Kontaktirajte nas na:

Politika

Hoće li Mostar postati talac političkog prepucavanja HDZ-a i SDA

Nakon punih dvanaest godina moći će se održati izbori za gradska tijela i gradonačelnika Mostara.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Izetbegović i Čović

Prema sporazumu, predsjednik Gradskog vijeća, funkcija koja će očito pripasti Bošnjacima, može blokirati svaki gradonačelnikov projekt. Za sve kapitalne investicije veće od dva milijuna maraka potrebno je osigurati dvotrećinsku većinu u gradskom vijeću

Dok su trajali pregovori o novom mostarskom statutu, dio javnosti u BiH pitao se zašto se i o statutima Bugojna i Travnika ne razgovara kao o mostarskom i zašto se ne gleda popis stanovništva iz 1991.

Odmah nakon potpisivanja mostarskog sporazuma oglasio se i Milorad Dodik koji je zatražio, na temelju popisa stanovništva iz 1991., razmjernu zastupljenost Srba u Gradskom vijeću i gradskim institucijama

Predsjednici HDZ-a BiH i SDA BiH, Dragan Čović i Bakir Izetbegović, potpisali su sporazum o novom statutu grada Mostara na temelju kojeg bi se izbori u gradu na Neretvi mogli održati prvi put nakon dvanaest godina. Politički sporazum koji je trebao pomiriti odluke Ustavnog suda BiH i Europskog suda za ljudska prava nije bilo nimalo lako postići, uostalom, rješenje se tražilo punih dvanaest godina. S jedne strane, Ustavni sud BiH izvan snage je stavio pojedine ranije odredbe izbornog zakona na temelju kojih su se birali gradski vijećnici u Mostaru jer je nedvojbeno utvrđeno kako glas ne vrijedi isto u svakom dijelu Mostara, odnosno, u svakoj od bivših općina. Tadašnjim izbornim sustavom kojem su kumovali razni visoki predstavnici Međunarodne zajednice pokušalo se postići da Hrvati ne preuzmu potpunu političku kontrolu nad gradom jer su, prema popisu stanovništva, najbrojniji narod u tom gradu. Nakon što je Ustavni sud srušio takav izborni model, Bošnjaci su izbjegavali sve moguće prilike za dogovor i grad je više od desetljeća bio bez izbora. Taj svojevrsni izborni intermezzo prekinuo je Europski sud za ljudska prava koji je političarima naložio da hitno provedu izbore jer građani moraju imati pravo na slobodne izbore i izbor svojih predstavnika. Iskustvo s političarima u BiH pokazuje kako su sposobni postići dogovor tek pod pritiskom velikih sila, a očito je tako bilo i ovaj put.

Otvorena pitanja

Dogovor Čović – Izetbegović formalno je ispunio odluku Ustavnog suda BiH jer će glas u svakoj od šest mostarskih izbornih jedinica jednako vrijediti. Također, nizom zaštitnih mehanizama koji su ugrađeni u Statut, na temelju kojeg će se provesti izbori, omogućeno je bošnjačkoj manjini u gradu da kontroliraju sve kapitalne projekte. Prema sporazumu, predsjednik Gradskog vijeća, funkcija koja će očito pripasti Bošnjacima, može blokirati svaki gradonačelnikov projekt. Odnosno, gradonačelniku je potreban supotpis predsjednika Gradskog vijeća. Za sve kapitalne investicije veće od dva milijuna maraka potrebno je osigurati dvotrećinsku većinu u gradskom vijeću, tako da bez konsenzusa svih političkih subjekata u Mostaru nije moguće napraviti apsolutno ništa. Iako dogovor kao dogovor treba pozdraviti jer je on prvi bilo kakve vrste u dvanaest godina dugom sporu između bošnjačkih i hrvatskih stranaka u Mostaru, ovaj dogovor bi, ipak, mogao biti uteg oko vrata za budućnost Mostara. Ovakva vrsta dogovora za funkcioniranje jednog grada moguća je samo ako su sva ostala pitanja, nacionalna, u državi riješena. U suprotnom, Mostar bi mogao postati talac neriješenih međunacionalnih pitanja na razini države i međusobnog blokiranja najvećih stranaka. Prevedeno, dođe li do daljnjeg zaoštravanja odnosa između HDZ-a i SDA zbog izbora hrvatskih delegata u Domu naroda Federacije BiH te člana Predsjedništva iz redova Hrvata, Mostar bi se mogao naći na prvoj crti tih prepucavanja. To će rezultirati obustavom svih značajnijih projekata u gradu i njegovom daljnjom stagnacijom. Stoga se i na potpisivanju ovog sporazuma moglo čuti kako je on tek uvertira u veći dogovor na razini države, a vezan je uz legitimno predstavljanje naroda i izmjene izbornog zakona. Rok za ove izmjene je 2022., kada bi se idući opći izbori trebali održati, ako se postigne dogovor, prema novom izbornom zakonu.

Drukčija pravila

Opravdanje bošnjačkih političkih struktura za blokiranje izbornih procesa u Mostaru te za inzistiranje na nacionalnom zaštitnom mehanizmu u tom gradu temeljeno je na popisu stanovništva iz 1991., ali i na ratnim zbivanjima u tom gradu. Ukratko, Bošnjaci smatraju da ne treba u obzir uzimati posljednji popis stanovništva koji je proveden 2013., već kako osnova svih razgovora treba biti spomenuti popis stanovništva iz 1991. Svoje tvrdnje potkrepljuju Aneksom 7 Daytonskog mirovnog sporazuma koji jamči povratak i integraciju izbjeglih. U praksi to znači kako se nikakve veće političke kalkulacije i dogovori ne smiju raditi sve dok se svi prognani ne vrate i ponovno ne integriraju u društvo. Budući je od rata prošlo dvadeset i pet godina, pitanje je kada će se taj zamišljeni povratak realizirati i namjerava li se više itko vratiti u mjesta iz kojih je protjeran. No, sve dok nije određeno do kada traje implementacija Aneksa 7, on se i dalje može upotrebljavati za razne akrobacije u političkim vodama, pa i za blokiranje izbornih procesa u 2020.

Politička emancipacija

Dok su trajali pregovori o novom mostarskom statutu, dio javnosti u BiH opravdano se zapitao zašto se i o statutima Bugojna i Travnika ne razgovara na isti način kao o onom mostarskom. Naime, iz tih su gradova pod prijetnjom bajuneta Armije BiH protjerani deseci tisuća Hrvata. I u jednom i u drugom gradskom naselju Hrvati su bili gotovo brojčano izjednačeni s Bošnjacima. Međutim, danas nikome ne pada na pamet otvarati pitanje unutarnjeg političkog uređenja tih gradova i tražiti političku emancipaciju Hrvata na temelju popisa stanovništva iz 1991. Zašto? Jednostavno zato što praksa predstavnika Međunarodne zajednice u BiH godinama pokazuje jednu zabrinjavajuću tendenciju, a ta je da se sve žrtve i stradanja ne vrednuju jednako. Postoji tendencija “pravičnijih žrtava”, a u njih izgleda ne spadaju prognani Hrvati srednje Bosne. Oni koji su o toj temi razgovarali s veleposlanicima velikih svjetskih sila kažu kako redom ponavljaju jednu te istu rečenicu – ne postoji volja za otvaranjem pitanja drugih gradova osim Mostara!

To samo pokazuje kako se predstavnici Međunarodne zajednice u BiH nisu mnogo odmakli od vremena Petricha i Ashdowna kada se budućnost zemlje krojila uredbama, ali parcijalnim uredbama. Danas imamo sličnu situaciju u kojoj ta ista Međunarodna zajednica vrši pritisak kako bi se parcijalno riješio jedan problem, ali ni približno energije ne ulaže u rješavanje sveukupnog državnog uređenja i odnosa među narodima. Teoretičari zavjera koji stalno razvijaju teorije o zamrznutom sukobu koji se aktivira po potrebi u BiH bi imali dosta posla. Jer, kako objasniti da je od završetka rata prošlo 25 godina, a da si u jednoj zemlji prisutan s vojnim i policijskim snagama, da si joj nametnuo ustavni okvir, da imaš svog predstavnika koji ima ovlasti smijeniti bilo kojeg političara, a ti se baviš parcijalnim statutom jednoga grada umjesto cjelokupnim državnim uređenjem?

Podjela vlasti

Upravo navedena parcijalna rješenja učine više štete nego koristi, odnosno, otvore više problematičnih pitanja nego što ih zatvore. Tako je i “mostarski dogovor” otvorio jedno pitanje o kojem se u bošnjačkim političkim krugovima malo ili nimalo govori – pitanje prognanih Srba iz Federacije BiH. Samo je u Sarajevu prije rata živjelo gotovo 110 tisuća Srba, a taj broj danas je mnogostruko manji. Slična je situacija i u Mostaru u kojem je prije rata živjelo gotovo 24 tisuće Srba. Odmah nakon potpisivanja spomenutog mostarskog sporazuma oglasio se i Milorad Dodik koji je zatražio, na temelju popisa stanovništva iz 1991., razmjernu zastupljenost Srba u Gradskom vijeću i institucijama Grada Mostara. Ako se ne postupi po zahtjevima Srba, vrlo je izgledna ustavna tužba njihovih predstavnika, a ona bi vrlo lako mogla biti usvojena. Jer, kako odobriti jedan sporazum na temelju nacionalne zastupljenosti dviju etničkih komponenti iz 1991., a treću potpuno izostaviti. Tu nastaju novi problemi za bošnjačku političku elitu koja je uporno inzistirala na primjeni popisa iz 1991. jer bi se vrlo lako moglo dogoditi da na temelju političkog sporazuma Čović – Dodik, a ako se uvaže srpski zahtjevi vezani uz sudjelovanje u Gradskom vijeću Mostara, pozicije na koje su računali Bošnjaci pripadnu – Srbima.

Dogodi li se takav scenarij, bit će to još jedan dokaz nesposobnosti Međunarodne zajednice da od Bosne i Hercegovine učini funkcionalnu državu i društvo. Nažalost, otvorit će se novi procjepi između ionako podijeljenih i sukobljenih naroda. Sve je to posljedica činjenice da se nitko nije bavio funkcioniranjem Bosne i Hercegovine kao države, već prigodničarskim rješenjima od danas do sutra.

Izvor: dnevno.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

NIKŠIĆ: Svi smo mi savremenici Alije Izetbegovića, žao mi je što prednost nije dao građanima

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nermin Nikšić o Aliji

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

S obzirom da se svi možemo nazvati savremenicima Alije Izetbegovića, teško je dati objektivan sud, kaže za Klix.ba predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

“Nesporna je činjenica da se radi o prvom predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Žao mi je da je, u periodu kada je mogao presudno utjecati, prednost dao zastupanju naroda umjesto građana. Kada gledam s ove vremenske distance, potpuno svjestan turbulentnog vremena i agresije kroz koju je prošla naša zemlja, ne mogu se oteti utisku da su bila dva lica, rekao bih dva pogleda Alije Izetbegovića na odnose u Bosni i Hercegovini”, kaže Nikšić.

Jedno je ono što je, potpuno ispravno, dodaje on, govorio o multietničkoj Bosni i Hercegovini, a drugo je ono što (ni)je bio spreman uraditi da tako bude. Zato je najbolje ostaviti da historija donese konačan sud o njegovom liku i djelu u vremenu koje je pred nama.“Želim vjerovati kako ni sam Izetbegović ne bi bio saglasan sa novovremenim kreiranjem kulta ličnosti, a pogotovo aktuelnog takmičenja u tome ko je veći poltron porodice Izetbegović.

U svakom slučaju je nesporno da ima svoj dio zasluga za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i zaustavljanje rata. Za Bosnu i Hercegovinu je bitno da bez ostrašćenosti i iracionalizma od lidera iz prošlosti preuzme najpozitivnije prakse koje možemo primijeniti kako bi život naših ljudi danas učinili boljim, a ne kako bismo ostali zarobljeni u raspravama o prošlosti”, zaključio je lider SDP-a. | TBT

Nastavi čitati

Politika

HASANBEGOVIĆ OŠTRO PO PLENKOVIĆU: ‘Počinio je kazneno djelo!’

O tome tko je kriv za radikalizaciju Hrvatske, koplja su lomili Nina Obuljen Koržinek i Zlatko Hasanbegović.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zlatko Hasanbegović

Zlatko Hasanbegović ustrajan je u stavu da je u ovom slučaju došlo do “zamjene teze”:

“Zamijenjena je teza”

“Ovdje je, nasreću, ostalo sve u pokušaju. Sve ostalo je špekuliranje i zamjena teza. Imamo prvorazredni škandal da je predsjednik Vlade svoje političke neistomišljenike, zakonite predstavnike hrvatskoga političkog života optužio kao inspiratore i poticatelje navedenog kaznenog djela, a to je samo po sebi kazneno djelo”, izjavio je za N1.

Hasanbegović još više zamjera potez potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda koji je najavio istragu saborskih zastupnika. Također je dodao kako u Hrvatskoj nema nikakve radikalizacije:

“Plenković konstruira paniku”

“Svjedoci smo da se mjesecima pojedinačni ekscesi koje u Hrvatskoj ima značajno manje nego drugdje pokušavaju iskoristiti za stvaranje moralne panike. Pokušava se konstruirati izvanredno stanje, konstruira ga Plenković kako bi raspravu skrenuo s ključne teme, a to je suština njegove politike”, kazao je.

Obuljen zamolila Hasanbegovića da prestane sa govorom mržnje

Nina obuljen izjavila je kako joj je teško pratiti “tijek Hasanbegovićevih misli” te ga zamolila da zajedno sa svojim istomišljenicima prekine sa govorom mržnje. Ministrica kulture i medija istaknula je da je važno da se mlade ljude uči kritičkom mišljenju te da ne vjeruju svemu što vide na društvenim mrežama i kazala da je legitimno propitivati koaliciju HDZ-a i SDSS-a.

“Tome služi javni prostor, mediji, saborska govornica. To je sama srž demokracije. Ono što nije legitimno, jest širiti mržnju i netoleranciju prema manjinskim zajednicama u cjelini”, rekla je Obuljen Koržinek za N1.

Odvjetnik Zvonimir Hodak ne slaže se s izjavom Zlatka Hasanbegovića koji navodi da je premijer Andrej Plenković počinio kazneno djelo jer je neke političare optužio da su inspirirali i poticali napad na Markovu trgu, istaknuvši kako je to preusko shvaćeno.

“Svatko ima pravo da kaže što misli, to je sloboda govora. Ne može se odmah od nečeg činiti kazneno djelo. To je njegovo pravo da kao predsjednik Vlade i hrvatski građanin iznese svoje mišljenje i stavove”, te je dodao da ako se to brani onda smo odavno ušli u zonu sumraka, to onda više nije demokracija, prenosi hrvatski portal Denevo.hr.

Nastavi čitati

Politika

Uzalud dokazi o krađama identiteta: Tužiteljstvo BiH se proglasilo nenadležnim za prevare na lokalnim izborima

Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić izjavio za BH Radio 1 da je za kriminal na lokalnim izborima nadležno entitetsko pravosuđe. Krađe identiteta bh. državljana nisu u nadležnosti Gordane Tadić i njenih tužitelja.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Gordana Tadić

Tužiteljstvo BiH proglasilo se nenadležnim za istraživanje izbornih prevara i krađe identiteta za predstojeće lokalne izbore. To proizilazi iz izjave koju je glasnogovrnik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić dao za BH Radio 1. On je kazao da je “praćenje regularnosti izbora u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH”.

“U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima kaznenih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije – entitetske ili Brčko Distrikta ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na razini BiH”, kazao je Grubešić za BH Radio 1.

Pojednostavljeno, Tužiteljstvo BiH neće poduzeti ništa kako bi spriječilo brojne zloupotrebe prilikom registriranja birača za glasanje putem pošte, jer, smatra glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, prevare se odnose na lokalne izbore. Svoj stav državno Tužiteljstvo temelji na osnovu Krivičnog zakona BiH, odnosno poglavlja koje odnosni na izborne prevare.

“Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u članu 154 Krivičnog zakona BiH.

S obzirom na to da su lokalni izbori, a ne opći, Gordana Tadić je zaključila, a Boris Grubešić saopćio da Tužiteljstvo BiH nije nadležno da istraži na koji način je oko 50.000 bh. državljana fiktivno prijavljeno u drugim državama za glasanje putem pošte.

Međutim, Tužiteljstvo BiH, potvrdilo nam je nekoliko visokopoziocioniranih nositelja pravosudnih funkcija, nije uzelo u obzir ključne činjenice. Središnji birački popis je u nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, tj. institucije Bosne i Hercegovine. Dalje, brojnim bh. državljanima su ukradeni osobni podaci, a Zakon o zaštiti osobnih podataka je državni zakon koji je u nadležnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH koja je državna instuticija. Kriminal sa biračkim popisima je počinjen u oba bh. entiteta i Brčko Distriktu, a bh. građani su nezakonito  prijavljivani u drugim državama.

“Sve to ima obilježje organiziranog i međunarodnog kriminala i Tužiteljstvo BiH je isključivo nadležno za ta krivična djela”, kazao je za Istragu jedan od visokopozicioniranih tužitelj u BiH.

Osim ovoga, prema Zakono o Sudu BiH, državno pravosuđe je nadležno i za kriminal iz entitetskih zakona ukoliko počinjena djela štete ugledu Bosne i Hercegovine.

“Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine”, navedno je u članu 7 Zakona o Sudu BiH.

Ali bez obzira na sve to Tužiteljstvo BiH smatra da nije nadležno da istražuje kako su bh. državljani fiktivno prijavljivani u drugim državama, te kako im je pokraden identitet. Podsjetimo, Središnje izborno povjerenstvo BiH proslijedilo je još početkom rujna Tužiteljstvu BiH dokaze o zlouptrebama prilikom prijava za glasanje iz inozemstva. Nekoliko puta su članovi SIP-a pokušavali da organiziraju sastanak sa glavnom državnom tužiteljicom, ali Gordana Tadić se nije odazvala.

Izvor: istraga.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x