Slijedite nas:
Makroekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorava da smo se u samo ovih 20-ak dana vratili na zaposlenost koju smo imali u isto vrijeme 2018. godine što samo po sebi govori o udaru na ekonomiju.
– Osobno smatram kako iznos predviđen za pomoć kroz iznos doprinosa od 244,85 maraka po radniku nije dovoljan i neće imati značajnije efekte na zadržavanje radnih mjesta. Stoga, želim ponuditi drugačiji model za koji se nadam da će se razmotriti. Obzirom da radnici u realnom sektoru rade za ispod prosječne plaće, potrebno je za primjer uzeti plaću od 600 maraka neto (1.013 maraka bruto). Prema obavezama plaća se može podijeliti – 600 maraka neto plaća, 211 maraka doprinos za MIO, 151 marka doprinos za Zdravstvo, 18 maraka doprinos za nezaposlenost i 33 maraka porez na dohodak, navodi Hadžić.
Hadžićev prijedlog
U svojoj analizi odgovara na pitanje na koji način se u FBiH može pomoći da se održi ova razina plaća dok traje ovo stanje. Tako 211 maraka doprinosa za MIO ide u proračun FBiH, tako da taj iznos može biti neizravna pomoć Vlade FBiH kroz poresku olakšicu. Dakle poslodavac, koji je ispunio kriterije, ne uplaćuje ovaj doprinos minimum tri mjeseca. Iznos od 51 marku doprinosa za zdravstvo bi se isplaćivalo iz proračuna FBiH izravno prema ZZO, tako da i ovaj iznos bude neizravna pomoć Vlade FBiH.
Nadalje, iznos od 18 maraka doprinosa za nezaposlenost i 33 maraka poreza na dohodak bi išlo na teret županija. Porez na dohodak je prihod županija i za taj iznos bi se, kroz rebalanse proračuna, osigurala opet neizravna pomoć gospodarstvu. Kada je u pitanju neto plaća, Službe za zapošljavanje bi mogle financirati dio neto plaća do iznosa od 377 maraka, koliko je i naknada za nezaposlene.
– U konačnici, poslodavac bi, dok traje ovo stanje, dobio pomoć od 790 maraka, a ostatak plaće od 233 marke bi isplatio radniku. Novac za ove stvari ne bi uopće išao na račune poduzeća, tako da bi se smanjila mogućnost zloupotreba. Na ovaj način bi se održala potrošnja, radna mjesta i gospodarsku aktivnost, te usporio pad poreznih prihoda, pojašnjava Hadžić.
Mišljenja je kako je održavanje potrošnje sada važnije nego održavanje stabilnosti proračuna. Ukoliko padne potrošnja, pada i naplata PDV-a, a to znači dodatni pad prihoda u proračunima i dolazi do novih problema za isplate proračunskim korisnicima. Ukoliko se smanje plaće u javnom sektoru, smanjit će se dodatno izdaci za doprinose, što dodatno dovodi do pada proračunskih prihoda. Hadžić kaže kako bi se sredstva osigurala kroz reprogram kratkoročnih u dugoročne obaveze, te novim zaduživanjima na domaćem i inozemnom tržištu.
– U ovoj situaciji nije više pitanje hoćemo li se zadužiti ili ne, pitanje je hoćemo li sada manje zadužiti i pomoći gospodarstvu ili kasnije još više, jer ako dođe do značajnijeg otpuštanja, tko će puniti uopće fondove, kaže Hadžić.
Predloženi amandmani
“Glas malih biznisa”, grupa koju je na društvenim mrežama okupio poduzetnik Ejub Kučuk, a koja broji više od 40 tisuća članova, dala je svoje prijedloge na kompletirani zakon o ublažavanju negativnih posljedica pandemije koronavirusa. U svom prijedlogu, kako kažu, navode sve nedorečenosti i kardinalne greške predloženog zakona. Smatraju da je kardinalna greška usvojiti obustavljanje svih sudskih postupaka jer to ima ogromne implikacije na sve sudske sporove te kažu kako nedostaje definiranje pojma subvencije, u kojim rokovima i na koji način se refundira.
Navode i kako 244,8 maraka ne obuhvaća sva davanja na minimalne plaće te zahtijevaju da budu uračunata sva davanja na platu do iznosa od 377 maraka, što je iznos primanja tehnoloških viškova na zavodu, tako da to i tvrtkama treba staviti na raspolaganje. Posebno je naznačeno da zahtijevaju da se zakon primjenjuje od ožujka 2020., a ne od travnja, kako je Vlada FBiH predložila.
– Samostalni poduzetnici su stavljeni u nepovoljan položaj u odnosu na ostatak gospodarstva. Ukoliko je svima na minimalnu plaću, mora biti i u ovom segmentu subvencioniranje na minimalno propisanu osnovicu. Zahtijevamo oslobađanje u visini od 50 posto poreza na dobit svih tvrtki koji su u zakonskim rokovima izmirile akontaciju porez na dobit i koje nemaju drugih poreskih dugovanja za 2019. Radi se o najboljim poreznim obveznicima kojim treba poboljšati likvidnost ovom mjerom, navodi u prijedlogu “Glasa malih biznisa”.
Izvor: dnevni-list.ba