Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Kolinda gubi Hercegovinu – Ne može joj pomoći ni BBC (Brkić, Bandić, Čović)

Da Hercegovina ima kamen, krš i maslinu, davno je, u neslužbenoj hercegovačkoj himni, otpjevao kralj dijaspore Mate Bulić. No, ni u jednoj pjesmi nisu opjevani ljudi iz tog krškog kraja, koji ni bez pjesme nisu uspjeli izbjeći stigmatizaciju, pa se tako kaže da su Hercegovci ljubiteljih bijelih čarapa, mobitela i Mercedesa. Sami će pak Hercegovci za sebe ponosno priznati da su im Hrvatska i međugorska Gospa iznad svih. I baš u tom patrijarhalnom, tradicionalnom i tvrdom kraju politika je jedna od najvažnijih tema, kako nekoć, tako i danas kada se u Hrvatskoj vodi kampanja za predsjedničke izbore. Hercegovina je, kada je o izborima riječ, oduvijek slovila za HDZ-ovu utvrdu oko koje se ne treba previše truditi jer narodno vjerovanje u tom kraju kaže da onaj koji voli Hrvatsku, svoj glas daje toj državotvornoj stranci Franje Tuđmana.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Okrenuli joj leđa

Da se u ovom dijelu svijeta situacija ipak mijenja te da je i njima, koji svoju djecu, zahvaljujući politici, ispraćaju u bijeli svijet, dosta i politike i politikantstva, i HDZ-a i
političara, svjedoče plakati koji su se nedavno pojavili u gradovima zapadne Hercegovine. Riječ je o plakatima koji su usmjereni protiv aktualne hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a osvanuli su u HDZ-ovim bazama – od Livna pa sve do Tomislavgrada, Gruda, Čitluka, Mostara, Posušja i Širokog Brijega. Što su Hercegovci time htjeli poručiti, možda ponajbolje otkriva to što je hrvatska predsjednica prikazana kao zmija, ili u zatvoru, a društvo joj na montažama pravi
predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović. Oni koji dobro poznaju zbivanja na bosanskohercegovačkoj političkoj sceni podsjećaju da je ljetos oko tisuću radnika mostarskog Aluminija prosvjedovalo pred središnjicom HDZ-a u Mostaru kako bi iskazali nezadovoljstvo gašenjem kultne mostarske tvornice. I baš se tada mogao naslutiti zaokret u političkim uvjerenjima Hercegovaca jer su, prvi put u povijesti, prosvjedovali protiv HDZ-a, zazivajući, uz Čovićevo, i ime predsjednice Grabar- Kitarović koja ih je, kako se moglo čuti među revoltiranim pukom, ostavila na cjedilu i zato više nikada neće dobiti izbore.

A baš bi za dobivanje skorašnjih predsjedničkih izbora aktualnoj predsjednici potpora Hercegovine mogla biti krucijalna. Ako je suditi po rezultatima anketa, povijest bi
se, kada je riječ o predsjedničkim izborima, mogla ponoviti. Naime, prije pet godina upravo se u Mostaru vodila odlučujuća bitka za Pantovčak. Tada su snage odmjeravali Ivo Josipović i Grabar-Kitarović, a predsjednica pobjedu nije odnijela u Hrvatskoj, nego u dijaspori, i to za samo 2063 glasa, odnosno za 0,09 posto od ukupnog broja glasova u drugome krugu. Ni danas situacija nije puno drugačija: prema rezultatima svih relevantnih rejting-agencija, razlika između predsjedničkih kandidata je minimalna, posebno u drugome krugu, u kojemu se kreće između četiri i pet posto. Uza sve manju razliku među ponuđenim kandidatima, treba spomenuti i to da je broj birača iz BiH koji sudjeluju na izborinma u Hrvatskoj od prošlih predsjedničkih izbora osjetno porastao, a to su potvrdili i svibanjski izbori za Europski parlament. Evidentno je, dakle, da će se fokus kampanje za predsjedničke izbore iz Hrvatske preseliti u susjednu BiH.

Pjesma za Bandića

Zato su u stožeru Miroslava Škore itekako spremni. O Hercegovcima, te generalno o Hrvatima u BiH, posebno će
povesti računa. Škoro bi uskoro trebao posjetiti Mostar, a razmatra se opcija da u toj hercegovačkoj prijestolnici održi i jedan od većih skupova. Međutim, i bez toga je Škoro u Hercegovini cijenjen i rado viđen gost, što nije čudno s obzirom na njegove domoljubljem nabijene koncerte. Suprotno uvriježenim mišljenjima, dio Hercegovaca s dozom respekta govori i o Zoranu Milanoviću, koji se nekoliko puta kao premijer založio za Hrvate u BiH. U jeku najvećih prosvjeda u susjednoj državi koji su iz radničkog prerasli u politički bunt, on je kao premijer posjetio Mostar, a s vremena na vrijeme je i žestoko replicirao Komšiću i ostaloj bosanskohercegovačkoj političkoj vrhuški. Međutim, šanse da Hercegovci potporu za predsjednika Republike daju SDP-ovu kandidatu su minimalne. Sve manje šansi ima i Grabar-Kitarović jer u Hercegovini joj ozbiljno komparira Škoro, na čiji je teren predsjednica odlučila ozbiljno ušetati – tako je na rođendanskoj proslavi najpoznatijega zagrebačkog Hercegovca
Milana Bandića uhvatila mikrofon čestitavši mu rođendan pjesmom. Tom je prigodom Grabar-Kitarović održala i kratak govor u kojem je s posebnom dozom respekta progovorila o Hercegovcima, pokušavajući detektirati nešto nepoznato u svojim genima što je veže uz taj kraj. No, za pridobivanje Hercegovaca i Hercegovine na prosinačkim izborima Bandićeva potpora predsjednici Grabar-Kitarović definitivno neće biti dovoljna – u njegovu kraju, naime, stajalište o njemu iznose u
jednoj vrlo preciznoj rečenici – može Mile iz Partije, ali ne može Partija iz Mile.

Da bi povratila povjerenje Hercegovaca, Grabar-Kitarović je u aktualnoj kampanji angažirala i drugog čovjeka HDZ-a Milijana Brkića. Vaso iz Klobuka trebao bi, kao uostalom i na prošlimpredsjedničkim izborima, odraditi najveći dio posla na terenu, mobilizirajući članstvo i pozivajući ih da na biralištima zaokruže predsjedničino ime. A da je to zadatak koji Brkić umije odraditi, pokazali su prije pet godina redovi na biralištu u Mostaru. Osim na Brkića, predsjednica ovaj put računa i na svojeg mlađahnog savjetnika, doktora Tomu Madžara iz Ljubuškog. Tomo u rodnom Ljubuškom uživa sve veći ugled, posebno je cijenjen zbog mreže poznanstava koje je stekao u vrlo kratkom roku. Madžar je navodno uvijek na raspolaganju svojim zemljacima, koji mu se nerijetko obraćaju za pomoć pa ima i osjetan utjecaj na mlade birače, koje će nastojati izvesti na birališta te ih ponukati da svoj glas daju Grabar- Kitarović. Da Hercegovci za predsjednicu neće lobirati samo u Hercegovini nego i u Zagrebu, javnost je imala prilike vidjeti baš na Bandićevu rođendanu. Dobro upućeni svjedoče da je to pomno razrađen plan u koji je uključen i Jakov Kitarović, koji
polako, ali sigurno stasa u glavnu kariku predsjedničine kampanje.

Madžarova mreža

Za prijateljstvo Jakova Kitarovića s utjecajnim Hercegovcima, pa i Bandićem, zaslužan je upravo tajanstveni Madžar. Nije ovo društvo koje se friško formiralo, riječ je o družini koja godinama surađuje, što potvrđuje i intenzitet susreta šefa metropole s prvim gospodinom Lijepe Naše. Simpatični Jakov sa svojom se suprugom pojavio na Bandićevoj rođendanskoj proslavi, ali i izvan toga, oni se nerijetko druže pa su tako, ruku pod ruku, prošetali Interliberom, a nešto prije toga Kitarović je na Bandića brižno pazio i na predstavljanju programa svoje supruge. Gospodin Kitarović i Bandić druže se i na raznim sportskim događanjima, od Snježne kraljice sve do
manje popraćenih događaja poput, primjerice, Svjetskog prvenstva u hokeju, na kojem su zajedno pratili utakmicu Hrvatske i Izraela. Bandić je "frenda" izveo i na In music festival, a često izlaze i u jedan zagrebački kafić blizu centra. Ondje im se nerijetko pridruži i Milijan Brkić te Mladen Bušić, ravnatelj bolnice Sv. Duh, u kojoj se šef metropole svojedobno oporavljao od operacije bruha na koju je otišao samo nekoliko sati prije važnog ročišta. Sve su ovo ljudi koje u rodnoj Hercegovini respektiraju kao uglednike sa zagrebačkim adresama, čije brojeve vrijedi imati u telefonskom imeniku ako, ne daj, Bože, zagusti, a upravo bi oni, po svemu sudeći, zahvaljujući Madžaru, i sada mogli odigrati jednu od značajnijih zloga u predsjedničinoj kampanji s obzirom na to da ih u Hercegovini respektiraju i odužuju im se čak i kada im nisu dužni. Kada je o Madžaru riječ, treba reći da se on ne brine samo za predsjedničin utjecaj i rejting u Hercegovini. Budući da je riječ o estradnom menadžeru, on će
potporu predsjednici osiguravati i među uglednicima s estrade, a navodno se već radi na tome da joj vjetar u leđa da i izbornik srebrnih hrvatskih nogometaša Zlatko Dalić.

Prijateljstvo predsjednice i tajanstvenog Tome datira još od prošle kampanje, od koje mu silno vjeruje. Jednostavno ga ne pušta i cijeni njegovu lojalnost i savjete, dok je istovremeno njegova navodna djevojka Aleksandra Dojčinović zaslužna za mnogobrojne haljine u kojima se tijekom mandata predsjednica šepirila. Da je Madžar karika koja povezuje Grabar-Kitarović i Bandića, vidjelo se kada je predsjednica baš po njemu Bandiću u bolnicu poslala velikog plišanog medvjeda, čije su fotografije preplavile društvene mreže. Madžar je zaslužan za to što je predsjednica svojedobno na sarajevskoj čaršiji bila na ćevapima u društvu Halida Bešlića, kojemu je bio menadžer, a premda nije pretjerano isturen, mreža njegovih poznanstava uistinu je šarolika. Potvrdilo se to i prije par godina na njegovoj doktorskoj disertaciji, kada su mu potporu iz publike davali HDZ-ovci Tomislav Čuljak iMilijan Brkić te misica Anica Kovač. Brojni estradnjaci, političari, sportaši, glumci, liječnici i poduzetnici
sudjelovali su i na proslavi njegova četrdesetog rođendana, koja se, kakve li slučajnosti, održala u Book caffeu, pored Nacionalne i sveučilišne biblioteke, gdje je održana i
posljednja Bandićeva rođendanska proslava. Ovaj HDZ-ovac, koji je godinama bio liječnik rukometne, pa i nogometne reprezentacije, a ujedno je i vlasnik poliklinike Vaš
pregled, tada je svijeće na torti puhao u društvu Jakova Kitarovića, Milana Bandića, Jelene Pavić Vukičević, pa i izbornika Zlatka Dalića. Slavlje nisu propustili ni Marijan
Kustić, pater Ivan Tolj, glumice Marija Borić i Ornela Vištica, Davorin Štetner, Josip Klemm, Zlatko Marić i bivši ministar Goran Marić te braća Brkić.

Volonter na Pantovčaku

Madžar je do te mjere spretan, da osim savjeta predsjednici, s vremena na vrijeme savjete dijeli i Bandiću, s kojim je također dosta jednostavno surađivao, što se vidi i iz
aktivnosti njegove Hrvatske udruge mladih koja je, nakon samo dva mjeseca postojanja, uspjela ući u gradski prostor od 180 četvornih metara, smješten tik uz glavni zagrebački trg. Treba li uopće reći da iza odluke o tome da se novoosnovanoj udruzi dodijeli luksuzan gradski prostor stoji Bandić? Madžar je, reći će upućeni, logističar, to je dokazao i na predsjedničkim izborima prije pet godina, kada je zanat pekao kod Brkića.

Uloga logističara pripala mu je i sada, tvrde naši sugovornici bliski predsjednici, podsjećajući da je Kolindi Grabar- Kitarović tada ipak bilo nešto jednostavnije ići na pobjedu,dijelom i zbog toga što je kao direktor kampanje iza nje stao Ivica Mlinarević, koji je svojedobno bio direktor u PPD-u Pavla Vujnovca. Predizborni skupovi, u čijoj je organizacijisudjelovao i sam Madžar, održavani su preko njegove tvrtkeArnea. Ista se tvrtka u medijima spominjala i zbog istraga o utaji poreza. Naime, dvoje zaposlenika Dinama, Sanda Mamić i Matej Zadro, navodno su preko Madžarove Arnee bili angažiraniu predsjedničinoj kampanji na društvenim mrežama. Madžar je te
navode ubrzo demantirao, no ovaj svestrani predsjedničinsavjetnik, liječnik, vlasnik klinike, za kojeg se govori i kao o suvlasniku noćnih klubova H2O u Zagrebu i Makarskoj, nikadase nije ni trudio osporiti teoriju o tome da je baš on zaslužan za prvi predsjedničin telvizijski nastup u Bujici Velimira Bujanca na prošlim izborima, a neosporno je i to daje kao estradni menadžer surađivao s brojnim poznatim glazbenicima, od Nine Badrić, do Thomspona i Bulića.

Sve ove ljude Tomislav Madžar sretao je kroz razgranatu karijeru, jer u njoj je prošao štošta, od pozicije člana upravnog vijeća Poliklinike Zagreb pa sve do direktora
Biotreninga. Službeno, Madžar na Pantovčaku volontira na dužnosti povjerenika za mlade i sport, a za njega u stranci tvrde da uspijeva u svemu čega se primi. U jednom od svojih rijetkih intervjua za Express Madžar je progovorio o odrastanju u rodnim Radišićima, selu nedaleko od Ljubuškog. «Bili su to najljepši dani, imali smo zemlje i blaga pa sam skupljao jaja, muzao krave, radio na polju oko duhana, kukuruza, košnje. Nažalost, majka nas je prerano napustila, izgubila je 2004. godine bitku s karcinomom», rekao je tada Madžar, dodajući da je odgajan na uvjerenju da se čovjek u životu probija vlastitim znanjem, radom i sposobnošću. U
Zagreb se iz rodnog kraja seli nakon što je upisao medicinu u Zagrebu, a silom prilika počinje organizirati razne zavičajne i humanitarne koncerte te se na taj način upoznaje s estradnim zvijezdama s kojima je kontakte zadržao do danas, kada oni dolaze na pregled u njegovu kliniku. Brzo nakon što je 2005. diplomirao na Medicinskom fakultetu, Madžar je postao član HDZ-a i otad, kao čovjek od povjerenja Milijana Brkića sudjelovao je u gotovo svim izbornim kampanjama. Nije sve u
Madžarovoj karijeri teklo glatko. Primjerice, ne tako davno gradski zastupnik Renato Petek prozvao ga je zbog sumnji u sukob interesa zbog članstva koje mu je dodijelio Bandić.

Zastupnik Petek tada je rekao da je Madžar član upravnog vijeća Poliklinike Zagreb, a istovremeno i ravnatelj privatne zdravstvene ustanove Vaš pregled koja nudi i obavlja
identičnu aktivnost, preventivne preglede sportaša u gradu Zagrebu. «Što se događa tijekom ovakvog sukoba interesa? Financijski se uništava gradska ustanova jer sportaši iste preglede i pod istim uvjetima mogu obavljati i preko privatne ustanove Vaš pregled, čime se smanjuje broj korisnika gradske ustanove, pa time i njezini prihodi. Taj se program ostvaruje na temelju ugovora s Gradom o sufinanciranju provođenja preventivnih pregleda sportaša Grada Zagreba, za što je u proračunu za
2018. osigurano 2,2 milijuna kuna», kritizirao je Petek, no te kritike Madžar je odbacio uz opasku da ne postoje nikakvi basnoslovni ugovori s Gradom koje je spominjao. Ubrzo nakon toga, Madžar je smijenjen s gradske pozicije.

Razgranat biznis

Oni koji Madžara dobro poznaju govore kako je važnu ulogu u njegovu političkom angažmanu odigrao i zaboravljeni ministar Dragan Primorac, također Hercegovac, a predsjednica, pa i kolege, naklonjeni su mu jer je jednostavan, simpatičan i otvoren. O Madžaru se pisalo i početkom ljeta kada je stradao u prometnoj nesreći, i to kao suvozač u BMW-u HDZ-ovca Marijana Kustića, koji je stranku u Lici u prilično burnim okolnostima preuzeo od izbačenog Dade Milinovića. Madžar i Kustić povezani su inače preko HNS-a. Madžar je danas član brojnih profesionalnih i humanitarnih organizacija, Hrvatske liječničke komore, Hrvatskog društva za sportsku medicinu pri
Hrvatskom liječničkom zboru, Zdravstvene komisije Hrvatskoga nogometnog saveza, Zdravstvene komisije IHF-a, Zdravstvene komisije HOO-a, predsjedništva Hrvatske lige protiv raka te Rotary kluba Zagreb Maksimir. Certificirani je doping- kontrolor pri Hrvatskom zavodu za toksikologiju i antidoping, a u svoj paleti dužnosti svakako je najznačajnija ona ravnateljska u poliklinici Vaš pregled, koja obavlja liječničke preglede za vozače, radnike, sportaše, organizira tečajeve prve pomoći te se bavi brojnim unosnim aktivnostima. Hoće li njegov angažman u predsjedničinoj kampanji biti unosan i hoće li Hercegovina uistinu zahvaljujući njegovoj mrežiostati vjerna Kolindi Grabar-Kitarović?

Izvor: 7Dnevno

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Novi zakon: Zbogom komentarima čitatelja ispod članaka, izdavači odgovaraju i za oglase

Predloženi zakon postao je vrlo nepopularan kod zainteresirane javnosti, posebno medijskih kuća, već u procesu javnog savjetovanja

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek očekuje kako će se prijedlog novog Zakona o elektroničkim medijima za dva tjedna naći na Vladinoj sjednici. Nakon toga zakonski prijedlog bit će upućen u Sabor, kako doznajemo, u redovnu proceduru – u dva čitanja. A što se čekalo više od pola godine nakon što je Zakon o elektroničkim medijima prošao proces javnog savjetovanja još početkom ožujka?

– Nacrt prijedloga zakona prošao je javno savjetovanje koje je trajalo do 5. ožujka i slijedom okolnosti izazvanih pandemijom nije bio upućen ranije u daljnju proceduru. Predloženim Zakonom o elektroničkim medijima u nacionalno zakonodavstvo RH transponirat će se odredbe revidirane Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama u pogledu promjenjivog stanja na tržištu – poručuju iz Ministarstva kulture i medija.

Predloženi zakon postao je vrlo nepopularan kod zainteresirane javnosti, posebno medijskih kuća, već u procesu javnog savjetovanja tijekom kojeg je upućeno više od 600 primjedbi, odnosno prijedloga poboljšanja zakona, od čega su brojni prijedlozi odbijeni u cijelosti. Neki od njih za medijske izdavače bili su od krucijalne važnosti.

Ograničenja medija

– Predloženi novi Zakon o elektroničkim medijima znatno se razlikuje od aktualnog te je općenito ocjena Udruge novinskih izdavača HUP-a da se njime u cijelosti znatno otežava rad pružatelja elektroničkih publikacija. Time se zapravo ugrožava sloboda i neovisnost medija, što i jest njihova primarna zadaća u skladu s odredbama Zakona o medijima. Zakon o medijima propisuje što sloboda medija znači, koja je uloga medija i koja su ograničenja medija.

Ta ograničenja su s ovim prijedlogom izmjena Zakona o elektroničkim medijima znatno pooštrena. Primjena zakona proširena je na pružatelje elektroničkih publikacija kroz više odredbi, što do sada nije bilo, pa je teško procijeniti kakav će to utjecaj imati na pružatelje elektroničkih publikacija i što to znači za medije.

Najveći problem izdavači vide u propisivanju odgovornosti izdavača za komentare i u iznimno rigidnim prekršajnim odredbama. Naime, prvi se put izrijekom propisuje odgovornost izdavača za komentare čitatelja, što bi posljedično moglo dovesti do tužbi radi naknade štete neovisno o odredbama Zakona o medijima – kažu u Udruzi novinskih izdavača.

Bez jasne definicije

Naime, člankom 93. Zakona o elektroničkim medijima predlaže se “odgovornost pružatelja elektroničkih publikacija za cjelokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik”. Drugim riječima, urednici i vlasnici medija mogu biti kažnjeni i zbog nekog rasističkog komentara ili, primjerice, zbog komentara koji potiču na nasilje, a koji se objavljuju ispod novinarskih tekstova na portalima, a najčešće to čine anonimne osobe.

Za kršenje odredbi iz članka 93. predviđa se kazna u rasponu od 100 tisuća do milijun (!?) kuna.

– Prekršajne odredbe su proširene (više od 100 prekršaja) i pritom nejasno definirane te prepuštene arbitrarnom tumačenju Agencije (potpuno su izmijenjene), a kazne su goleme. Minimalna kazna predviđena je u iznosu od 100.000 kuna, a tekst je sročen tako da sve može biti prekršaj. Dodatni problem je to što se u prekršajnim odredbama taksativno nabrajaju prekršaji koji su već predviđeni u Zakonu o medijima i drugim matičnim zakonima koji precizno definiraju kršenja u svom području, tako da se zapravo time predviđa mogućnost višestrukog kažnjavanja za isti prekršaj.

Također, proizlazi i da će većina oglašavanja moći biti kažnjiva prema tom prijedlogu zakona jer su prekršajne odredbe preširoke i bez jasne definicije da bi se moglo razlučiti što i kako se uopće može objavljivati i prema kojem zakonu će onda biti kažnjivo. HUP Udruga novinskih izdavača stoga je zakonodavcu uputila detaljno očitovanje te očekujemo prihvaćanje prijedloga izdavača kako bi se na vrijeme spriječile navedene neusklađenosti i moguće negativne posljedice – poručuju iz Udruge novinskih izdavača HUP-a.

Neravnopravan položaj

Boris Trupčević, predsjednik izvršnog odbora udruge, pridodaje da su “kad je riječ o odgovornosti izdavača za komentare čitatelja, domaći izdavači na domaćem tržištu stavljeni u neravnopravan položaj u odnosu na globalne internetske platforme”.

– Od lokalnih sudionika traži se praktički da pronađu rješenje za probleme koje ne uspijevaju riješiti ni globalni giganti, pri čemu znamo da se najveći dio govora mržnje događa na svima dostupnim globalnim platformama koje ostaju zaštićene od odgovornosti. Paradoksalno, ishod takvog rješenja mogla bi biti zabrana komentiranja te neizravno dodatno osnaživanje globalnih platformi – kaže Trupčević.

S druge strane, u Ministarstvu kulture i medija poručuju da su “vodeći računa o potrebi donošenja propisa koji će biti u skladu s razvojem tehnologije, načelima slobode medija i potrebom promicanja javnog interesa u obavljanju djelatnosti pružanja audiovizualnih medijskih usluga” predloženim Zakonom o elektroničkim medijima uredili brojna pitanja i riješili probleme.

Izvor: jutarnji.hr

Nastavi čitati

Preporuka

Zašto je Mostar “svjetski lider” po broju zaraženih u odnosu na broj stanovnika?

S obzirom na povećanje broja inficiranih korona virusom u Mostaru, djelatnici Doma zdravlja Mostar na svojoj Facebooke stranici iznijeli su alarmantne brojke o broju zaraženih u Mostaru te uputili su upozorenje i molbu građanima Mostara da se pridržavaju svih mjera za sprječavanje širenja covida-19 kako bi sačuvali svoje i zdravlje svojih sugrađana te pomogli i olakšali zdravstvenim djelatnicima u borbi protiv ove infekcije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Alarmantne brojke zaraženih stanovnika HNŽ-a nam ukazuju da se nalazimo u ozbiljnom problemu. Brojke i slike govore same za sebe – upozoravaju iz Doma zdravlja Mostar i navode zabrinjavajuće brojke.
Kažu da je u periodu od 28.9.2020. do 18.10.2020. godine u Domu zdravlja Mostar obavljeno 4511 testiranja, do čega je na SARS CoV-2 pozitivnih PCR testova bilo 796. Od tog broja 30% su na SARS CoV-2 pozitivna djeca školske dobi. Ukupna incidenca (broj novooboljelih) iznosi 710,25 na 100 000 stanovnika.

U Domu zdravlja su napravili i usporedbu dvotjedne incidence na SARS Cov-2 pozitivnih PCR testova Mostara sa Republikom Hrvatskom i Njemačkoj pa je tako grad Mostar ima 554,99 pozitivnih testova na 100 000 stanovnika , Hrvatska 193,8 na 100 000 stanovnika, a Njemačka 40 na 100 000 stanovnika.
– Iz navedenih podataka je evidentno da je transmisija u zajednici izvan kontrole te ukoliko nastavi ovakav trend prijeti ozbiljna opasnost od urušavanja zdravstvenog sustava – apeliraju iz Doma zdravlja Mostar.

Kako vidimo, iz mostarskog Doma zdravlja ponovo, po tko zna koji put, apeliraju na građane da se odgovorno ponašaju kako bi se spriječilo širenje opasnog virusa. Međutim, umjesto upornog apeliranja na građane, čime posredno krivicu i odgovornost prebacuju na njih, konačno bi vrijeme bilo da i zdravstveni radnici jedan apel upere tamo gdje mu je i mjesto te da jasno identificiraju gdje se pravi problemi nalaze

U nekoliko navrata smo predvidjeli da će vrlo brzo dnevni broj zaraženih doseći broj od 1000 dnevno oboljelih u BiH, a da će se pogotovo u Hercegovini dramatično povećati čak i odnosu na ostale krajeve BiH.

Jer, nekažnjavanje ‘prekršitelja’ mjera i toleriranje svadbenih, kafanskih druženja, vjerskih i sličnih slavlja na kojima su redovni posjetitelji upravo oni koji donose mjere, pa ih krše i ne pridržavaju ih se, čak i zbog uskostranačkih, često i financijskih interesa sada dolazi na naplatu.
Zbog toga, čak i kad dolazi iz Doma zdravlja, koji je usput rečeno, također pod apsolutnom stranačkom kontrolom apel koji se upućuje građanima je u potpunosti licemjeran.

Umjesto građanima, taj apel potrebno je uputiti nadležnim strukturama vlasti da konačno počne obračun s neodgovornim ponašanjem vladajućih struktura koji apsolutno ništa ne čine kako bi se spriječila izvorišta masovnog širenja virusa. Također, ne čini ništa ni kada je u pitanju kontroliranje širenja virusa u školama, pa ni dan danas nemamo obavezno periodično testiranje nastavnog osoblja niti serološka testiranja djece.

Očekivati od običnih građana i pozivati ih apelima na odgovornost potpuno je besmisleno kada znamo da su u prvom redu čelni ljudi raznih ministarstava, premijeri vlada, članovi kriznih stožera prvi u neodgovornom ponašanju kako u obavljanju svojih funkcija, tako i u svakodnevnom ponašanju mimo tih funkcija.

Zato, upravo bi zdravstveni radnici trebali biti prvi koji će jasno i otvoreno govoriti gdje se pravi problemi nalaze, a ne apelima odgovornost ‘svaljivati’ na građane.

Izvjesno je da nas čeka novi svojevrsni ‘lockdown’ , makar u Mostaru, možda čak već od ponedjeljka kada će nadležne vlasti da bi pokušale spasiti cijelu situaciju prekinuti izvođenje nastave i zatvoriti škole.

Na taj način će zaključati i ogroman broj roditelja da sa svojom djecom realiziraju faktički nepostojeću ‘online’ nastavu. Jednostavno, osim ‘lockdowna’ oni niti znaju niti mogu niti su sposobni da uraditi bilo šta drugo. Sve to će pravdati, fantomskom obranom zdravstvenog sistema, a da pri tome ništa nisu uradili da takav scenarij spriječe.

Naprotiv, u pogoršavanju tog scenarija svojom nesposobnošću i svojim neodgovornim ponašanjem na svojim funkcijama, pa čak i osobnim primjerima, sudjelovali! Jer, očigledno nekima kao da odgovara da bude što više zaraženih i što više mrtvih.

U svemu, za nadati se da se građani ne slažu baš sa takvim ishodima te da će na predstojećim izborima, ako se oni uopće i održe – ipak ovaj put birati pametnije

Izvor: denevno.ba

Nastavi čitati

Preporuka

U HRVATSKOJ SE PROVODI DIKTATORSKI KOMUNISTIČKI REŽIM! Ovršni zakon imaju samo Rusija, Sjeverna Koreja i Hrvatska

Tek su prošla tri dana od završetka moratorija na ovrhe, a građanima su na kućne adrese počela pristizati nova ovršna rješenja.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zanimljivo je kako ta rješenja dolaze u poslijepodnevnim satima i ne donose ih poštari koji uobičajeno dolaze u određeni kvart već sasvim nove osobe koje su vjerojatno određene za raznošenje “plavih kuverata od kojih se građanima ledi krv u žilama”.

Navest ćemo primjer ovršnog prijedloga koji je dobila umirovljena profesorica prosječne mirovine 3500 kuna (podaci poznati redakciji) i to za neplaćenu pristojbu HRT-u za šest mjeseci. Taj dug iznosi 480 kuna, no u ovršnom prijedlogu se popeo na 796,89 kuna! Kako je specificirano, kamata iznosi 16,89 kuna, na troškove poštarine otpada 37,50 kuna, javnobilježnička naknada iznosi 75 kuna dok je odvjetnička naknada 187,50 kuna. U svemu tome, nije jasno zašto u ovršnom prijedlogu mora biti i odvjetnik i javni bilježnik, ali kako smo već nekoliko puta pisali, to je vjerojatno stoga što svi u ovršnom lancu moraju ostvariti prihod preko leđa ovršenika.

Ovršenica je dobila rok plaćanja od 8 dana! Neobično je i to što je ovrha došla u drugom dijelu mjeseca kada umirovljenici još nisu dobili mirovinu što znači da nikako neće moći podmiriti dug u roku od 8 dana. I tada dolazimo do problema. Rješenje odlazi u Finu, a kako bi se namirila i ta “država u državi” za nju je napravljen model tzv. predviđenih troškova. Na dug od 480 kuna, predviđeni troškovi iznose dodatnih 506,25 kuna! Kako je objašnjeno, namet u obliku pribave klauzule pravomoćnosti i ovršnosti iznosi 250 kuna + PDV, zatim sastav prijedloga za provedbu ovrhe daljnjim sudionicima u postupku ovrhe (to je vjerojatno naša Fina) stoji 125 kuna + PDV dok klauzula pravomoćnosti i ovršnosti iznosi 30 kuna + PDV.

I tako umirovljenica umjesto 480 kuna duga mora platiti ukupno 1303,14 kuna! Kao što bi premijer Plenković rekao “dugovi se moraju platiti”. Naravno! Ali moraju li se platiti i svi ostali izmišljeni nameti kako bi se što više sudionika u ovršnom procesu namirilo? Kada se uzima kredit kod banke, ni kamate na kredit nisu toliko visoke kao što je ovakvo legalno lihvaranje hrvatskih građana. I još se nešto ne smije zaboraviti. Ako naša umirovljenica ne uspije odjednom uplatiti dugovanje već se ono produlji za mjesec, dva, tri… dodatno teku zatezne kamate pa se ukupni dug još više povećava.

Zanimljivo je kako ovršne prijedloge i dalje šalje uglavnom odvjetničko društvo Hanžeković&Partneri koje je to radilo i prethodnih godina.

Kako bismo saznali što je poduzela Udruga Ovršni u vezi ove nove nemilosrdne situacije hrvatske države prema njenim građanima, upitali smo potpredsjednika te udruge Radovana Preložnjaka za komentar.

On je rekao kako su članovi udruge pregovarali s ministrom pravosuđa i uprave Ivanom Malenicom koji je saslušao sve njihove prijedloge i imao razumijevanja za njih. “Jedan od naših prijedloga bio je da ljudi na ovrhu plaćaju 10 posto od svoje plaće ili mirovine kako bi im ostalo i za režije i život i ministar se s tim složio. Mi znamo da se dug mora podmiriti i ne bježimo od toga, a s ovakvim načinom plaćanja svi bi bili zadovoljni –  i vjerovnici i dužnici”, rekao je Preložnjak.

Dodao je kako su s Malenicom razgovarali i o preprodaji dugova raznim agencijama za što je ministar rekao kako to “nije u njegovoj nadležnosti već u resoru ministra financija Zdravka Marića“.

“Dužnici imaju pet, šest ovrha, a naplaćuje se prvi na listi prioriteta. Za to vrijeme oni koji su drugi i treći postaju nervozni i ne mogu dočekati da se i oni naplate pa dugovanje preprodaju trećoj strani – agenciji za naplatu potraživanja čiji djelatnici počinju nazivati ljude i maltretirati ih. Kada smo to objasnili, Marić je shvatio o čemu je riječ”, istaknuo je Preložnjak.

Kako još uvijek traje pandemija koronavirusa, ali i koronakriza, iz Udruge Ovršni zatražili su produljenje moratorija na ovrhe za dodatna tri mjeseca jer je sve prekratko trajalo. Za to vrijeme bi se napravio novi Ovršni zakon. No, s tim prijedlogom nisu naišli na odobravanje.

“Premijer je rekao da se dugovi moraju vraćati. Mi nismo protiv toga nego smo protiv lihvarenja i nabijanja kamata na dug. Smatramo da prvo trebamo platiti glavnicu te smanjiti kamate. Nažalost, u našoj državi je sve u ovršnom ropstvu. I u Ministarstvu financija smo naišli na razumijevanje. Rekli smo im da Finu treba izbaciti iz ovršnog postupka. Marić nas je prvo malo čudno gledao, a onda shvatio da bi to bilo dobro”, rekao je Preložnjak.

Podsjetio se kako su Ovršni zakon “za svoj dobar biznis napravili Hanžeković i Bošnjaković”. “No, ne smijemo zaboraviti ni Milanovićevu vladu u kojoj je ministar Orsat Miljenić dodatno podržao i pogoršao taj zakon”, istaknuo je.

Preložnjak je naglasio kako je jedini u Hrvatskoj koji brine o ovršenim, blokiranim i deložiranima međimurski župan Matija Posavec. On je kroz Udrugu Ovršni napravio fond za pomoć od 150 tisuća kuna. “Imamo svog odvjetnika i ostale pravnike i oni pomažu ovršenima. Ljudi sve rade sami, a to nije dobro. Čovjek je možda vlasnik kuće, a ima plaću ili mirovinu od 3000 kuna i ne može dobiti pomoć. Kroz taj fond ipak im se pomaže. Na taj način smo spasili ljudima kuće”, rekao je.

No, taj se fond odnosi samo na ovršene iz Međimurske županije. “Prema tom modelu željeli smo napraviti iste takve fondove po Hrvatskoj, no kako su nam župani ‘otvorili vrata’ tako su ih i ‘zatvorili’. To je jedna velika nebriga za građane. Govorili su nam da ljudima daju jednokratnu pomoć, a djeluje i Crveni križ koji pomaže ljudima te smatraju da samo na taj način mogu zbrinuti svoje ovršene građane”, rezolutan je Preložnjak.

Dodao je kako je to “jednostavno jedna tužna priča”.

Govoreći o sljedećim koracima Udruge Ovršni, Preložnjak je rekao kako će za nekoliko dana ići na sastanak s predsjednikom Zoranom Milanovićem. “Odgovorno tvrdim da je premijer Plenković svojim činom ugrozio nacionalnu sigurnost. Ljudi su nervozni zbog koronavirusa, a s provedbom ovrha bit će još gore. Pokušat ćemo još jednom ići razumno i razgovarati. Cilj nam je novi Ovršni zakon koji mora biti pravedniji od sadašnjeg. Naši odvjetnici su napravili prijedlog novog zakona na 328 stranica na kojima se može iščitati da će svi biti namireni i zadovoljni – i vjerovnici i država i dužnici”, istaknuo je.

Još jedan od sljedećih koraka im je treći odlazak u Bruxelles u Europski ured za borbu protiv prijevara (Olaf) jer, kako je naglasio Preložnjak, očito trebamo pomoć izvana od Europske unije.

“Naime, očito je da se ovdje provodi diktatorski komunistički režim! Želimo to prenijeti u EU. Ovršni zakon imaju samo Rusija, Sjeverna Koreja i Hrvatska”, zaključio je Preložnjak.

Izvor: dnevno.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x