Kontaktirajte nas na:

Preporuka

INTERVJU Živko Budimir: Komšić, a ne Čović, potpuno je uništio oporbu kod bh. Hrvata

Bivši predsjednik Federacije BiH Živko Budimir, tijekom mandata tzv. platformaške vlade nedavno je oslobođen i optužbe za zloupotrebu položaja i ovlasti. Na dužnost predsjednika FBiH imenovan je ispred HSP-a BiH da bi nakon prijepora u stranci iz nje istupio te bio jedan od utemeljitelja Stranke pravde i povjerenja (SPP) i njen predsjednik. Međutim, nakon što ta stranka nije ostvarila zapažen rezultat, a što Budimir pojašnjava pokradenim izbornim rezultatima, on odlazi u anonimnost.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Budimir je 2015. godine oslobođen od optužbe za nezakonito nošenje oružja, a koja se temeljila na činjenici da su pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) prilikom pretresa prostorija ureda u Sarajevu, u travnju 2013., pronašli pištolj „češka zbrojovka“ za koje nije imao odobrenje. Budimir je tokom suđenja tvrdio da je pištolj dobio na poklon od Ministarstva obrane 1996. godine, a sud je u obrazloženju presude naveo da nije sporna činjenica da oružje nikada nije registrirao, ali da se to ne može smatrati kaznenom djelom.

On je u srpnju oslobođen i optužbi za zloupotrebu položaja i ovlasti, primanje dara ili drugih oblika koristi, optužbe da je primao novac za pomilovanje osuđenika. Zbog toga je, tada još kao predsjednik FBiH, uhićen, a u pritvoru je proveo mjesec dana. Javnost još pamti spektakularni upad specijalaca u zgradu Predsjedništva BiH i njegovo privođenje s lisicama na rukama. Također, još uvijek su brojne nejasnoće i oko samog pretresa njegovog ureda u Mostaru. Epilog tog svojevrsnog pravosudnog cirkusa je – oslobađajuća presuda.

Nakon godina anonimnosti, za Dnevni list Budimir govori o brojnim temama, ali najodlučniji je da je politika za njega – prošlost.

Gospodine Budimir, niste uopće prisutni u javnosti?

Od trenutka kada sam prestao biti predsjednik Federacije BiH, pet godina, u Mostaru sam, angažiran na obrani svoje časti i ugleda kroz sudski proces koji se vodio protiv mene i koji je ove godine, u srpnju, rezultirao oslobađajućom, doduše još uvijek prvostupanjskom presudom. Ali, ona je već svojevrsna pobjeda pravde nad nepravdom i istine nad laži.

Međutim, o ovoj presudi se nije previše pisalo u medijima. U svakom slučaju, skoro da nije zamijećena što nije bio slučaj i s vašim uhićenjem i optužbama o kojima se danima i mjesecima izvješćivalo?

Da, potpuno ste u pravu. U trenutku moga uhićenja, svi mediji u BiH, pa i u Hrvatskoj su danima prikazivali slike moga uhićenja i tako sugerirali javnosti da se radi o čovjeku niskog morala, pisani su takvi tekstovi, a sve s jednim ciljem – rušenje moga ugleda kao čovjeka, kao generala, kao političara. Međutim, pet godina nakon toga, oslobađajuća presuda iz koje ja moram citirati jedan dio izjave sutkinje koja je rekla da ‘Tužiteljstvo nije uspjelo, ni objektivno ni subjektivno, dovesti u vezu optuženog u svezu s djelima koja mu se stavljaju na teret’, što bi, laički rečeno, značilo da je posrijedi bila notorna laž.

No, međutim, tužiteljica koja je vodila istragu u vašem slučaju, gospođa Kajmaković, nedavno je imenovana zamjenicom glavne tužiteljice Tužiteljstva BiH?

Na Općinskom sudu u Sarajevu tužitelj je bio gospodin Sanin Bogunić, međutim gospođa Kajmaković je jedna od onih koji su započeli taj proces i vodili tu istragu u početnoj fazi dok je ona bila u nadležnosti Suda BiH. Međutim, puno je bitnije da mi imamo sada činjenicu da je bivši predsjednik Federacije oslobođen optužbe od strane suda, a da to mediji skoro da su ignorirali. Ne mogu sebi logički objasniti kako to nije zanimljivo medijima i što to zapravo znači, a pogotovo u Republici Hrvatskoj gdje su se danima u udarnim vijestima „vrtjele“ slike moga uhićenja. Pa, ja sam general hrvatske vojske i hrvatska država umjesto da kaže ‘pogledajte, general hrvatske vojske bio je lažno optužen, uspio se obraniti na sudu u Sarajevu, bez ičije pomoći i intervencije’, stiče se dojam da je hrvatskim institucijama žao što je oslobođen general Živko Budimir. Možda zato što nije stranački podoban, jer nije „drag“ ljudima koji su na vlasti u Republici Hrvatskoj? To jasno govori u kakvim državama živimo i kakve institucije imamo.

Bili ste predsjednik Federacije ispred HSP-a BiH u tzv. platformaškoj vladi. Biste li ponovno isto učinili?

Ne, ne bih to ponovno uradio. Smatram to svojom osobnom pogreškom jer je u pitanju bila moja pogrešna procjena.

Kako to mislite?

Mislim da sam tada pogrešno procijenio da ljudi žele promjene. Stavio sam svoj ugled, ugled svoje obitelji na kocku kako bi pokušao promijeniti stvari, odnosno, ove negativne pojave zaustaviti i početi razvijati pozitivne odnose u BiH jer sam mislio da to ljudi žele. Realno, ugrozio sam i svoj život jer su bila dva pokušaja moje likvidacije, da bi nešto promijenio u ovoj zemlji. Vidim da ljudi ne žele pozitivne promjene jer je vrlo je malo onih koji nisu obuhvaćeni bilo kojim vidom korupcije. I to je bila moja pogreška, moja pogrešna procjena. Ne mislim da sam nanio štetu svom narodu i ovoj državi. Kada bih znao da ljudi žele pozitivne promjene i da će podržati nekoga tko zagovara te promjene tada bih to isto uradio ponovno. Međutim, nakon ovoga svega, moj je zaključak da ljudi ovdje ne žele promjene i iz tog razloga sam donio čvrstu odluku da se više ne bavim politikom.  I ovaj moj istup u medijima nakon toliko godina nije u cilju da se nekome dopadnem jer želim kazati ono što mislim.

Zašto mislite da ljudi u BiH ne žele promjene?

Zato što ništa ne čine. Ljudi su ovdje potkupljeni, sebični egoisti…Moram biti malo i sarkastičan jer imate situaciju da iz nekih obitelji i domaći psi rade u državnim institucijama i primaju plaću, a njihovi susjedi nemaju od čega živjeti jer im nitko nije zaposlen. Takvi ljudi nemaju ni malo empatije prema drugome, niti ih zanima kako drugi žive kao ni oni koji odlaze iz ove zemlje. Zato sam uvjerenja da ovi ljudi ne žele ništa mijenjati i da su zanesenjaci svi oni koji misle da se nešto može pozitivno promijeniti.

Gdje je u toj cijeloj priči uloga međunarodne zajednice?

Međunarodna zajednica je zaista nositelj promjena u BiH, ali negativnih. I to od samoga početka, od Daytonskog sporazuma. Nemojte biti u zabludi da onaj koji je pisao ovakav stav BiH nije znao da takva država ne može funkcionirati. BiH, ovakva kakva jest, namjerno je stvorena da bi živjela i „funkcionirala“ u ovakvoj ozračju, gdje se ne dozvoljava promjena takvog okvira.

Koji je cilj svega toga, onda?

Ciljevi su razni. Jedan od njih da je ovo nekakvo eksperimentalno područje na kojem će se istraživati određeni procesi i vidjeti mogu li oni funkcionirati do toga da im je trebalo BiH zadržati u takvom stanju da bi se ponovno mogla izazvati neka turbulentna stanja koja bi rezultirala određenim promjenama na nekim drugim područjima. Kraj svega toga biti će kada tvorcima ovakve BiH ona, kao takva, više ne bude trebala. Pogledajte što se događa nakon prošlih izbora. Nema ni jednog objektivnog razloga za neformiranje vlasti, za nefunkcioniranje državnih institucija. Nema nikakve opipljive reakcije na ovo što se događa nakon izbora. U ovom trenutku, moglo bi se kazati, kulminiraju određeni odnosi između velikih svjetskih igrača i zbog toga se ovaj prostor ostavlja u ovakvom stanju u kojem jest. Onoga trenutka kada se počnu rješavati ti sporovi, krenuti će se i s rješavanjem pitanja u BiH.

Pratite li kandidate i zbivanja oko predsjedničkih izbora u susjednoj Republici Hrvatskoj?

Mogu kazati da ja ne vidim zrelog kandidata koji bi mogao biti inicijator pozitivnih procesa.  Sadašnja predsjednica, nakon onog govora u Kninu za Dan pobjede, kada je „puzala“ pred američkom generalicom, više ne može dobiti moj glas. Predsjednica ili predsjednik samostalne države ne može se onako ponašati pred generalom neke vojske, bez obzira čija to vojska bila. Također, Zoran Milanović je jednom prilikom, koliko se sjećam, izjavio da su samo polupismeni i oni koji nemaju dovoljno pameti išli u rat i sve dok se ne ispriča ne i trebao dobiti potporu onih koji su se borili za Hrvatsku. Isto tako i Miroslav Škoro, čovjek koji je ono što ima u dobroj mjeri stekao zahvaljujući onima koji su sada na vlasti i gdje nisam visio njegovu aktivnu ulogu u suzbijanju negativnih trendova.

Kolika je uloga zemalja susjeda kada je u pitanju političko stanje u BiH?

Na sceni imamo velikosrpsku politiku od 1986 i Memoranduma SANU. Ništa se od tada u tim velikosrpskim planovima nije promijenilo i nisu odustali od njega. Većina onoga što se događalo u hrvatskoj politici ne može se promatrati izolirano i bez refleksije te velikosrpske politike. I danas ta velikosrpska politika, odnosno srpska obavještajna služba, imaju svoje ljude i u hrvatskoj i u bošnjačkoj politici i izvršavaju naloge iz Beograda u svom političko djelovanju i u Hrvatskoj i u BiH. Kada govorim o BiH, to se odnosi i na Bošnjake i na Hrvate političare koji naloge za svoje političko djelovanje dobivaju iz Beograda i lako će ih se prepoznati –  svi oni koji svo vrijeme rade na pogoršavanju odnosa između Bošnjaka i Hrvata. Jednako tak smatram odgovornim i hrvatsku politiku iz Hrvatske, prvenstveno HDZ koji je tu najodgovorniji, koja dopušta takvo političko djelovanje koje je štetno i za Hrvate u BiH, ali i za Hrvatsku kao državu. Zašto to dopuštaju? To mogu dopuštati samo oni koji su instruirani od iste te velikosrpske politike.

Predsjednik Demokratske fronte, Željko Komšić, izabran je treći put kao član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda. Što mislite o tome?

Da sam mogao i imao utjecaja savjetovati Željka Komšića rekao bih mu da se ne kandidira. Definitivno, kandidatura Željka Komšića pomogla je Čoviću u ponovnom homogeniziranju tzv. hrvatske nacionalne politike i biračkoga tijela oko njega i HDZ-a i to su pokazali izborni rezultati. Poraz Dragana Čovića za Predsjedništvo BiH donio je HDZ-u od 1996. najbolji izborni rezultat. I to zahvaljujući Željku Komšiću. Bez Željka Komšića takvog rezultata ne bi bilo. U svakom slučaju, to je rezultiralo i potpunim nestankom, uništavanjem oporbe unutar hrvatskog političkog nacionalnog bića u BiH. To je zasluga Željka Komšića, ne HDZ-a i Dragana Čovića.

 „Zašto časnici HVO-a šute na očite laži“

Što mislite o aktualnom položaju Hrvata u BiH i smjernicama hrvatske politike u BiH?

Nije nikakva novost ni moja umotvorina da se konstantno pogoršava stanje među Hrvatima u BiH. Ali ne samo Hrvata. Iz godine u godinu, svima je loše u ovoj zemlji, i Hrvatima i Bošnjacima i Srbima. Stanje je bez perspektive da bi se nešto moglo promijeniti u pozitivnom smislu. Kada je u pitanju hrvatska politika, što očekivati od ljudi koji vode hrvatsku politiku, a koji su, kada se počela stvarati hrvatska država 90-tih godina i kada se branio hrvatski narod u BiH, nisu bili među nama. Pa, mogu li hrvatsku politiku voditi oni koji su bili protiv stvaranja hrvatske države?

U tom kontekstu, vjerojatno ste upoznati i da je nedavno objavljen Registar branitelja u FBiH. Kako vi na to gledate?

Registar branitelja je potvrda onoga što je urađeno pri davanju certifikata. Znači, 190 tisuća ljudi dobilo je certifikate kao da su bili pripadnici HVO-a. Mi svi dobro znamo da nije moglo biti 190 tisuća ljudi koji su bili pripadnici HVO-a. Vjerujem da je to netko svjesno ovako uradio i kada su se pripremali ti certifikati, neke pripremalo za „blistavu, vojničku karijeru“, pa tako imate primjere da pojedinci imaju više od 1400 dana provedenih u oružanim snagama HVO-a, kao primjerice naš veliki vođa Dragan Čović. Ja ne mogu dešifrirati koji su ti dani sakupljeni u HVO-u i neću pretjerati ako kažem da iz tog vremena nema čovjeka koji je nešto značio u HVO-u, a da ga nisam poznavao.

Međutim, udruge proistekle iz Domovinskog rata nisu se posebno oglašavale po objavljivanju Registra branitelja kako bi demantirale neke objavljene informacije.

Svi šute o tome jer su svi kupljeni da šute. Vi nemate danas niti jednu udrugu koja je uistinu neovisna, slobodna i koja  istinski štiti interese i dignitet bivših pripadnika HVO-a. Manje se osjećam pozvanim o tome govoriti od onih ljudi koji su ovdje bili od osnutka HVO-a. Ja nisam  – ja sam bio u HV-u. Međutim, generali HVO-a, visoki časnici HVO-a – svi šute. Neka se svaki vaš čitatelj zapita zašto šute na eklatantne laži.

Izvor: Dnevni list

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Aktualna politička bagra želi izazvati “koronizaciju” kako bi uz što manje izlaznosti ostvarila pobjedu!

U Bosni i Hercegovini u petak je i službeno započela predizborna kampanje za sve lokalne sredine osim za Grad Mostar, u kojem će se izbori održati naknadno, odnosno 20.12. 2020. godine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

politička bagra

Početak izborne utrke obilježava niz problema od kojih su mnogi već bezbroj puta već viđeni, a u međuvremenu su se pjavili i novi koji čak prijete da ugroze čitav izborni proces, a možda čak u najtežoj situaciju pod silom prilika prouzroče njihovo odgađanje.

Iako to nitko javno neće reći potpuno je jasno da su susjedne zemlje poput Hrvatske, Srbije i Crne Gore, za razliku od BiH, napravile pravi potez kada su svoje izbore održali ranije od predviđenog roka. Odnosno, smjestili su ih u ‘ljetnje’ vremenske prilike i tako smanjili rizik da epidemija koronavirusa dramatično pohara stanovništvo.

Doktori – političari bez jasnog stava o izborima u ‘koroni’

Za razliku od njih, BiH je, zbog političkih razloga, učinila upravo suprotno – pomakla ih u duboku jesen, a kada je riječ o Mostaru faktički čak u zimu. Sama ta činjenica dovoljno govori koliko je vladajućim političkim elitama stalo do mišljenja struke i realne brige za stanovništvo.

Tako, primjerice, ovih dana imamo apsurdne i kontradiktorne izjave i intervjue pojedinih doktora koji su predstavljeni kandidatima za gradonačelnike Mostara (iako se ta funkcija ne bira na izborima) koji između ostalog pozivaju na oprez, smanjivanje distance i kontakata, zalažu se za različite zabrane, okrivljuju građane za širenje virusa zbog nepoštivanja mjera, a da se s druge strane uopće ne očituju o opasnostima koje će donijeti izborni dan 20.12., nego bez obzira na to, već sada pozivaju svoje glasače da izađu na izbore kako bi baš njima dali glas.

Još jedan dokaz da su stranački interesi, čak kada se politikom bave doktori, ipak ispred zdravlja građana.

No, iako to nitko javno neće reći, s obzirom na svakodnevni rast broja zaraženih i sudeći po onome što se događa u okolnim zemljama nije nemoguć ni scenarij da se izbori ipak ne održe, odnosno da silom prilika u zadnji tren budu još jednom odgođeni.

Ukoliko se to ne dogodi, prijeti opasnost da malim odazivom zbog epidemioloških razloga, legitimitet izbora bude ugrožen. Oni bi bili u tom slučaju potpuno zakoniti, ali bi legitimitet izabranih vijećnika, načelnika i gradonačelnika u budućnosti sigurno bio jako poljuljan i duboko preispitivan.

(Pred)izborne manipulacije

Osim, epidemioloških razloga, niz je drugih problema koji ugrožavaju legalnost izbora a vezani su uglavnom za već naširoko opisivane pokušaje raznih izbornih manipulacija. Lažno prijavljivanje glasača za izbore, ‘trgovanje’ biračkim odborima, podmićivanje, ‘kupovina’ glasova proračunskim sredstvima, stotine dokazanih primjera zloupotrebe javnog novca u svrhu promocije političkih kandidata čak i prije formalnog početka izborne kampanje dovode već sada u sumnju regularnost izbora. Kao i svaki put dosada evidentno je da će neki iskoristiti svaku mogućnost, čak i one nezakonite kako bi dobili koji glas više.

No, unatoč svemu, izbori koji slijede jako su bitni jer rezultati u pojedinim sredinama, pogotovo većim gradovima mogli bi promijeniti i širu političku sliku, pa čak dovesti i do promjene vlasti u županijama, a možda i u Federaciji BiH. Već uoči izbora, potpuno je jasno da se na političkoj sceni BiH događa novo preslagivanje karata pa će ishodi izbora, pogotovo u Sarajevu, Banja Luci, Mostaru, Zenici, Tuzli, a možda i u manjim sredinama poput Livna, Tomislavgrada, Jablanice debelo utjecati na formiranje novih parlamentarnih većina u raznim županijama, a možda i na višim razinama.

Ujedno, ovi izbori, iako lokalnog karaktera, utvrdit će startne pozicije glavnih političkih subjekata kada su u pitanju Opći izbori 2022. godine, te će biti svojevrsni test za trenutnu vladajuću koaliciju koja funkcionira samo u momentima kada im to treba. Zbog toga, potrebno je da se svi relevantni faktori, kako domaće institucije tako i međunarodna zajednica pobrinu da nakon održanih izbora bude što manje ‘repova’ i sumnji u regularnost predstojećih lokalnih izbora.

Kako će izgledati kampanja?

U cijeloj situaciji, za očekivati je da će se političke stranke u vođenju ove kampanje susresti sa nizom izazova s kojima se do sada nisu susretale. Zbog opasnosti povezane sa epidemijom koronavirusa, pitanje je na koji način će se voditi stranačke kampanje, jer od nekih tradicionalnih metoda, poput velikih stranačkih skupova, morat će se odstupiti.

Zbog toga, za očekivati je tešku, prljavu i bespoštednu bitku putem medija na ‘nacionalnim’ temama, a koju su već odavno na sebe preuzeli lideri nacionalnih stranaka, dok će se s druge strane veliki dio kampanje preseliti na društvene mreže jer će to biti najsigurniji način komunikacije s biračima.

Ako ništa drugo, ako se ovi izbori održe i završe, možda će nakon svega najveći dobitak izbora biti svjesnost da je u Bosni i Hercegovini potrebno uvesti i mogućnost elektronskog glasovanja koje bi barem dijelom smanjilo mogućnost izbornih manipulacija i osiguralo veći odaziv građana na izbore. Nažalost, ako se to dogodi – bit će to zasluga ‘korone’ a ne vizije vladajućih političara.

Izvor: Dnevni.ba

Nastavi čitati

Preporuka

Hrvati pred novom seobom u Njemačku

Analiza digitalnih tragova pokazuje kako se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao koji na njemačkom jeziku glasi „Bewerbung“ pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

autobus za Njemačku

To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku, a iz podataka se također može iščitati kako se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u tim dvjema zemljama. Osobito se u iduće dvije godine očekuje ubrzano iseljavanje u Austriju.

Pretraživanje posla u toj zemlji najviše raste u sjevernim hrvatskim županijama poput Međimurske, Varaždinske i Karlovačke, standardno i u Slavoniji, ali pojavljuje se i Split odnosno Splitsko-dalmatinska županija i to vjerojatno zbog izgubljenih radnih mjesta u turizmu zbog Covida 19 u proteklih godinu dana.

To su neki od preliminarnih rezultata iz najnovije inovativne studije „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – Što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“ koju je autor doc. dr. sc. Tado Jurić s Odsjeka za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu predstavio u četvrtak na HKS-u suradnji sa Zakladom Konrada Adenauera u Zagrebu.

Digitalna demografija grana je znanosti u nastajanju, a studija je u osnovnim rezultatima pokazala kako su digitalni alati poput Facebooka, Google Trendsa, Instagrama i Linkedina validni instrumenti praćenja migracija, kaže profesor Jurić.

– U studiji koju predstavljamo razvijamo model predviđanja migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristimo analitičke alate, prije svega Google Trends (GT) i Facebook (FB). Glavni cilj rada je ponajprije predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija kao i generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika – navodi Tado Jurić, ističući kako ovakvi alati omogućuju da prvi put možemo predvidjeti migracije, a ne samo ustanoviti da su se one dogodile.

Nakon što je Njemačka 2015. godine ukinula restrikcije, iz Hrvatske se u tu zemlju iseljava oko 50 tisuća Hrvata godišnje, dok ih je još 2010. bilo oko pet tisuća godišnje. Osobe iz Hrvatske koje pretražuju pojmove iz kategorije „posao u Njemačkoj“ najvjerojatnije su zaposlene, jer je vrijeme pretraživanja obično prije 6.30 ujutro i iza 15 sati popodne, a ne u periodu radnog dana.

Nova studija pokazala je također, a tu se podudaraju službeni podaci i oni dobiveni putem FB-a, kako je dobna struktura novih hrvatskih iseljenika od 22 do 40 godina. I ostali alati poput Linkedina otkrivaju kako se iseljavaju visokoobrazovani mladi ljudi iz STEM područja, ekonomisti i liječnici.

– Ukupan broj aktivnih korisnika Facebooka na hrvatskom jeziku samo u njemačkom gradu Muenchenu, prema procjeni FB-a, u 2019.-oj godini iznosio je između 60 i 70 tisuća, a u 2020. između 70 i 80 tisuća, što znači da je njihov broj samo u godinu dana skočio za deset tisuća – ističe profesor Jurić.

U prilog tome da se u Hrvatsku ne namjeravaju vratiti te da je njihova želja integrirati se što prije u njemačko društvo govori nekoliko podataka: jedan od najčešće pretraživanih pojmova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj je „odjava hrvatskog državljanstva“ kao i pojmovi vezani za učenje njemačkog jezika. Pojam koji se traži je i “misa na hrvatskom”.

– Osobno, najzanimljiviji mi je dio studije koji pokazuje što hrvatski iseljenici najviše, a što nikako ne pretražuju. Tako su među najtraženijim pojmovima još i Severina, Thompson, Oliver Dragojević, ali i „razvod braka“. To je indicija da dolazi do većeg broja razvoda brakova novih hrvatskih iseljenika u Njemačkoj ali i da će taj trend rasti – ocjenjuje profesor Jurić.

Međutim, indikativno je također da pojmovi koje naši iseljenici uopće ne pretražuju jesu „investiranje u Hrvatsku“, “povratak u Hrvatsku”, imena velikana poput Stjepana Radića, Krleže, Tina Ujevića, kao ni bilo što drugo vezano za hrvatsku kulturu.

Kao zanimljivost dodajmo i to da Nijemci o Hrvatima (na njemačkom jeziku) najčešće pretražuju pitanja poput onoga jesu li Hrvati muslimanske vjeroispovijesti i uzimaju li socijalnu pomoć.

– Uzimaju najmanje od svih etničkih skupina što je još jedan pokazatelj kako će se vrlo brzo integrirati u njemačko društvo – zaključuje profesor Jurić.

Opada interes i za posao u Švedskoj

– Nova studija pokazala je kako će trend iseljavanja u Irsku znatno oslabiti, jer će novi iseljenici birati lokacije bliže domovini – ističe doc. dr. sc. Tado Jurić, navodeći kako opada interes i za posao u Švedskoj.

Zanimanje za Irsku još donekle postoji u Slavoniji čiji su stanovnici i dalje općenito najviše zainteresirani za iseljavanje. Kao jednu od zanimljivosti vezanih za tu regiju, studija je pokazala da je u Slavoniji od 2013. godine potrošnja vode u svim općinama pala između pet do 20 posto što ukazuje na depopulaciju.

Izvor: Slobodna Dalmacija

Nastavi čitati

Preporuka

HRVATSKI ANALITIČAR POTOPIO ČOVIĆA: “Odlaskom na noge Vučiću, Čović je opalio šamar Plenkoviću. To neće proći bez posljedica posljedica”

“Mislim da Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći”, rekao je u razgovoru za Vijesti.ba zagrebački politički analitičar Davor Gjenero, istakavši kako je ostao zaprepašten odlaskom lidera SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića u Beograd i njihovim sastankom s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Naime, privevši ga na razgovor s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem, hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je Draganu Čoviću uputio jasnu poruku: “Hrvati moraju rješavati svoje probleme u Sarajevu, koje je i njihov glavni grad, i to u dogovoru i uz kompromise s Bošnjacima”, a ne petljanjem sa lokalnom balkanskom ruskom agenturom koja izaziva nestabilnost u BiH i koja radi na njenom rastakanju – govori Gjenero.

Prema njegovim riječima, Čović je na ovaj način izravno opalio šamar premijeru Plenkoviću, ali to neće ostati bez posljedica.

– Nažalost, službena reakcija Zagreba bit će “gromoglasno ignoriranje”, dakle neće biti verbalne osude neprihvatljivih poteza Dragana Čovića, ali prvi puta kad on osobno bude trebao pomoć Vlade RH, ona će izostati – mišljenja je naš sagovornik.

Nakon Čovićeve “beogradske avanture” s Aleksandrom Vučićem, nastavlja Gjenero, jasno je da “ona opasna Dodikova izjava o tome kako će, i to bez oružanih sukoba, entitet pod njegovom okupacijom izaći iz BiH, a kako će ga pritom pratiti i Hrvati, nije bila izrečena bez Čovićeva znanja”.

– Objašnjenje o tome da su s Aleksandrom Vučićem, pazite – Vučićem koji je svoju državu doveo u blokadu pristupnog dijaloga i koji je ove godine dobio najgore izvješće Europske komisije o napretku njegove zemlje u pristupanju EU ikada, koji već nekoliko semestara nije otvorio niti jedno pristupno poglavlje, išli razgovarati o EU integraciji BiH, naprosto je groteskno – ocjenjuje Gjenero.

Ipak, kako navodi, možda se govorilo o nekoj drugoj integraciji, na primjer onoj euroazijskoj, čiji je okvir “Русский мир”, što je samo širi okvir “Srpskog sveta” ili Vučićevog Schengena, zone u kojoj bi on htio uspostaviti dominaciju Srbije.

– Malo je vjerojatno da njegovo biračko tijelo odobrava ovakvu politiku Čovića, koji se sam proglasio “liderom europeizacije” u BiH – poručuje Gjenero.

Potom se kratko osvrnuo i na negodovanje Izetbegovića što nije pozvan na sastanak u Beograd.

– Mislim da gospodin Izetbegović nije imao pošto ići u Beograd i razgovarati o europeizaciji BiH. Njega primaju relevantni politički faktori, do kojih notorni Dodik ne može doći, jer mu je radijus kretanja vrlo ograničen – naglašava Gjenero.

Napominje da predsjednik HDZ-a BiH ugrožava hrvatsko-bošnjačke odnose, a konsolidacija tih odnosa ključ je stabilizacije Federacije, te stvara pretpostavku za drukčiji razgovor s manjim entitetom o uvjetima očuvanja suvereniteta, jedinstva i nedodirljivosti BiH.

– Nadam se da će Zagreb naći načina da službenom Sarajevu pošalje poruku kako Čović ne uživa niti potporu za svoje poteze, niti naklonost hrvatske oficijelne vanjske politike – ističe Gjenero.

O susretu Dodik-Čović-Vučić oglasio se i član Predsjedništva BiH i lider Demokratske fronte Željko Komšić, koji je rekao da se u stvari iza tog sastanka kriju motivi koji ugrožavaju evropske perspektive BiH.

– Nemoguće je ne složiti se s gospodinom Komšićem. U Beogradu se o europskoj perspektivi ne razgovara, jer Beograd nije faktor na putu BiH prema članstvu u EU. Kao što je trenutni hrvatski predsjednik Zoran Milanović imao neke druge, a ne europske ili prema Hrvatima u BiH zaštitničke političke interese, kad je pozivao Dodika u svoje odaje, tako niti Čovića europejstvo ne vodi pod noge Vučiću. Vjerojatno se doista radi o prizemnim ekonomskim interesima, zbog kojih se ugrožava pozicija Hrvata u BiH i njihov odnos s Bošnjacima – zaključuje Gjenero u razgovoru za Vijesti.ba.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x