Kontaktirajte nas na:

Politika

Jedino sučeljavanje predsjedničkih kandidata u Hrvatskoj – Tema su i BiH, Srbija i bh. Hrvati

Jedino sučeljavanje 11 predsjedničkih kandidata, osam muškaraca i tri žene od kojih je jedna i aktualna predsjednica Republike Hrvatske održano je u utorak večer na prvom programu HTV-a.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

U utrku za predsjednika Hrvatske kreće 11 kandidata – Kolinda Grabar-Kitarović, Zoran Milanović, Miroslav Škoro, Mislav Kolakušić, Dario Juričan, Dejan Kovač, Katarina Peović, Dalija Orešković, Ivan Pernar, Anto Đapić te Nedjeljko Babić.

Jutarnji list, između ostalog, prenosi i stavove kandidata usko povezanih sa BiH, između ostalog i politiku prema susjedima (BiH), kao i treba li Hrvatska podržati Srbiju u EU-u.

Kolakušić je jasan:

– Prema svim susjedima moramo voditi gospodarsku politiku. Moramo omogućiti uvoz i izvoz proizvoda iz i u BiH, Crne Gore, Srbije… Najviše proizvodimo prehrambenih proizvoda. okusi podneblja odgovaraju našim susjedima.

Kovač ovo pitanje smatra izuzetno važnim:

– To pitanje će postati bitno narednih godina radi pomicanja Schengena. Trenutno vidimo totalni poraz vanjske politike, od strane EU smo fizički okruženi bodljikavom žicom, a trebamo postati vrata Europe. Moramo osnažiti pogranična područja iz kojih je najviše ljudi otišlo.

Milanović kaže da mu je minuta malo za to ozbiljno pitanje:

– Nakon 30 godina saplitanja, pa to je uvreda prema BiH i Hrvatima u BiH. Kada je doslovce gorjelo išao sam u Mostar, javno sam govorio o brojnim problemima. Svesti zemlju na minutu nije dostojna ni jedna država, tamo žive naši ljudi, pola milijuna Hrvata, to je kompleksan odnos. U BiH ne idem po glasove jer imam srama, ali oni trebaju znati da sam za njih i bit ću, kao i za jedinstvenu BiH.

Orešković kaže:

– Odnos prema BiH može se vidjeti po tome što je i nas i njih sve manje, iako se puno ulaže, ali često netransparentno,. HBOR je dao kredite, sredstva su se davala za izgradnju sakralnih objekata, umjesto za obnovu i razvoj. Moja je mjera objava na što se troši proračunski novac – rekla je Orešković,

a nakon nje riječ je preuzela Peović:

– Huškačke i nacionalističke politike najmanje koriste narodu. Ljudi u BiH sjećaju se Jugoslavije uz svu njezinu deficitarnost u nekim političkim okvirima. Jugoslavenski socijalizam dao je Bosni i Hercegovini jedan okvir u kojem nije bilo ovakvih nacionalističkih politika.

Pernar je ukazao na jedan detalj:

– Odnos Hrvatske i BiH najbolje se može vidjeti po snimkama iz Mostara, kada se gasio Aluminij, kada je u crnoj limuzini prolazio Dragan Čović. HDZ-ova politika ugasila je Aluminij, HDZ je uveo Hrvate i Bošnjake u sukob. HDZ-u su Hrvati u BiH potrebni samo kada su izbori i kada ih dovedu autobusima, a čim izbori prođu brzo će biti zaboravljeni. Hrvatski narode ne daj svoj glas onima koji te iseljavaju.

Škoro je rekao:

– BiH je država hrvatskog naroda, vitalni strateški interes RH i status hrvatskog naroda je vrlo bitan za mir i stabilnost BiH. Mir u BiH postignut je daytonskim sporazumom, Hrvatska je tu preuzela određene obveze. Trenutno Hrvati tamo nisu suvereni, morali bi imati vlast, a trenutna vlast koju predstavlja Komšić nije ona koju je izabrao hrvatski narod. Smatram da to treba definitivno promijeniti a prema BiH, odnosno, Hrvatima u BiH se odnositi ne tutorski nego partnerski.

Anto Đapić ima decideiran stav:

– Hrvatski predsjednik ima obvezu skrbiti o suvereniteta Hrvata u BiH. Hrvati u BiH nemaju suverenitet, nikad nije bila dramatičnija pozicija nego danas. Iz Republike Srpske smo protjerani, oko Banja Luke je danas četiri tisuće Hrvata najviše. Treba osigurati suverenost na način formiranja hrvatske republike u Hercegovini i kao predsjednik ću na tome inzistirati.

Kitarović je opomenula Babića.

– Gospodine, Hrvati u BiH nisu dijaspora nego autohton narod. BiH je druga domovina hrvatskog naroda. Želim politiku dobrosusjedstva, poštivanja teritorijalne cjelovitosti i poštivanje kulturnih i političkih prava hrvatskog naroda. Dijelimo granicu dugačku 1100 kilometara, sigurnost BiH nam je u interesu. Podržavamo njen ulazak u EU. Hrvatska nije prva postaja Balkana, nego je u Srednjoj Europi kamo sam je odvela.

Juričan ima drugačiju ideju:

– Kolinda je na službeni put u BiH poslala Zdravka Mamića i Miroslava Kutlu. Oni su naša gospodarska diplomacija, treba ih samo malo aktivirati i to će spasiti zemlju. Treba osnovati novi entitet, duty free zonu u Poganoj Vlaki. Tamo ću poslati Bandića, on će sve riješiti, a migranti iz Zapadne Europe će htjeti ući u BiH.

Pitanje: Treba li Hrvatska blokirati Srbiju na putu u Europsku uniju?

Juričan se žestoko protivi, evo i zašto:

– Moramo prvo razviti gospodarske veze, naša strategija mora biti da u EU uđu i Srbija i BiH. Vučić i njegova obitelj su u vrhu krađe, oni će se lako uklopiti u naše procese.

Kolakušiću je ova tema nebitna:

– O Hrvatskoj ne ovisi hoće li Srbija ući u EU, kao što ni naš ulazak nije ovisio o Sloveniji. To je politika više razine i nas nitko neće pitati, o tome će ovisiti glavne članice, Njemačka i Francuska, koje drže EU u rukama.

Kovač je nešto pomirljiviji:

– Riječ blokada je jaka, ja sam za dijalog. Svaka osoba ima pravo na posljednje počivalište, stvar nestalih se mora riješiti.

Milanović je jasan:

– Ne! Međutim, Hrvatska može o tome odlučivati. Bio sam na preko 30 sastanaka Europskog vijeća, pitanje je imamo li interes u tome. ovdje se ljude plaši regionom, a s tim regionom imamo golemi izvoz. Beogradska čaršija je nešto drugo… Naš interes nije takav da bilo kome prijetimo.

Dalija Orešković kaže:

– Itekako će se Hrvatsku to pitati kao i svaku drugu članicu. Uvjet vladavine prava su demokratski i transparentni procesi kojih u današnjoj Srbiji nema. Kad se zadovolje svi standardi, da se Srbija suoči sa svojim ratnim zločinima i da podatke isporuči Hrvatskoj, onda da.

Peović je po pitanju Srbije rekla:

– Blokiranje puta Srbije je sitnoburžoaska politika, s kojom se mala zemlja samozadovoljava, a ta politika nije ni dobra niti korisna. Mi se na ovoj periferiji svi zajedno nećemo razviti, a ulaskom u eurozonu bit će nam samo još gore.

Pernar kaže sljedeće:

– Nemam mržnju prema Srbima, smatram ih našim bratskim narodom, što stoljećima jesmo bili. Kao marionete smo uvučeni u sukobe s njima od Prvog svjetskog rata. Protivim se ulasku Srbije u EE, ali ne iz negativnih, emocija nego iz ljubavi, jer smatram da će doći do demografskog kolapsa i ekonomskog uništenja, privatizacije svega što je ostalo. Globalistička agenda će još uzeti maha.

Škoro je, očekivano, po ovom pitanju jasan:

– Razaranje Vukovara, Škabrnje, hrvatske žrtve nisu marionete. razgovaramo u kontekstu nestalih. Moramo riješiti i pitanje granice, odštete ljudima u logorima, pitanje kulturnog blaga i arhiva u Beograd. Trebaju ući EU, ali kada ispune najviše demokratske standarde.

Đapić je bio poprilično oštar:

– Srpska politika je nepromjenjiva prema Hrvatskoj još od vremena rata. Pioniri četničkih vojvoda danas su na čelu države, to je stalna verbalna agresija na Hrvatsku, a uvijek je u pripremi i ona gora na koju moramo biti spremni. Možda nećemo spriječiti ulazak u EU, ali možemo otežati. Važno je da se o tome izjasni hrvatski narod na referendumu.

Kolinda Grabar Kitarović je rekla:

– Trebamo razgovarati kako osigurati egzistenciju hrvatskim državljanima, posebno mladima. kada je riječ o mogućem članstvu, RH će apsolutno inzistirati na ispunjenju svih kriterija. I mi smo ih morali. to je bitno i da se Srbija konačno suoči sa svojom prošlošću, da dožive katarzu što su napravili u Hrvatskoj i drugim državama. Apsolutno ću inzistirati na rješavanju problema nestalih.

Kolakušić je prvi replicirao:

– Tu se radi isključivo o političkim odlukama, ulazak RH je najbolji primjer. Imamo daleko najgore pravosuđe u EU, a kao zadovoljili smo uvjete pravosuđa.

Škoro je okrznuo aktualnu predsjednicu:

– Žalosno da u ovom vremenu poraća nismo napravili više na pronalaženju nestalih. Ništa nije napravljeno ni u mandatu Kolinde Grabar Kitarović. Bio je Vučić u posjetu, vidjelo se kako je to izgledalo, a prosvjednike koji su upozoravali na problem nestalih se nazivalo marginalcima. To je politika Grabar-Kitarović.

Izvor: republikainfo.com

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

DRAGAN ČOVIĆ: Dok se ne promijeni Izborni zakon obavljamo samo operativne aktivnosti

Nakon sjednica predsjedništva HDZ-a i HNS-a u Mostaru medijima se obratio i njihov predsjednik Dragan Čović. On je govorio o predizbornoj kampanji koja je u toku, ali i drugim političkim aktuelnostima.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dragan Čović

Čović je kazao da će se nakon kampanje za lokalne izbore posvetiti isključivo Izbornom zakonu, “dok to ne promijenimo bit će samo operativne aktivnosti”, kazao je.

Govorio je o sastancima s drugim strankama, kako će se oni dešavati i u vrijeme kampanje, ali da za promjene izbornog zakonodavstva treba šira podrška političkih subjekata.

“Svakodnevno svjedočimo da nam ne funkcionišu izvršna i zakonodavna vlast, pravosuđe, da ovo nije zemlja u kojoj bi željeli živjeti.

Ništa se neće moći desiti dok ne sjednu svi politički predstavnici i ne dogovore ključne stvari kao i provedbu onih 14 tačaka iz zahtjeva EU te zemlja dobije kandidatski status”, izjavio je Čović.

Kazao je kako HDZ očekuje da će dobiti sve načelnike gdje su Hrvati većina, “bez obzira na ovo što radi CIK, što izlazi iz zakonodavstva”.

“Znali smo da će to raditi, kako je izabran i ko je izabran. Bez obzira na to vjerujem da ćemo imati više načelnika i općinskih vijećnika nego prije četiri godine”, izjavio je.

Problem je Covid i ko može biti zaražen, dodao je, ali uvjeti su svima isti.

“Želim dobre i korektne kampanje, a neka rezultat bude po urađenom u posljednje četiri godine”, zaključio je Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

Rodoljub Drašković: “Republika Srpska je dno dna Evrope, njom vlada autokratija”

Politički sistem u Republici Srpskoj je tako postavljen da vlada autokratija i volja jednog čovjeka, rekao je u emisiji “Puls” BN TV Rodoljub Drašković, predsjednik poslovnog sistema Swisslion.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Rodoljub Drašković

– Republika Srpska je dno dna Evrope zbog toga što je tako postavljen politički sistem, što vlada autokratija. Ko je Skupština Republike Srpske u liku jednog čovjeka, ko je Vlada Republike Srpske u liku jednog čovjeka – kaže Drašković.

Na pitanje voditelja: Ko je taj čovjek, Drašković je odgovorio:

– Pojma nemam, apstraktna ličnost…Ja se ne bavim ličnostima nego procesima.

Na insistiranje voditelja da kaže kako se osjeća, Drašković kaže:

– Baš se lagodno osjećam, baš se lagodno osjećam. Narod zna koje su to ličnosti, kako funkcionišu, gdje su…

Drašković je rekao da ne treba njega da pitaju o kriminalnim radnjama u Republici Srpskoj.

– Tu je govornica parlamenta Republike Srpske. Ako je istina 50 odsto od onog što se govori za tom govornicom, gdje su istražnih organi, da li funkcioniše zakonodavstvo u Republici Srpskoj? Zašto se ne pokreću sudski postupci?

Drašković je rekao da njegov povratak u Hercegovinu je prije svega put slučajnog prolaznika i želja tamošnjeg stanovništva da se pokrene propala privreda.

Objašnjavajući početke svog biznisa u Republici Srpskoj, on navodi da je podigao Industriju alata Trebinje, te da ništa ne duguje Republici Srpskoj.

– Odgovorno tvrdim da Poreskoj upravi Republike Srpske ne dugujem ništa. To dokazuju moji advokati. Tražim svoja zakonska prava za otpis potraživanja prije privatizacije, a tadašnji i sadašnji režim je isti koji se dogovarao sa mnom da će se to desiti- rekao je Drašković i dodao da IAT danas uspješno posluje, a da je on investirao u tu fabriku 37 miliona maraka.

 

Nastavi čitati

Politika

Dno dna dva HDZ-a: U koaliciji sa četnicima

SNSD, Demos, Ujedinjena Srpska, SRS “Vojislav Šešelj”, HDZ BiH i HDZ 1990, potpisali su koalicijski sporazum u Pelagićevu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Šešelj pali hrvatski zastavu

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik čestitao je koaliciji šest stranaka u Pelagićevu na okupljanju oko kandidata SNSD-a za načelnika Slavka Tešića i najavio da će ta suradnja dovesti do realizacije novih projekata za stabilnost i razvoj općine.

“Surađivat ćemo i pokazati da imamo zajednički cilj, očuvati mir, stabilnost i dobre odnose među ljudima”, rekao je Dodik na svečanosti u tamošnjem Domu kulture. Istaknuo je, prenose Nezavisne novine, kako se zajedničkim radom uvijek postiže više.

“Vjerujem da zajednički možemo mnogo postići, uz energiju mladog načelnika, jer bez spoja općinskih i republičkih institucija i dobre suradnje teško je raditi velike projekte”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x