Kontaktirajte nas na:

Politika

Iz Beograda ponovno dolazi Titova teza: Hrvati Katoličku crkvu trebaju odvojiti od Vatikana

Nakon skandalozne izjave srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika SNSD-a  za beogradsku ‘Politiku’ da je “sve na Blaiburgu trebalo pobiti”, a ostale “koji su hodali pronaći i ubiti”, (dok istodobno na ovaj skandal nema nikakve službene reakcije iz Hrvatskog narodnog sabora) – stiže novo poniženje za Hrvate, točnije Katoličku crkvu. Za isti medij, politolog Miroljub Jevtić izašao je s nebuloznom tezom da “hrvatska” Katolička crkva “izgleda nije svjesna da je ona papi beznačajna”.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

papa Franjo i Dragan Čović

S obzirom na politička preslagivanja na balkanskoj regiji, političko-religijska previranja između dvije države, Srbije i Crne Gore, te velikom, a neriješenom, pitanju rješenja Kosova, ali i previranjima u BiH, jasno je da se priprema teren za konačan politički rasplet ove dugogodišnje priče.

Značajno inteziviranom kampanjom iz Srbije i laicima je jasno da se među Hrvate i Bošnjake u BiH želi unijeti što veća netrpeljivost, a što više probližiti Hrvate i Srbe, dok Katoličku crkvu, kao najutjecajniji stup Hrvata u BiH i Hrvatskoj (čak utjecajniji i od brojnih interesno-korumpiranih hrvatskih političara), poniziti i što više odvojiti od Vatikana, a sve pod maglom viših interesa suradnje sa Srpskom pravoslavnom crkvom. kao što je to svojedobno neuspješno želio predsjednik SFRJ Josip Broz Tito – odvojiti Katoličku crkvu u Hrvatskoj od Vatikana.

Ovu tezu, također u Beogradskoj politici, iznio je srbijanski politolog Miroljub Jevtić.

Što Jevtić zagovara: ‘Hrvatska crkva Vatikanu beznačajna, Srpska pravoslavna jedina dominira

“Hrvati čine samo tri posto ukupnog broja rimokatolika. Da svi nestanu za Rimokatoličku crkvu to ne bi značilo ništa. I, ako zbog potrebe suradnje s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom treba žrtvovati Hrvate, što mislite bi li papa oklijevao? Uostalom, osim većinske, postoji i filipinska rimokatolička `autokefalna` crkva odvojena od pape, pa može to biti i hrvatska”, napisao je politolog religije Miroljub Jevtić u beogradskoj Politici.

Naveo je kako rimokatoličko kršćanstvo iz Bosne isparava svaki dan s izvjesnošću da će sasvim nestati, ali da katolici, umjesto da budu najbliži s pravoslavcima, misom u ime Bleiburga podsjećaju sarajevske Srbe da je Rimokatolička crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj zdušno podržavala njihovo istrebljenje.

Srbijanski politolog rekao je da su odmah nakon toga uslijedila reagiranja Srpske pravoslavne crkve i moćnog Svjetskog židovskog kongresa i upitao misli li itko da te vijesti neće doći do rimokatoličkog poglavara pape Franje.

“I šta sad papa kaže? Da podržavamo zločince, koji su, mada kršteni, svojim životom i zločinima praktično sami sebe ekskomunicirali iz Rimokatoličke crkve i da li Hrvatska rimokatolička crkva vidi u kakvom je položaju rimokatolicizam? On u Europi, SAD, Kanadi i Australiji umire korakom od sedamdeset sedam milja”, naveo je Jevtić u tekstu za Politiku.

“Misli li vrh Crkve u Hrvatskoj da papi treba bijes Svjetskog židovskog kongresa i, što je još važnije, bijes Ruske pravoslavne crkve, bez koje, kako navodi, danas ne da nema pravoslavlja, nego nema ni kršćanstva. Jedina kršćanska denominacija koja je sada u poziciji u kojoj je bio Vatikan do rušenja Habzburga je Ruska pravoslavna crkva. Ruski patrijarh zbog simbioze vlasti Rusije s Crkvom figurativno rečeno drži ključ nuklearnog kovčežića zajedno s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom”, rekao je Jevtić, koji ima nevjerojatan zaključak da “hrvatska crkva izgleda nije svjesna da je ona papi beznačajna”.

Koliko je Katolička crkva u Hrvata “beznačajna kod pape Franje?

Dok iz Beograda nastavljaju s uvjerenjima da će se Vatikan lako odreći svoje crkve kod Hrvata, podsjetimo samo na jednu “sitnicu”, kada je krajem ožujka ove godine vrhbosanski nadbiskup koadjutor i apostolski upravitelj Vojnog ordinarijata Tomo Vukšić prvi svoj boravak u Rimu nakon imenovanja započeo susretom s papom Franjom na Čistu srijedu. Susreli su se na završetku opće audijencije, na kojoj su sudjelovala još četiri biskupa: po jedan iz Brazila i Australije te dvojica iz Italije.

Ova audijencija, radi izbjegavanja opasnosti od koronavirusa za hodočasnike, održana je na Trgu Sv. Petra, umjesto u zatvorenom prostoru dvorane Pavla VI., u kojoj se u ovo doba godine redovito održavaju opće audijencije.

Papa je nadbiskupa Vukšića pozdravio riječima: „Drago mi je što se ponovno vidimo!“ A nakon što mu je nadbiskup Tomo zahvalio za iskazano povjerenje u povodu dvostrukog imenovanja u mjesecu siječnju, Papa mu je čestitao na novoj službi i izrekao riječi podrške u biskupskom poslanju i evangelizacijskom djelovanju. I preporučio mu je, da “nastavi proučavati i pomagati nastojanja oko poštivanja prava ljudi, Crkve i hrvatskoga naroda u BiH”.

„Kod vas nije lako stanje za Crkvu“, kazao je Papa, „i činite sve što je moguće, da se zaustavi odlazak Hrvata“, a time i proces dekristijanizacije zemlje.

Percepcija islama po Jevtiću

Ovaj politolog prije nekoliko godina za srbijanske medije govorio je i o svojoj percepciji islama i “uzroku” terorističkih napada radikalnih islamista u Europi.

“Vi možete čitavog života biti najverniji musliman, poštovati sve verske norme i da nikada ne učinite takav akt. Da živite potpuno miroljubivo. A da netko tko živi protivno islamskim pravilima konstantno ima grižnju savjesti zbog toga. On zna i odmalena je odgajan da musliman ne smije jesti svinjetinu, piti alkohol, drogirati se, živjeti promiskuitetno, ali njegova vjera nije toliko jaka i on stalno krši islamske propise. U njegovoj glavi je konstantna grižnja savjesti koja se postupno gomila. On je počinio toliko grehova da ne postoji ništa osim radikalnog dokaza privrženosti vjeri kojiga mogu oprati i spasiti paklenih muka. I na kraju to bude izazov. Opasnije su stotine tisuća onih koji žive po zapadnim pravilima 30 godina u Njemačkoj ili Francuskoj nego oni koji svaki dan idu u džamiju. Ovaj koji je čitavog života molio, čitavog života postio, nema potrebe uraditi jedan takav akt. On se svojim životom dokazao. Zato se to ne može kontrolirati.

Njemački povjesničar Klasu Baushenau: SPS treba prvo počistiti ispred svoga praga

Za podsjetiti je na izjavu njemačkog povjesničara i stručnjaka za vjere i vjerska pitanja na Balkanu Klausa Buchenaua za Deutsche Welle. On je, odgovarajući na pitanje-konstataciju da je mitropolit Srpske pravoslavne crkve Hrizostom Jević izjavio da je misom u Bleiburgu kardinal Puljić zatvorio vrata suradnje (a što nije tema, ali je kontekst), rekao: “Srpskoj pravoslavnoj crkvi bi bilo dobro da prvo počisti pred vlastitim pragom. I oni drže komemoracije svojim herojima i žrtvama. Mitropolit Hrizostom bi mogao krenuti drugim putem i reći – OK, ako i vi pristanete na to, onda bismo i mi mogli iz naših sjećanja na žrtve izbaciti političke konotacije. To bi bio korak u pravcu istinske ekumene”.

Njemački povjesničar je istaknuo da je velika razlika, ako se kaže: tamo su ubijani ljudi bez sudskih procesa. “Stoga ih mi, na osnovu naših uvjerenja o ljudskim pravima, isprava smatramo nedužnima i stoga se smijemo na njih sjećati, iako se oni ne mogu uspoređivati sa žrtvama ubijenim u koncentracijskim logorima. A drugačije je kada se kaže da su to bili junaci ustaške države, da je to bio sjajan projekt, a da su ratovi 1990-tih bili produžetak tog junaštva na koje se sada podsjeća’”, zaključio je Buchenau-

Tako je govorio Tito: Vatikan stvara probleme

Utjecajan i moćan Vatikan bio je konstantan problem Josipu Brozu Titu. Središnja obavještajna agencija (CIA) u veljači 1999. godine skinula je oznaku tajnosti s prijepisa razgovora američkog izaslanstva i doživotnog jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita, a koji otkriva maršalove stavove o vjerskim zajednicama. Izaslanstvo predvođeno dr. J. Huntleyem Dupreom, Tito je ugostio na Brijunima 29. srpnja 1953. godine.

“Imamo nekoliko religija; katoličku, najbrojniju pravoslavnu, muslimansku, protestansku i druge. Moram reći da imamo najviše problema s katoličkom vjerom, drugim riječima, s višim svećenicima. Niže svećenstvo, koje čini najveći dio katoličke vjere, sklono je surađivati s državom i prilagođava se okolnostima i trenutnim uvjetima. S druge strane, više svećenstvo, potaknuto Vatikanom, stvara nam probleme. To se vidi i u inozemstvu”, odgovorio je doživotni jugoslavenski predsjednik Josip Broz.

Titov Dekret o zabrani pokrivanja muslimanki

Član američkog izaslanstva kojem je cenzurirano ime postavio je pitanje o odnosima s muslimanskom zajednicom koja se opirala nekim Titovim mjerama.

“To je iza nas. Morali smo donijeti dekret o zabrani pokrivanja lica i bilo je nešto otpora oko toga. Nisu se bunili poglavari muslimanske zajednice, već neki pojedinci i niže svećenstvo. Ali to smo lako riješili i sada više nema problema. Moram priznati da s muslimanskom religijom i predstavnicima muslimanske vjerske zajednice imamo najbolje odnose”, pohvalio se tada Broz.

Hrvati, kao najmalobrojniji narod u BiH, bez zaštite Vatikana u nadolazećem preslagivanju na balkanskoj regiji dodatno će oslabjeti i skoro nestati pritisnuti stalnim iseljavanjem i posljedicama “bijele kuge”.

S tim u svezi za razumjeti je i sve žustriju kampanju iz Srbije gdje se želi pridobiti Hrvate, narod tradicionalno okrenut Zapadu, te tako priskrbiti dodatne poene u trgovini sa Europskom unijom.

Hoće li Hrvati pristati biti “sitnišem za potkusurivanje”, živjeti od vrlo upitnih obećanja u kojima bi i “Hrvati dobili svoje” u nadolazećem rješavanju problema na Balkanu ili uistinu će baštiniti europske vrijednosti? Na koncu, potpuno je nevažno što bilo tko od srbijanskih poklonika ovakvih teza misle o Katoličkoj crkvi, Vatikanu i “hrvatskoj katoličkoj crkvi” – puno je važnije što o Srpskoj pravoslavnoj crkvi kaže crnogorski predsjednik Milo Đukanović.

Izvor: republikainfo.com/V.S./R.B.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

DRAGAN ČOVIĆ: Dok se ne promijeni Izborni zakon obavljamo samo operativne aktivnosti

Nakon sjednica predsjedništva HDZ-a i HNS-a u Mostaru medijima se obratio i njihov predsjednik Dragan Čović. On je govorio o predizbornoj kampanji koja je u toku, ali i drugim političkim aktuelnostima.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dragan Čović

Čović je kazao da će se nakon kampanje za lokalne izbore posvetiti isključivo Izbornom zakonu, “dok to ne promijenimo bit će samo operativne aktivnosti”, kazao je.

Govorio je o sastancima s drugim strankama, kako će se oni dešavati i u vrijeme kampanje, ali da za promjene izbornog zakonodavstva treba šira podrška političkih subjekata.

“Svakodnevno svjedočimo da nam ne funkcionišu izvršna i zakonodavna vlast, pravosuđe, da ovo nije zemlja u kojoj bi željeli živjeti.

Ništa se neće moći desiti dok ne sjednu svi politički predstavnici i ne dogovore ključne stvari kao i provedbu onih 14 tačaka iz zahtjeva EU te zemlja dobije kandidatski status”, izjavio je Čović.

Kazao je kako HDZ očekuje da će dobiti sve načelnike gdje su Hrvati većina, “bez obzira na ovo što radi CIK, što izlazi iz zakonodavstva”.

“Znali smo da će to raditi, kako je izabran i ko je izabran. Bez obzira na to vjerujem da ćemo imati više načelnika i općinskih vijećnika nego prije četiri godine”, izjavio je.

Problem je Covid i ko može biti zaražen, dodao je, ali uvjeti su svima isti.

“Želim dobre i korektne kampanje, a neka rezultat bude po urađenom u posljednje četiri godine”, zaključio je Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

Rodoljub Drašković: “Republika Srpska je dno dna Evrope, njom vlada autokratija”

Politički sistem u Republici Srpskoj je tako postavljen da vlada autokratija i volja jednog čovjeka, rekao je u emisiji “Puls” BN TV Rodoljub Drašković, predsjednik poslovnog sistema Swisslion.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Rodoljub Drašković

– Republika Srpska je dno dna Evrope zbog toga što je tako postavljen politički sistem, što vlada autokratija. Ko je Skupština Republike Srpske u liku jednog čovjeka, ko je Vlada Republike Srpske u liku jednog čovjeka – kaže Drašković.

Na pitanje voditelja: Ko je taj čovjek, Drašković je odgovorio:

– Pojma nemam, apstraktna ličnost…Ja se ne bavim ličnostima nego procesima.

Na insistiranje voditelja da kaže kako se osjeća, Drašković kaže:

– Baš se lagodno osjećam, baš se lagodno osjećam. Narod zna koje su to ličnosti, kako funkcionišu, gdje su…

Drašković je rekao da ne treba njega da pitaju o kriminalnim radnjama u Republici Srpskoj.

– Tu je govornica parlamenta Republike Srpske. Ako je istina 50 odsto od onog što se govori za tom govornicom, gdje su istražnih organi, da li funkcioniše zakonodavstvo u Republici Srpskoj? Zašto se ne pokreću sudski postupci?

Drašković je rekao da njegov povratak u Hercegovinu je prije svega put slučajnog prolaznika i želja tamošnjeg stanovništva da se pokrene propala privreda.

Objašnjavajući početke svog biznisa u Republici Srpskoj, on navodi da je podigao Industriju alata Trebinje, te da ništa ne duguje Republici Srpskoj.

– Odgovorno tvrdim da Poreskoj upravi Republike Srpske ne dugujem ništa. To dokazuju moji advokati. Tražim svoja zakonska prava za otpis potraživanja prije privatizacije, a tadašnji i sadašnji režim je isti koji se dogovarao sa mnom da će se to desiti- rekao je Drašković i dodao da IAT danas uspješno posluje, a da je on investirao u tu fabriku 37 miliona maraka.

 

Nastavi čitati

Politika

Dno dna dva HDZ-a: U koaliciji sa četnicima

SNSD, Demos, Ujedinjena Srpska, SRS “Vojislav Šešelj”, HDZ BiH i HDZ 1990, potpisali su koalicijski sporazum u Pelagićevu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Šešelj pali hrvatski zastavu

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik čestitao je koaliciji šest stranaka u Pelagićevu na okupljanju oko kandidata SNSD-a za načelnika Slavka Tešića i najavio da će ta suradnja dovesti do realizacije novih projekata za stabilnost i razvoj općine.

“Surađivat ćemo i pokazati da imamo zajednički cilj, očuvati mir, stabilnost i dobre odnose među ljudima”, rekao je Dodik na svečanosti u tamošnjem Domu kulture. Istaknuo je, prenose Nezavisne novine, kako se zajedničkim radom uvijek postiže više.

“Vjerujem da zajednički možemo mnogo postići, uz energiju mladog načelnika, jer bez spoja općinskih i republičkih institucija i dobre suradnje teško je raditi velike projekte”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x