Kontaktirajte nas na:

Preporuka

IZETBEGOVIĆ: SDA teško može biti opozicija

“Što se tiče državne razine nisam siguran da ćemo biti vlast, iako mislim da su šanse 50:50, a što se tiče federalnog, bez nas se neće moći napraviti Federalna vlada”, istaknuo je u Dnevniku D FTV-a, Bakir Izetbegović predsjednik SDA.

Online:

/ Datum objave:

“Zasad ćemo ostati u ovom sastavu i on neće biti promijenjen dok se ne napravi dogovor normalan u kojem će biti ispoštovana volja birača. Trebaju pobjednici da se dogovore, oni koji su dobili najviše glasova, koji imaju najviše parlamentaraca, delegata u Domu naroda, koji imaju predsjednika i potpredsjednika Federacije. Treba ispoštovati volju glasača. SDA je skoro duplo jača od sljedeće stranke na izborima. Mimo toga ići u ovo u šta se krenulo, to treba da se izmori i da napravimo kako treba Federalnu vladu.”

Kaže da Osmorka više ne postoji.

“To se sve svodi na Trojku, plus jedna dvije neke manje stranke. Kada se saberu oni nemaju kao SDA i DF zajedno. A u Domu naroda bez pomoći SNSD-a i HDZ-a oni neće imati čak ni potpredsjednika u srpskom klubu. Srba u Federaciji ima 30 puta manje nego Bošnjaka. Dakle SDA i DF imaju 13 ruku u bošnjačkom Klubu poslanika. Oni ne uspijevaju čak ni u tom Klubu Srba da sami dođu do većine. Možda će im pomoći SNSD, možda HDZ i onda to ima naravno svoje uslove od kojih su oni neke već ispunili dajući četvrtu poziciju SNSD-u. Vjerovatno će pokušati dati četvrtu poziciju HDZ-u i time prepustiti većinu u Domu naroda na državnom nivou, što je katastrofalna stvar, iz tih nekih sebičnih razloga i jedne besmislene borbe protiv SDA.”

Izetbegović navodi da su već pregovarali sa nekim stranaka, ali da je traženo da se ta stvar zadrži mimo javnosti.

“To je bilo na pozive nekih medijatora, na moje pozive, susretali smo se, komunicirali telefonom, tako da ja mogu reći da sam faktički, osim sa NiP-om i Našom strankom, sa svima komunicirao.”

SDA se povući neće sasvim sigurno

Na pitanje koga konkretno stranci žele skloniti kaže: “Zašto Bakira Izetbegovića? Bakir Izetbegović je jedan. Njima je zanimljiva kompletna SDA. Ja sam dobio jedan ili dva posto glasova više nego na izborima kada sam ulazio u Predsjedništvo. Ovaj put ih se 11 protiv mene udružilo. SDA je tu negdje, možda jedan ili dva posto manje nego na prošlim izborima, ja sam jedan ili dva posto preko. To je otprilike sve isto u odnosu na ono ranije i SDA se izvanredno drži. Zašto su stranci krenuli baš na SDA i jesu li? Reći će da nisu, a svi ostali tvrde da jesu. Vidimo to po izjavama lidera Osmorke. Da ih podržavaju, da se oni s njima konsultuju, da ih guraju faktički u ovome smjeru. Zašto ništa nisu uradili protiv ovih koji su pravili blokade i probleme u BiH, prije svega protiv ove strane koju predvodi Dodik? Zašto se uopšte nisu njim bavili? Zašto su pomogli strani koja je pravila blokade i polublokade, a koju predvodi Čović? Zašto su ih digli na ovaj nivo? Oni će reći da to nisu uradili, a ja mislim da oni zapravo mijenjaju paradigmu, neke odnose tamo gdje mogu. I onda idu, ne samo u BiH, na Balkanu, u Crnoj Gori, na Kosovu, na onu stranu koja ih treba i gdje mogu nešto da urade. U BiH je to bošnjačka strana i ja mislim da je to jedan potpuno pogrešan put kojim su krenuli i mislim da čak neće imati ni izlaz koji su planirali. SDA će ostati.”

Predsjednik SDA smatra da međunarodna zajednica nije neprijatelj BiH.

“Ona je jako pomogla BiH. Pravila svoje greške koje su nas jako koštale, ali generalno kad se uzmu svi ti plusevi i minusi naravno da je to plus. Neki ambasadori mislim da rade neke stvari gdje se nisu dovoljno iskonsultovali sa svojim vladama. Oni nešto eksperimentišu, oni prave neke promjene paradigme i mislim da su se zapetljali. SDA se povući neće sasvim sigurno.”

O novom sastavu Vijeća ministara kaže da ne zna da li će biti uspostavljeno.

“Ništa se nije desilo dok se ne desi. Mislim da tu ima itekako nezadovoljstava, prije svega izborom kadrova. Tu su predsjednici stranaka potrčali da sebe smjeste. Evo vidimo da je Konaković čak sebi i rezervu ostavio u Domu naroda ako to ne prođe. Zašto je Konaković pod B u Domu naroda, poslije Keme Ademovića? A onda ta lijepa riječ meritokratija. Dakle na bazi onoga što je mjerljivo, na bazi rezultata, ekspertize postati neki direktor. Dakle kad pogledate ove kandidate, neka sama javnost procijeni koliko je tu princip meritokratije primijenjen. Šta su ti ljudi radili, čime se mogu pohvaliti, šta ih preporučuje da budu ministri? Mislim da je to jako tanko.”

Pojašnjava da će dati glas NES-u i Stranci za BiH ukoliko to od njih budu tražili.

“Mislim da se može desiti da stvari krenu u tom smjeru.”

Mi smo imali koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om i u isto vrijeme mi smo se borili protiv njihovih politika

Na pitanje zašto Sevlid Hurtić nije dobar kandidat za ministra Izetbegović kaže da ga je upoznao na nizu susreta diljem dijaspore.

“Nije mi ostavio loš utisak, on je uspješan privrednik i naša zajednička priča je bila pokrenuti dijasporu da bi se suprotstavili politikama koje su oličene u destabilizirajućoj i ponižavajućoj politici u odnosu na povratnike u RS koju oličava Milorad Dodik. A zatim se taj front faktički rasuo. Pokret za državu. Jer su se ti ljudi prodali. Oni su krenuli svi prema Dodiku kad nisu dobili dovoljno kroz dijasporu. Zašto je recimo Duratović istjeran iz DF-a? Zato što se uopšte nije konsultovao s njima, jednostavno se počeo dogovarati direktno sa Dodikom. Strana Milorada Dodika je dobila poziciju u Vijeću ministara na koju je htjela da imenuje Šulića, a onda su se predomislili radi Forte. Pa su prekomandovali faktički Hurtića sa pozicije ministra u entitetskoj vladi u RS-u na državni nivo. I to je uradio Dodik, to je njegova volja. Dakle Hurtić je prihvatio da voljom Dodika dobija pozicije. I onda naravno da ima obaveze prema njemu.”

Ističe da je takvih stvari bilo i od strane SDA “ali ne u ovakvoj situaciji kakvu imamo danas. Ogromna je razlika. S obzirom na ono što smo prošli prethodne četiri godine. Nikad nije bio ovakav udar na državu kakav imamo u posljednje četiri godine. Nikad nije bio ovako otvoreni udar. I upravo u toj situaciji treba napraviti jaki probosanski front u kojem je 80% Bošnjaka. Ali imate i komponent multietničkog u njemu. Oni će biti ostavljeni kroz dogovor sa Čovićem i Dodikom. Dakle svi Srbi i Hrvati na ministarskim pozicijama i direktorskim će biti prepušteni ovom dvojcu. I biće im ostavljeno 2:1 u odnosu na probosanski blok koji je podržalo 60% građana i koji ima 60% ruku u Parlamentarnoj skupštini. Dakle biće legitimni Hrvati i legitimni Srbi po volji Dodika i Čovića. Ovi ljudi će biti zaboravljeni, koji su sa nama Bošnjacima ušli u probosanski blok. I taj blok je prepolovljen voljom Osmorke. Vrlo jaka patriotska jezgra SDA-DF je odbačena da bi se približili Dodiku i Čoviću. To u ovim okolnostima nisu smjeli uraditi. To ne samo da je greška, to je grijeh u odnosu na BiH.”

Naglašava da je besmislica poziv Nermina Nikšića visokom predstavniku da reaguje jer “DF pogoduje SDA”.

“Osam se stranaka ujedini pa padnu na četiri, pet i pogoduju jedni drugima u tome da se nešto isporuči Dodiku, Čoviću. Na podmukao način su četvrtog isporučili Dodiku. Uradili su sve ono radi čega su kritikovali SDA. Porušili su sve svoje principe, predat će potpuno ovu multietničku komponentu. To su te izdaje. A kad su izdaje u pitanju, Zakon o prebivalištu iz 2014. godine je sasvim sigurno izdaja povratnika u RS. Nikad više tu stvar nećemo popraviti. I sad kad čujete jednog predsjednika SDP-a koji kaže ma te njive nisu bitne, za državnu imovinu, za krucijalno važnu stvar, onda vidite da on banalizuje, bagateliše jedan vrlo važan problem. Mi smo imali koaliciju sa SNSD-om i HDZ-om i u isto vrijeme mi smo se borili protiv njihovih politika. I zato su oni tako protiv SDA. Danas Tegeltija kaže da je nacionalni interes Srba, Bošnjaka i Hrvata izbaciti SDA. Jer mi smo se borili s njima, mi nismo dopuštali te stvari. Dodik je blokirao jer mi nismo željeli da izađemo u susret, da prodamo državu da bi koalicija funkcionisala. Ja sam sa Čovićem lične odnose pokvario zato što nisam mogao da dopustim neke stvari. Da se Izborni zakon na naopak način uradi. Na kraju je to uradio Schmidt. Od mene se očekivalo da uradim ono što je Schmidt uradio. I više od toga. Zato su možda neki stranci protiv mene.”

SDA teško može biti opozicija

Na pitanje hoće li Osmorka isporučiti HDZ-u i SNSD-u državu BiH, odgovara: “Navodno će im uskoro isporučiti CIK. Navodno planira da im isporuči četvrtoga u hrvatskom klubu poslanika i da SNSD i HDZ dobiju 8 od 15 u Domu naroda. Ja ne znam šta su oni potpisali kad je u pitanju Izborni zakon, RTV sistem, državna imovina. Šta su obećali za stolom, šta je odobrovoljilo ove druge dvije strane, ja ne znam. Naravno da nije rješenje u stalnoj svađi sa stranama koje predvode Dodik i Čović, ali s obzirom na njihove politike i ono što su radili prethodne četiri godine mi se moramo suprotstaviti i ne prepustiti se, ne biti servilan i ne trčati u susret njihovim zahtjevima kako to radi Osmorka. Užasno su izgubili ugled u narodu. Oni koji su za njih glasali su zabrinuti kuda će sve to odvesti.”

Izetbegović naglašava da SDA teško može biti opozicija.

“U ovim historijskim okolnostima mi ćemo se grčevito boriti da branimo ovu zemlju i njenu budućnost iz pozicije. Mi imamo tu obavezu i narod nas je za to zadužio.”

Smatra da nisu opasne najave Edina Ramića da će SDA, ako bude potrebno, predvoditi bunt naroda.

“SDA nikada neće uraditi ništa što je na štetu države i što je protuzakonito. Ali okupljanje naroda, protesti, pa to se dešava svaki dan. Ako nastave sa ovakim jednim servilnim odnosom, sa ustupcima, ako se nagovijesti da će uraditi nešto poput Zakona o prebivalištu ponovo, što će pokvariti stvar vječno, nepopravljivo, naravno da će SDA predvoditi na različite načine otpor tome, zaustavljati i zaustaviti to.”

Navodi da je Osmorka već uradila stvari na štetu BiH.

“Već su isporučili četvrtoga SNSD-u u vrlo teškom historijskim okolnostima i već se spremaju da to urade u odnosu na HDZ. I već su spremni da promijene sastav CIK-a. I već su nešto obećali Čoviću kad je u pitanju Izborni zakon i kad je u pitanju imovina.”

Nije dobro da se Srbi i Hrvati dogovore da izaberu Bošnjaka

Predsjednik SDA smatra da će Refik Lendo dobiti podršku za potpredsjednika Federacije BiH.

“Mislim da će proći. Neće podržati Nermina Nikšića za mandatara za sastav nove Vlade. Podržat će nekoga ko je dobio recimo desetostruko ili pedesetostruko veću podršku na izborima od Nikšića. Nekog jakog kadra iz koalicije koju će praviti SDA. Mislim da i Naša stranka sigurno neće čitav ovaj mandat izdržati sa ovakvim politikama. Inače će biti pometena na idućim izborima jer to je izdaja principa na kojima se podigla Naša stranka.”

Kaže da SDA traži da se ispoštuje volja naroda, glasača i Dom naroda.

“Oni koji su pobijedili, koji imaju najviše predstavnika treba da se dogovore. Moraju uvažavati pobjednika izbora. Sve ostalo je naopak put. Ako mogu da zaobiđu pobjedničku SDA, patriotsku, bazičnu, prvu stranku u BiH neka to urade. Zašto to ne urade HDZ-u koji u Predstavničkom domu ima duplo manje ruku nego SDA i koji otprilike ima isti broj ruku u Domu naroda kao SDA? Je li to HDZ bolji od SDA, je li im bliži? Zašto DA HDZ-u, zašto NE SDA-u? Te će stvari morati da objasne javnosti.”

Smatra da nije dobro da srpski i hrvatski klub izaberu Bošnjacima predstavnika.

“SDA to nikada nije radila. Nije dobro da to rade. Mi ne smatramo da trebamo birati Srbina ili Hrvata u domovima. Nije dobro da se Srbi i Hrvati dogovore da izaberu Bošnjaka. To nije put.”

Na pitanje zašto je koalicija SDA-HDZ-SNSD učinkovitija, korisnija, bolja u odnosu na koaliciju Osmorka-HDZ-SNSD, odgovara: “Mi ne znamo kakva bi bila koalicija sa onim što je ostalo od Osmorke tako da su to neuporedive stvari. Unatoč blokadama koje je radio SNSD, polublokadama koje je radio HDZ, Federacija je imala porast BDP-a koji je na nivou Hrvatske, a RS 50% manji BDP. Tri četvrtine ekonomskog života je tamo gdje SDA ima predominantan uticaj. To je ono što smo mi mogli u takvim okolnostima uraditi. Mislim da je SDA historijski teret koji je imala u prethodne četiri godine dobro iznijela.”

“Ukoliko bi Ustavni sud prihvatio apelaciju ona bi bila na štetu pozicije SDA, ali mislim da bi trebao da je prihvati. Nije fer, civilizacijski, nedemokratski je noć kada se izbori završavaju uraditi ovo što je uradio Schmidt. Tako da ja nisam još uvijek siguran kako će postupiti Ustavni sud, vidjećemo”, zaključio je Izebtegović.

Izvor: federalna.ba

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest

0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

DRAGO BOJIĆ: Tiranija bošnjačkog patriotskog nacionalizma

Učestali napadi na Franju Šarčevića i njegovu obitelj, verbalno nasilje, prijetnje i pozivi na linč, o čemu, uz časne iznimke, uglavnom šuti oportuna sarajevska javnost, pokazatelj su da bošnjački nacionalizam s patriotskom ambalažom najsnažnije uporište ima u glavnom gradu u kojem mu je i rodno mjesto

Online:

/ Datum objave:

Nakon što je 2011. godine Franjo Šarčević, u to vrijeme dvadesetogodišnji student, s prijateljima pokrenuo portal Prometej.ba, vrlo brzo se našao na listi „neprijatelja hrvatskog naroda“, jer je kao urednik portala objavljivao i sam pisao kritičke tekstove o hrvatskoj politici i hrvatskom nacionalizmu u BiH. Šarčević je unatoč napadima hrvatskih nacionalista ostao dosljedan sebi, te i dalje ponajviše kritički piše o hrvatskom nacionalizmu vodeći se moralnim stavom „da prvo treba počistiti ispred vlastitog praga“. No, kako „jedna nevolja ne dolazi sama“, bilo je samo pitanje vremena kad će se slobodoumni i nepotkupljivi Šarčević naći na udaru i drugih balkanskih nacionalizama. Čim je dirnuo u bošnjački nacionalizam i bosanski hipokrizijski patriotizam, na Šarčevića su se sručile galopirajuće horde bošnjačkih nacionalista i takozvanih bosanskih patriota.

Urednik portala Prometej.ba Franjo Šarčević godinama trpi verbalni zulum bošnjačkih nacionalista i bosanskih patriota koji sebe nazivaju i „građanima“ kako bi kamuflirali svoje nacionalističke porive. Raspomamljeni i raspamećeni hajkači ne prežu ni od čega, te često vrijeđaju i Šarčevićevu suprugu Lejlu, njihovu obitelj, prijatelje i suradnike. U maniri najperfidnijih kultur-rasista ismijavaju Šarčevićevo mjesto rođenja (selo Rumboci u općini Prozor-Rama) s šovinističkim aluzijama na (mješovitu) bračnu vezu između Franje Šarčevića i Lejle Reko Šarčević.

Ovih dana se, po tko zna koji put, na sjajnog matematičara i angažiranog intelektualca Šarčevića okomio dijabolični trovač medijskog prostora Nenad Filipović. Riječ je o notornom difamatoru i frustriranom plagijatoru čije tekstualne fekalije zaudaraju na najsmrdljivija bunjišta ljudske gluposti i pokvarenosti. Filipović je otrovnim pamfletom protiv Šarčevića i portala Prometej.ba, u kojem krvoločno reži s iskešenim nacionalističkim očnjacima i na književnike Ivana Lovrenovića i Josipa Mlakića, novinarku Borku Rudić i potpisnika ovih redaka, najavio kandidaturu za najpoganijeg izdanka bošnjačkog patriotskog nacionalizma.

Najveći problem s bošnjačkim nacionalizmom jest u tome što se kamuflira patriotskim patosom, ljubavlju prema domovini i brigom za opstojnost države

Filipovićev, na lažima i podvalama konstruirani pamflet na portalu Proglas.ba (za građansko društvo!) ne bi zavrijedio nikakav osvrt da nije riječ o raširenoj „pojavi“ u bošnjačkim i bosansko-patriotskim krugovima. Tko god se usudi kritički progovoriti o bošnjačkom nacionalizmu, a tom nacionalizmu pripada velikim dijelom i bosanski patriotski građansko-politički odred kao jedinica za specijalne nacionalističke operacije – otkrivanje, lociranje i praćenje neprijatelja, proglašava ga se ustašom, uzepeovcem, četnikom ili nekim drugom pogrdnom kvalifikacijom.

Na listi „neprijatelja bošnjačkog naroda i države Bosne i Hercegovine“ nisu samo Hrvati i Srbi, nego i Bošnjaci koji ne podržavaju takvu ideologiju, a pogotovo oni koji pišu za portal Prometej.ba, zasigurno jedan od najboljih portala u BiH i na ovim prostorima. Šarčević je uspio okupiti respektabilnu grupu autorica i autora, stvoriti slobodni teritorij mišljenja s kritičkom distancom prema svim ideologijama. Radi cjelovite istine, treba kazati da Franjo Šarčević ima podršku mnogih ljudi u Sarajevu, među kojima su najvećim dijelom Bošnjakinje i Bošnjaci, koji tako, uz solidarnost prema prijatelju, čuvaju ugled svoga grada štiteći ga od prijeteće bošnjačke nacionalističke okupacije.

Najveći problem s bošnjačkim nacionalizmom jest u tome što se kamuflira patriotskim patosom, ljubavlju prema domovini i brigom za opstojnost države. Ti užareni patriotski sentimenti kuju se u kovačnici borbenog bošnjačkog nacionalizma, a javnosti se serviraju kao proizvodi humanizma i antifašizma. Riječ je zapravo o tome da se patriotskom i antifašističkom kamuflažom sakriju profašistički stavovi i nacionalističke aspiracije. Bošnjački nacionalisti koji stavljaju metu na čelo Franji Šarčeviću, njegovoj obitelji i svima koji ih podržavaju, nisu pritom nikakvi društveni otpadnici, nego velikim dijelom „ugledni“ i „poštovani“ članovi bošnjačke nacionalne zajednice: akademici, intelektualci, novinari, političari.

O kakvom je patriotizmu riječ vidjelo se i na histeričnim sarajevskim protestima prošle godine organiziranim od svih političkih partija s bošnjačkim, bosanskim i građanskim predznakom. Količina mržnje koju su organizatori i sudionici protesta iskazali prema pripadnicima hrvatskog naroda i visokom predstavniku Christianu Schmidtu, naprosto je zastrašujuća. Prema toj logici, Hrvati su svi odreda ustaše, uzepeovci i fašisti, a visoki predstavnik je personifikacija Adolfa Hitlera koji provodi politiku aparthejda nad pripadnicima bošnjačkog naroda. Od tolikog broja sarajevskih akademika, intelektualaca i novinara, samo su rijetki reagirali na ove fašističke stigmatizacije.

O kakvom je patriotizmu riječ vidjelo se i na histeričnim sarajevskim protestima prošle godine organiziranim od svih političkih partija s bošnjačkim, bosanskim i građanskim predznakom. Količina mržnje koju su organizatori i sudionici protesta iskazali prema pripadnicima hrvatskog naroda i visokom predstavniku Christianu Schmidtu, naprosto je zastrašujuća

Urednik portala Prometej.ba Franjo Šarčević nije jedini ustaša i uzepeovac na bošnjačko-patriotskoj listi ustaša i uzepeovaca. Na toj listi su i književnici Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Ivica Đikić i mnogi drugi, a odnedavno i povjesničar i publicist Dragan Markovina. Hajka na Franju Šarčevića, njegovu obitelj i portal Prometej.ba u uređenijim društvima izazvala bi snažniju reakciju javnosti, ponajprije tužiteljstva i pravosuđa. No, kako je riječ o disfunkcionalnom društvu u kojem se organizirano potiču progoni neistomišljenika, reakcija nadležnih institucija će vjerojatno i ovaj put izostati. Šarčevićima kao podrška ostaju njihovi prijatelji među kojima je, ponovimo to još jedanput, i veliki broj mislećih i razboritih Bošnjaka koji ne prihvaćaju ideološki koncept bošnjačkog patriotskog nacionalizma, jer su svjesni da i bošnjački nacionalizam, jednako kao i hrvatski i srpski, ima razorne učinke na bosansko-hercegovačko društvo.

Učestali napadi na Franju Šarčevića i njegovu obitelj, verbalno nasilje, prijetnje i pozivi na linč, o čemu, uz časne iznimke, uglavnom šuti oportuna sarajevska javnost, pokazatelj su da bošnjački nacionalizam s patriotskom ambalažom najsnažnije uporište ima u glavnom gradu u kojem mu je i rodno mjesto.

Autor: Drago Bojić | Polis.ba

 

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

DW: Hoće li EU izaći na kraj i bez ruskog dizela?

EU je već obustavio uvoz ruske nafte. Ali obustava uvoza i naftnih derivata kao što je dizel će i Europi zadati više problema. Svakome je jasno da zapravo i iz Turske ili Indije kupujemo ruski dizel.

Online:

/ Datum objave:

Od prošle nedjelje i EU, kao što već čine SAD ili Velika Britanija, više ne kupuje dizel i druge naftne derivate iz Rusije. To je povezano s određenom maksimalnom cijenom za naftu i naftne derivate – najviše 100 dolara za barel rafiniranog dizela najviše kvalitete, baš kao i protumjerom Rusije kako neće niti prodavati naftu zemljama koje su uopće postavile granicu cijene.

Sankcije i obustava uvoza naravno da Rusiju koštaju – predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen procjenjuje kako zbog ovih mjera Kremlj već sad ima oko 160 milijuna eura manje prihoda – svakog dana. Ali svima je i prije bilo jasno da će Rusija i dalje nalaziti tržište i za naftu i za njezine derivate, a da će onda i takva ruska nafta na koncu završavati kod potrošača Europe.

Jer kod određivanja najveće cijene 5. prosinca prošle godine nije bilo većih poteškoća, no prekid uvoza naftnih derivata, a osobito dizela, je uzrokovao veliku nesigurnost na tržištu, tim više što su i njemačka skladišta dizel-gorivom na najnižoj razini u povijesti.

Bilo je jeftinije uvoziti

Eugen Lindelll i Joshua Folds iz savjetničke tvrtke područja energenata FGE nam objašnjavaju kako se i Rusija dugo vremena trudila umjesto jeftine nafte ponuditi bitno skuplje derivate i kako su se zapadni potrošači „navikli“ na tu ponudu i bitno smanjili svoje kapacitete rafinerija. „Prilično je komplicirano proizvoditi dizel, lož-ulje i druge derivate, dok je proizvodnja sirove nafte jednostavna i mnogo varijabilnija. Ipak, na svjetskom tržištu ima mnogo vrsta sirove nafte iz kojih se mogu proizvesti ti naftni derivati.”

Cijena dizela je već dugo visoka, a sad sve ovisi o tome hoće li Europa naći alternativu – i kako brzo će Rusija naći neko drugo tržište. Europa duboko poseže za svojim zalihama jer joj nafta treba – i za transport, poljoprivredu, a dizel se u industriji ponegdje koristio i kao nadomjestak za plin. Iako zbog razmjerno blage zime nema velikih briga zbog zaliha, može se očekivati da će cijena dizela još više rasti. Barem neko vrijeme će potrajati dok derivati stignu i iz drugih zemalja, a procesi prerade nafte su i u SAD-u i u Europi bitno skuplji nego što je to nudila Rusija.

„Pranje” ruskog dizela

„Tržište je trenutno veoma osjetljivo i uplašeno“, kažu nam analitičari. „Moramo najprije pričekati i promatrati kako se mijenjaju odredišta za rusku naftu, a da pritom ne dođe do dugotrajnih prekida u isporuci. No kad tržište shvati da se to dogodilo i stanje će se smiriti.“

Do početka napada Rusije na Ukrajinu je Europska unija gotovo polovicu svojeg dizela uvozila iz Rusije. Taj udio se u proteklih 12 mjeseci doduše smanjio, ali to su još uvijek značajne količine – u redu veličine 200 milijuna barela u godini 2022., po procjeni analitičara tvrtke Vortexa. Ovaj prekid uvoza Europi stvara nedostatak od oko 600.000 barela dizela i naftnih derivata – na dan. Europa je već odavno počela nabavljati derivate iz drugih izvora – s Bliskog istoka, Azije i SAD-a, ali i ti izvori su već opterećeni.

Tu je svima jasno da je takav indirektni uvoz u velikoj mjeri diesel-washing – „pranje dizela”. Na primjer Turska doduše ima značajne kapacitete za preradu nafte, ali dizel-gorivo koje se uvozi iz te zemlje je zapravo mješavina „turskog“ i ruskog dizela, naravno uz proviziju Turskoj. Posve slično posluju i Indija i čak Kina: Indija rado kupuje rusku naftu i derivate jer su i Rusi prisiljeni spustiti cijenu, i s još većim veseljem taj dizel prodaje Zapadu. Osim povoljne cijene je i tu bitno manji trošak prerade i skladištenja u Indiji, tako da je i izvoz dizela u Europu od početka rata uvelike narastao. To se najbolje vidjelo za vrijeme štrajka u rafinerijama Francuske, kad je preko noći skočio uvoz dizela iz Indije, zapravo zemlje koja jedva da pripada u tradicionalnog isporučitelja naftnih derivata.

Bolja računica kod prerade

I Kina inače prerađuje naftu prvenstveno za svoje potrebe, ali u ovim okolnostima se to promijenilo: i službeno je Peking podigao svoje izvozne kvote za naftne derivate. „Poslovna politika Kine bi mogla promijeniti stanje na čitavom tržištu“, smatra Mark Williams iz tvrtke Wood Mackenzie. Jer to je zemlja koja „ima u svojim rukama ključ za prerađivačke kapacitete čitavoga globalnog tržišta“.

Sve u svemu, Europljani plaćaju skuplje gorivo, ali taj novac ipak ne dolazi u blagajnu Rusije. Osobito kad je riječ o derivatima, treće zemlje radije kupuju sirovu naftu jer i same imaju kapacitete za preradu. „Rusija je već prisiljena svoj dizel nuditi sa žestokim popustom kako bi zasladila kupovinu i u onim zemljama koje to gorivo zapravo ne trebaju“, smatra Eugene Lidell.

To jesu zemlje koje možda dijelom i trebaju ruski dizel – kao zemlje Afrike ili Južne Amerike, ali tu je i Turska koja očito već unaprijed kupuje od Rusa kako bi taj „turski dizel“ prodala Europljanima. Lidell to sasvim jasno vidi i po statistikama gdje Turska već mjesecima povećava uvoz iz Rusije.

Na koliki popust je Moskva spremna?

„Te zemlje su spremne ‘uskočiti’ i kupovati takav jeftiniji dizel“, kaže Lidell, tako da stručnjaci njegove tvrtke uopće ne očekuju neki bitniji pad izvoza ruske nafte. No drugi stručnjaci nisu sigurni, što će biti reakcija Moskve kad shvate kako moraju previše spustiti cijenu da bi prodali svoju naftu. Hoće li onda sami od sebe smanjiti izvoz kako bi povećali potražnju?

Čitav smisao sankcija Zapada nikad nije niti mogao biti neposredni udarac na rusku trgovinu, nego je prisiliti da koristi posrednike. Mark Williams ne primjećuje neke značajnije učinke niti u ruskim kapacitetima za preradu nafte već i zato jer je 40 dolara za barel rafinirane nafte „još uvijek paprena cijena. Na toj razini i ruske rafinerije još uvijek dobro stoje tako da je i tu i int

Izvor: dw.com

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

JE LI VUČIĆ OTPILIO DODIKA: “Prvi put čujem da se pitanje BiH i Kosova treba rješavati zajedno”

Nagađanja o ne baš sjajnom odnosu između predsjednika Srbije i Republike Srpske, Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, dodatno su podebljane potpuno suprotnim stavovima i izjavama dvojice srpskih lidera oko rješavanja kosovske krize.

Online:

/ Datum objave:

Iako u javnosti, makar na prvi pogled, djeluje da Dodik i Vučić imaju vrlo prisne odnose, razmjenjuju čestitke na izbornim pobjedama, a Srbija je, ne jednom, pružala financijsku i svaku drugu vrstu podrške Srpskoj, već duže vrijeme postoje priče o tome da zapravo, iza paravana, predsjednici Srbije i Republike Srpske nemaju baš pretjerano visoko mišljenje jedan o drugom, te da se svojim izjavama i postupcima često “međusobno iritiraju”, piše Srpskainfo.

Zajedno ili odvojeno

U javnosti je tako, prije nekoliko dana, izbila žestoka svađa i međusobne optužbe između Dodikovog savjetnika Pere Simića i bivšeg savjetnika predsjednika Srbije, Nebojše Krstića, a sve povodom nedavne Dodikove poruke da “što god da se uradi oko Kosova, mora se uraditi zajedno”.

U raspravu se uključio i potpredsjednik PDP i bivši ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, koji je također ocijenio da Srbiji “ne pomažu Dodikove izjave o rješavanju kosovskog pitanja”.

“Ovakve izjave ne pomažu Srbiji, a Vučiću samo otežavaju stvari. Dio društva koji je zarobljen u prošlosti, koji ne želi Srbiju na Zapadu i čini sve da europski put propadne, nikada neće podržati takve odluke i zato nije fer tražiti od Vučića da osigura sveopće jedinstvo oko budućih odluka”, rekao je Crnadak.

Međutim, samo nekoliko dana nakon toga Dodik je u pisanoj izjavi ponovio i svoje ranije stavove o tome da se ne može odvojeno rješavati status tzv. neovisnog Kosova od statusa Republike Srpske u BiH, te da Srbi u RS, kako je zaključio, imaju puno veće pravo tražiti neovisnost nego što to imaju kosovski Albanci. Predsjednik RS također je optužio Zapad za provođenje dvostrukih standarda.

Opasnost od odmazde Zapada

U prilog tvrdnjama onih koji smatraju da u odnosima Vučića i Dodika “ne cvjetaju ruže” ide i nedavna izjava predsjednika Srbije, koji je prilikom skupštinske rasprave o famoznoj francusko-njemačkoj inicijativi za rješavanje kosovskog pitanja, namjerno ili ne, praktično “otpilio” Dodika i njegovu tezu o povezanosti rješavanja problema na Kosovu i u BiH.

“Prvi put čujem da se pitanje BiH i Kosova treba rješavati zajedno”, rekao je Vučić u Skupštini Srbije, reagirajući na izlaganje pojedinih zastupnika oporbe koji su u svjetlu rješavanja kosovskog pitanja spominjali i situaciju u BiH.

Direktor beogradskog Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost, Darko Trifunović, za Srpskainfo tvrdi da je predsjednik Srbije apsolutno u pravu kada navodi da se u ozbiljnim krugovima nigdje ne povezuje rješavanje stanja na Kosovu i BiH.

“Ako pažljivo pratite, jedini tko to pitanje stalno poteže je aktualni predsjednik Republike Srpske. Po mom mišljenju to nije politički mudro, jer tom pričom doslovno bodete oči Zapadu i zaista pravite Srbiji dodatne probleme”, kaže Trifunović.

On, između ostaloga, smatra da rukovodstvo Srbije pokušava, u trenutnoj geopolitičkoj situaciji,  izvući maksimalnu korist za Srbe koji žive na Kosmetu, te da službenom Beogradu, prema njegovim riječima, sada ne treba i briga i o položaju Republike Srpske koju, kako tvrdi, trenutno nitko ne ugrožava.

“Nigdje na Zapadu, makar u relevantnim krugovima, ne spominje se ideja o ukidanju Republike Srpske, pa zaista ne znam kome je potrebno da teme o odcjepljenju od BiH sada stavlja na stol i time se sam “namješta” za neke eventualne odmazde. Ne znam je li Vučić svojom porukom u Skupštini Srbije udario politički šamar Dodiku, ali znam da mu uplitanje Republike Srpske u sadašnji problem sa statusom Kosova zaista ne treba”, tvrdi Trifunović.

Izvor: srpska.info

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x