Kontaktirajte nas na:

Preporuka

HDZ: Prijedlog izmjena Izbornog zakona koji će okončati političku dominaciju Bošnjaka nad Hrvatima

HDZ predlaže uvođenje tri izborna područja za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine

Online:

/ Datum objave:

Kadrovi HDZ-a BiH u Interresornoj radnoj grupi za izmjenu Izborog zakona BiH dostavili su svoj prijedlog.

Borjana Krišto, Bariša Čolak i Josip Brkić traže uvođenje novih područja prilikom izbora članova Predsjedništva BiH, odnosno, zasebne izborne jedinice. U nastavku ćemo objaviti cjelokupan prijedlog HDZ-a BiH koji podržavaju predstavnici Europske unije sa Johannom Sattlerom na čelu.

U nastavku možete pročitati cjelokupan prijedog HDZ-a.

Članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Predsjedništvo BiH) koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine – jedan bošnjački i jedan hrvatski – biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine. Birač upisan u Središnji birački popis za glasovanje u Federaciji Bosne i Hercegovine može glasovati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, ali ne za oba.

Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C.

U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda.

U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda.

Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C.

Do provedbe novog popisa utvrđuje se sastav izbornih ad hoc područja A, B i C na sljedeći način:

Izborno područje A sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Novi Grad Sarajevo, Novo Sarajevo, Centar Sarajevo, Stari Grad Sarajevo, Ilidža, Ilijaš, Vogošća, Hadžići, Trnovo (FBiH), Tuzla, Živinice, Srebrenik, Lukavac, Gradačac, Čelić, Banovići, Gračanica, Kladanj, Kalesija, Doboj-Istok, Teočak, Sapna, Zenica, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Zavidovići, Visoko, Breza, Olovo, Doboj-Jug, Bihać, Sanski Most, Velika Kladuša, Cazin, Bosanska Krupa, Ključ, Bužim, Konjic, Jablanica, Bugojno, Donji Vakuf, Goražde, Pale (FBiH) i Foča (FBiH).

Izborno područje B sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Široki Brijeg, Ljubuški, Posušje, Grude, Livno, Tomislavgrad, Kupres, Čapljina, Čitluk, Prozor-Rama, Neum, Ravno, Orašje, Domaljevac-Šamac, Kreševo, Dobretići i Usora.

Izborno područje C sastoji se od osnovnih izbornih jedinica: Grad Mostar, Stolac, Travnik, Vitez, Jajce, Kiseljak, Novi Travnik, Busovača, Gornji Vakuf-Uskoplje, Fojnica, Odžak, Žepče, Vareš, Glamoč, Drvar, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Distrikt Brčko-opcija FBiH.

Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među bošnjačkim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste bošnjačkih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan bošnjački kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Za hrvatskog člana Predsjedništva BiH izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova među hrvatskim kandidatima uz uvjet da je u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja B i C osvojio veći broj glasova nego u području koje se sastoji od ad hoc izbornih područja A i C. Ukoliko kandidat koji je osvojio najveći broj glasova ne zadovoljava navedeni uvjet, uzima se idući kandidat sa liste hrvatskih kandidata po broju glasova i tako do kraja liste dok se ne pronađe kandidat koji zadovoljava uvjet. Ukoliko niti jedan hrvatski kandidat ne zadovoljava navedeni uvjet izabran je kandidat koji je osvojio najveći broj glasova.

Srpskog člana Predsjedništva BiH koji se neposredno bira s teritorije Republike Srpske- biraju birači upisani u Središnji birački popis za glasovanje u Republici Srpskoj. Izabran je kandidat koji dobije najveći broj glasova.

Mandat članova Predsjedništva BiH traje četiri godine.”

U Potpoglavlju B, članku 10.12. stavaku (2) rečenica:

Svakom konstitutivnom narodu daje se jedno mjesto u svakom kantonu.“,

briše se.

Broj izaslanika iz reda svakog konstitutivnog naroda i ostalih po županijama/kantonima uzimajući u obzir posljednji popis stanovništva raspoređuje se na sljedeći način:

17 izaslanika iz reda bošnjačkog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Tuzlanska bira četiri izaslanika, Sarajevska četiri izaslanika, Zeničko-dobojska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Hercegovačko-neretvanska jednog izaslanika, Srednjobosanska jednog izaslanika i Bosansko-podrinjska jednog

17 izaslanika iz reda hrvatskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Hercegovačko-neretvanska bira pet izaslanika, Srednjobosanska četiri izaslanika, Zapadnohercegovačka tri izaslanika, Herceg-bosanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika, Posavska jednog izaslanika i Tuzlanska jednog izaslanika.

17 izaslanika iz reda srpskog naroda se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira četiri izaslanika, Herceg-bosanska tri izaslanika, Unsko-sanska tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Hercegovačko-neretvanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska dva izaslanika i Srednjobosanska jednog izaslanika.

7 izaslanika iz reda ostalih se bira iz zakonodavnih tijela županija/kantona na način da Sarajevska bira tri izaslanika, Tuzlanska dva izaslanika, Zeničko-dobojska jednog izaslanika i Unsko-sanska jednog izaslanika.

 

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

LATINKA PEROVIĆ: U Srbiji je na dijelu pritisak “užasnog primitivizma”

Mi smo jedno autokratsko društvo, po tradiciji, društvo koje je uvijek računalo sa vojnom silom, društvo koje je imalo pretenziju da se širi… Srbija nema duboku liberalnu tradiciju, ona nije htjela Evropu, ona neće kapitalizam, neće liberalizam pa morate onda da birate neke patrijarhalne varijante nekakve zadružne države

Online:

/ Datum objave:

“Šta je još potrebno da kvalifikujete taj zločin onako kako ga kvalifikuje cijeli civilizovani svijet!? Nakon toliko sudskih presuda, toliko napisanih knjiga, toliko naučnih radova, dokumentarnih i umjetničkih filmova… vi i dalje negirate očigledne činjenice”, kazala je povijesničarka Latinka Perović u intervjuu za portal građanske Srbije Forum.

“Također, ovdje se ne postavlja pitanje uzroka ratova. Došla su na dnevni red pitanja bilansa, šta se dogodilo, kakva je naša odgovornost. Izbjegavanje odgovora na ta pitanja nam se vraća na način koiji vodi našem daljem propadanju”, kazala je Latinka Perović.

Dodala je da ne vjeruje da neko ko je prosječne građanske pameti i kulture može da kaže da nije bio genocid, već “strašan zločin”.

“Ali, šta znači strašan zločin? Vi imate tamo ogromnu grobnicu zasijanu maloljetnicima… Pa ko je to proizveo? Pa kako mi možemo da se zaklanjamo iza toga? Niko neće da prihvati odgovornost za takve zločine, ali to je neizbježno ako želimo da opstanemo kao civilizovan i demokratski narod, i kao humani ljudi”, kazala je Latinka Perović.

Prema njenim riječima, odavde se šalju poruke kojima se ne daju uvjerenja da je Srbija spremna na mirno susjedstvo i da se može koncentrisati na sebe i sopstveni razvoj.

“Jer, pazite, ako su Srbi van Srbije bili razlog za promjenu etničkih granica, pa oprostite, ali kakva je sudbina tih Srba van Srbije bila u ratu u Hrvatskoj, u Bosni… To su bila ogromna demografska pomjeranja koja su se polako slivala u Srbiju a iz Srbije dalje. To je jedna ozbiljna historijska regresija”, navela je Latinka Perović.

“Šešeljizacija” Srbije

Ocijenila je da je u Srbiji na dijelu pritisak “tog užasnog primitivizma”.

“Prije neki dan je govorio bivši predsjednik Demokratske stranke i Srbije Boris Tadić i govorio je o ‘šešeljizaciji’ Srbije. I to je tačno. Ako imate osnivača Radikalne stranke koji je govorio užasne stvari, učestvovao u zaista krvavim sukobima, osuđen u Hagu, vratio se, pojavljuje se na ključnim medijima. Pa gdje smo mi onda? Ovde se ne toleriše nikakva primjedba niti pritisak na vlast. Ako ste građanin koji plaća porez, glasa, stiče penziju – po kojoj onda osnovi nemate pravo da utječete na politiku”, upitala je Latinka Perović.

Ocijenila je da je zabluda dobronamjernih ljudi koji očekuju nekog Mesiju, jednog čovjeka koji će da napravi neki kopernikanski obrt.

“Ja to ne očekujem jer imam uvide u ono što je naša tradicija. Mi smo jedno autokratsko društvo, po tradiciji, društvo koje je uvijek računalo sa vojnom silom, društvo koje je imalo pretenziju da se širi… Srbija nema duboku liberalnu tradiciju, ona nije htjela Evropu, ona neće kapitalizam, neće liberalizam pa morate onda da birate neke patrijarhalne varijante nekakve zadružne države, sa nekim autokratom koji u vaše ime govori, i to je ono što parališe Srbiju”, ocijenila je ona.

“Srbija i dalje ima tu nahijsku dušu, imala je to i u vrijeme socijalističkog perioda, svaki region je imao svog čovjeka, on je kadrirao, utjecao na investicije… Ali, ona danas to također ima. To nisu samoupravne jedinice, to su feudi, u kojima jedan čovjek može sve da radi: da obezbjeđuje sredstva, da razvija jedan grad kao državu… To su neka dubinska sistemska pitanja o kojima treba govoriti”, istakla je Latinka Perović.

Dominacija autokratije

Prema njenim riječima, u Srbiji imamo dominaciju autokratije, ali konkurencija autokratiji nije bitno različita.

“Ona opet traži nekog novog čovjeka, novog vođu koji bi personalizovao njenu struju. Ja ne kažem da to može da se promjeni preko noći, ali je važno da – za promjenu – to bude jasno i da društvo o tome razgovara”, poručila je Latinka Perović.

Ocijenila je da je poslije američkih izbora jasno da će se SAD sve više angažovati ovdje i dodala da je to važno, ali da mi moramo maksimalno angažovati sopstvene potencijale.

“Ne treba imati prevelika očekivanja od Zapada, takva očekivanja su umrtvila naše društvo. I mislim da ovde ima ljudi koji razmišljaju, koji postavljaju sebi pitanja. Postoji dijalog, izlaze vrlo važne knjige, naučni poduhvati. To je jedan proces”, kazala je Latinka Perović.

Ona je dodala da srpska historiografija nije unisona, već je jako podijeljena.

“Jedan dio ima državnu pomoć, i to nije tako naivno. Ipak mislim da je istovremeno prisutna generacija koja radi temeljnije i postavlja pitanja. Mislim da je tako i u drugim strukama. Ima ljudi koji su visoko dorasli svojim profesionalnim dužnostima, ali se žale da ne mogu da utječu na donošenje odluka”, navela je Latinka Perović.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

Karolina Vidović Krišto poručila Plenkoviću: Žulja vas izmišljeni hrvatski ekstremizam, a prešućujete majke svih afera

Zastupnica Karolina Vidović Krišto komentirala je izvješće Europske komisije u stanju u hrvatskom pravosuđu. Njezinu izjavu prenosimo u cijelosti.

Online:

/ Datum objave:

“Europska komisija je 20. srpnja 2021. objavila izvješće o vladavini prava u svim članicama Europske unije.Hrvatska je zauzela čvrsto zadnje mjesto po neovisnosti pravosuđa, a po svim segmentima koji su analizirani, stanje se pogoršava, a ne popravlja. Ovo jest trenutak u kojem svi u Hrvatskoj, koji misle demokratski, moraju dignuti glas protiv vladajućih struktura s jasnim pozivom na korjenite promjene. I umjesto da se Vlada i Plenković o tome očituju, on jučer daje sugestiju – možemo reći naredbu – DORH-u da utvrdi motive zašto je pokojni Danijel Bezuk pucao na zgradu Vlade.

Taj Plenković je očito u nekom posebnom duhovnom stanju, ili se potpuno pogubio. Jer, kad predsjednik Vlade daje jasan naputak pravosudnom tijelu, onda je to javna demonstracija zlouporabe i utjecaja na pravosuđe.Nejednakost koja proizlazi iz utjecaja na pravosuđe vidljiva je, kao što vidimo, cijeloj Europi, ali nije vidljiva Plenkoviću i drugim političkim čimbenicima u Hrvatskoj.Jer, posljedice nefunkcionalnog pravosuđa jesu korupcija i nepotizam, a posljedice korupcije i nepotizma jesu siromaštvo i iseljavanje hrvatskih građana iz svoje Domovine.

U pet godina vladavine Andreja Plenkovića (suho zlato Milorada Pupovca), hrvatski pravni poredak se dodatno srozao – bogati su postali bogatiji, a tisuće su postale siromašniji.Plenković i njegovi suradnici, osim što njihova Vlada sudjeluje u korupciji i štiti ju, oni u zadnje vrijeme i otvoreno po starom jugo-udbaškom modelu vrijeđaju hrvatski narod.Jer, spominjanje Danijela Bezuka i navodnih organizatora tog bezumnog čina jest svojevrsna kolektivna optužba protiv hrvatskog naroda koji se stalno mora braniti od nekakvog nacionalizma i velikih grijeha.Jer, Plenković ne spominje slučaj kada je abolirani četnik bacio bombu na trojicu djelatnika HEP-a – tu po Plenkoviću nema organizatora, i djelatnici HEP-a su očito za njega nebitni i nemaju svoja prava.Plenković nije pozvao DORH da istraži kriminal u slučaju Krš-Pađene, u slučaju Tesla Banke, ni u slučaju Borg-grupe, već Plenkovića očito „žulja“ izmišljeni i nepostojeći hrvatski ekstremizam.

Gospodin se ponaša kao da je reinkarnacija Vladimira Bakarića. Svaki predsjednik Vlade bilo koje države pokušava poboljšati imidž vlastitog naroda i pridonijeti napretku vlastite države. Sada imamo potvrdu Europske komisije da je Plenković u proteklih pet godina radio protiv interesa vlastite države, jer onaj koji utječe na pravosuđe, a to Plenković radi, na taj način devastira pravni poredak i radi protiv vlastite države.Ovo je još jedan dokaz da vladajuća struktura, koju u velikoj većini čine djeca komunističkih funkcionera, jest – gledajući u operativnom smislu – u potpunosti nesposobna. Osim ovih vidljivih, negativnih rezultata, Plenković je posljednjih dana ušao u polemiku – ni manje ni više – nego s guvernerkom Narodne banke Srbije.Kad ulazite s nekim u polemiku, podrazumijeva se da mu dajete i na važnosti. Realno gledajući, guvernerka tamošnje Narodne banke je za Hrvatsku bitna kao i sudar dvaju bicikala u Pekingu.

Ali kada je premijer komentira, time joj daje na važnosti, ali isto tako srozava i derogira funkciju hrvatskog premijera.To navodim samo kao ilustraciju deficitarnosti u pogledu upravljanja i reprezentiranja države. Zamislite da je Franjo Tuđman polemizirao s nekakvim dužnosnikom Miloševićevog režima – nemoguće. Postoje norme ponašanja u međunarodnoj politici, i zna se tko koga demantira, komentira ili kritizira.Ova Vlada ima stalnu potrebu vrijeđati hrvatski narod i umanjivati njegov utjecaj. Odličnu vijest o odluci Valentina Inzka, visokog predstavnika u BiH, po kojem je zabranjeno negiranje genocida u Srebrenici, Plenković nije pozdravio.

Zar se Plenković ne usudi osuditi genocid kojega su počinili srpski vojnici? Za koga on radi? Koji su njegovi moralni kriteriji?Doista, hrvatski građani od ove Vlade ne mogu očekivati ništa dobro.Hrvatskoj trebaju korijenite promjene, Hrvatska treba europske standarde, vladavinu prava i jednakost svih svojih građana.To pravo smo dobili od Svemogućeg Boga svojim rođenjem, i zato ćemo uspjeti. A Plenković i vladajuća garnitura u Hrvatskoj će završiti onako kako završavaju svi koji nacionalne interese podrede svojim osobnim – neslavno i jadno”, zaključuje Karolina Vidović Krišto.

Izvor: teleskop.hr

3 1 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

Čović kao i Izetbegović uopće ne želi izmjene Izbornog zakona

Dragan Čović se još prije nekoliko godina pred svjedocima povjerio tadašnjoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović da mu je misija promijeniti Izborni zakon i da će se tada povući iz politike. Ponuđeni prijedlog je produženje njegovog političkog vijeka.

Online:

/ Datum objave:

Izetbegović Čović

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović još dugo se ne namjerava povući iz stresnog političkog života. Jer, da to namjerava ponudio bi izbalansirane promjene Izbornog zakona koje bi imale kakvu takvu šansu dobiti potrebnu parlamentarnu potporu.

Ponuđeni prijedlog izmjena sudbonosnog dokumenta za HDZ BiH, barem što se  tiče sarajevskih stranaka, je unaprijed osuđen na propast, a to onda dalje znači nastavak kontroverzne stožernikove karijere utemeljene na hrvatskom nacionalnom homogeniziranju i zbijanju redova pred vrlo mogućim, za Čovića i poželjnim, novim pohodom Željka Komšića na Predsjedništvio BiH.

Čovićev i Komšić

Podsjećamo, Dragan Čović se još prije nekoliko godina pred svjedocima povjerio tadašnjoj predsjednici Hrvatske Kolindi Grabar Kitarović da mu je misija promijeniti Izborni zakon i da će se tada povući iz politike. Ponuđeni prijedlog  je produženje njegovog političkog vijeka.

Interresorna radna skupina Parlamenta BiH je dobila na uvid od ranije poznati dokument izmjena Izbornog zakona u kojem HDZ BiH predlaže uvođenje novih tzv. Ad hoc izbornih područja za izbor članova državnog Predsjedništva i izaslanika u federalni Dom naroda utemljen dominantno na nacionalnoj odrednici.

Dakle, Dragan Čović zagovara idalje izravni model izbora članova Predsjedništva BiH i odbacuje svaku opciju neposrednog  izbora u državnim parlamentarnim domovima što je nekada zagovarao Božo Ljubić dok je vodio HDZ 1990.

-Za potrebe izbora članova Predsjedništva BiH koji se neposredno biraju s teritorija Federacije Bosne i Hercegovine formiraju se tri ad hoc izborna područja: A, B i C. U izborno područje A se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima s posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 bošnjačkog naroda. U izborno područje B se ubrajaju sve osnovne izborne jedinice u kojima prema podacima sa posljednjeg popisa stanovništva živi više od 2/3 hrvatskog naroda. Sve ostale osnovne izborne jedinice se ubrajaju u izborno područje C, navodi se.

-Za izborno područje C, HDZ je namijenio ćoravu kutiju, gdje 400 tisuća glasača glasa tek formalno, a njihovi glasovi ne utječu na ishod, što je sumrak demokracije. Rješenje je u ukidanju etničkog prefiksa kako to sugeriraju i presude Europskog suda, a ne u dodatnoj etničkoj diskriminaciji, žustro i očekivano je reagirao šef DF-a Željko Komšić.

-Dojma sam da njima nije do rješenja i da ni sami nisu ozbiljni s ovim prijedlogom, jer imaju namjeru blokirati sljedeće izbore, prepoznaje zavjeru famozni politički parazit.

Brojke i reakcije

Hrvata u Sarajevu ili primjerice u Zenici nema na Čovićevoj mapi, Vitez, Novi Travnik, Kiseljak, Busovača, Žepče, Tuzla su u fantomskoj izbornoj jedinici “C”.  Jesu li se možda Hrvati u tim sredinama otrijeznili i promislili kakva im je to dugoročno i ustavna pozicija namjenjena od nacionalnog poglavice ako je za  pretpostaviti da su nova izborna područja probni balon i mogući uvod u  ustavne promjene.

U kom bi to entitetu živjeli i kakva bi prava imali? Brojke su neumoljive. Ako bi se ostvario Čovićev plan, izvan hrvatskog entiteta bi ostalo više od 400 tisuća živućih Hrvata s osobnim iskaznicama BiH. A, sve samo da bi on bio hrvatski član Predsjedništva BiH.

-HDZ-ov prijedlog izmjena Izbornog zakona BiH je za SDP BiH neprihvatljiv jer je suprotan presudama Europskog suda za ljudska prava i europskoj demokratskoj praksi pošto se opet svodi na ‘brojanje krvnih zrnca’, antidemokratsku praksu etničkog ekskluziviteta, a uz to uvodi nove podjele, odnosno ad hoc treći entitet, poručio je šef SDP-a Nermin Nikšić.

I HNV će dati prijedlog

Novi predsjednik Hrvatskoga narodnog vijeća Stipe Prlić vrlo jasno otkriva kako  se njegove zamjerke odnose na izračune od strane HDZ-a po kojima pravo na izbor u domove naroda nemaju Hrvati u izbornim jedinicama u kojima je njihov udio u ukupnoj strukturi stanovništva ispod 5.8%. Poglavito je ogorčen činjenicom da prijedlog ne spominje Hrvate u Republici Srpskoj koji ne postoje u računicama HDZ-a i odavno su žrtvovani.

-Moje osobno stajalište je da se ne smije narušavati princip po kojem se uskraćuje temeljno pravo da svaki građanin ima pravo da bira i da bude biran, a s druge strane ne smije se narušiti ni princip proporcionalne zastupljenosti koja se navodi u presudi Ustavnog suda po apelaciji Ljubić. Prijedlozi za izbor članova Predsjedništva bi po mom mišljenju trebala ići u smjeru relaksacije odnosa na način da bi se izbor vršio kroz parlamentarnu proceduru jer se taj izbor onda ne bi negativno koristio kao sredstvo podizanja nacionalnih tenzija, poručio je Prlić i najavio kako će HNV imati svoj prijedlog koji će uskoro biti proslijeđen svim političkim strankama ali i međunarodnim organizacijama i veleposlanstvima najznačajnijih zemalja sa željom pomoći u pravljenju balansa između nacionalnog i građanskog.

Dragan Čović i najjača hrvatska stranka su formalnu i reduciranu raspravu obavili unutar kontroliranog HNS-a. Ozbiljnijih primjedbi nije niti bilo i upravo je glavna zamjerka mnogih neutralnih hrvatskih intelektualaca pa i crkvenih velikodostojnika ignoriranje mišljenja i stajališta obrazovanih i iskusnih ljudi izvan političkih stranaka iz velikih sredina poput Sarajeva, Zenice, Tuzle, Banja luke, Mostara.

Pojedinci idu toliko daleko u sumornim kritikama i ocjenama pa smatraju kako je prijedlog izmjena Izbornog Zakona bestidan i hrvatosuicidan, jer pokopava politička, ustavna i demokratska prava Hrvata u RS-u, ali i sve više u  mješovitim sredinama u Bosni i u onim područjima gdje su Hrvati manjina.

Bakirova politika

Političkom avanturizmu HDZ-a BiH svakako doprinosi i smutljiva politika Bakira Izetbegovića i njegove nacionalističke SDA. Ta stranka ispod stola šuruje s HDZ-om BIH i svojim isključivo nacionalnih prohtijevima hrani Čovićevu stranku, a onda preko tzv. građanskih stranaka izigrava očigledne dogovore.

Podsjećamo, SDA je predložila da se problem izbora članova Predsjedništva BiH riješi tako što će se iz ustava i odrednica izbornog zakona jednostavno brisati etnički prefiks, odnosno odredba po kojoj se iz Republike Srpske u državni vrh bira Srbin a iz Federacije BiH Hrvat i Bošnjak. Ostavili su mogućnost da se izbor članova Predsjedništva BiH ubuduće obavlja izravno kao do sada ili neizravno, odnosno imenovanjem u parlamentu BiH, ali da to bude rješenje koje će vrijediti za oba entiteta.
S tim se pak ne slažu u Republici Srpskoj jer žele isključivo izravan način biranja, a za HDZ BiH bitno je jedino da model jamči legitimnog predstavnika Hrvata u Predsjedništvu BiH.
SDA je predložila i da se u Dom naroda državnog parlamenta uvede klub zastupnika pripadnika ostalih, odnosno nacionalnih manjina, ukoliko će to tijelo imati zakonodavnu ulogu kao i sada ili da se njegova uloga reducira isključivo na zaštitu vitalnih nacionalnih interesa, a onda ne bi bilo potrebe za uvođenjem novog kluba. Slično rješenje predlažu i za Dom naroda parlamenta Federacije BiH.
Predsjednik HDZ BiH Čović otvorenim pismom Izetbegoviću potvrdio je kako je dobio prijedloge iz središnjice SDA, istaknuvši kako su ga oni neugodno iznenadili jer sve ukazuje na plan da se od Federacije BiH napravi “bošnjački entitet”.

Ne žele rješenje

Nakon iznesenih prijedloga i HDZ BIH i SDA nemoguće je drugačije zaključiti  nego da niti Dragan Čović, a niti Bakir Izetbegović ne podmeću previše leđa niti ulažu energije i pameti da BIH dobije europski Izborni zakon.

Njima odgovara sadašnje nedorečeno, mutno, stanje. Za birače bi barem bilo dovoljno da se izborni proces u tehničkom smislu usavrši kako bi se spriječile izborne krađe. Sve drugo su zablude, dok je ovih vođa u političkom brlogu.

Izvor: Dnevni list

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x