Kontaktirajte nas na:

Magazin

Facebook plaća moderatore da čitaju vaše „šifrirane“ poruke koje šaljete preko WhatsAppa

Kada je Facebook kupio WhatsApp, obećao je da će poštovati privatnost korisnika. To nije slučaj, a kompanija sada zapošljava hiljade ljudi da čitaju navodno šifrovane razgovore.

Online:

/ Datum objave:

Gigantski društveni medij Facebook kupio je WhatsApp 2014. godine, a izvršni direktor Mark Zuckerberg obećao je da će ostaviti aplikaciju za razmjenu poruka bez oglasa “potpuno istu”. End-to-end šifriranje uvedeno je 2016. godine, a sama aplikacija na ekranu uvjerava korisnikeda „niko izvan ovog razgovora“ ne može čitati njihovu komunikaciju, a sam Zuckerberg rekao je američkom Senatu 2018.“mi ne vidimo nijedan sadržaj u WhatsAppu.”

Navodno ništa od toga nije tačno. Više od hiljadu moderatora sadržaja zaposleno je u zajedničkim Facebook/WhatsApp kancelarijama u Austinu u Teksasu, Dablinu u Irskoj i u Singapuru kako bi pregledavali poruke koje su prijavili korisnici ili ih je označila vještačka inteligencija (AI).

Na osnovu internih dokumenata, razgovora sa moderatorima i pritužbi uzbunjivača, ProPublica je objasnio kako sistem funkcioniše u dugoj istrazi objavljenoj u srijedu.

Kada korisnik pritisne „izvještaj“ o poruci, sama poruka i prethodne četiri poruke u razgovoru se dekodiraju i šalju jednom od ovih moderatora na pregled. Moderatori takođe ispituju poruke koje je odabrala vještačka inteligencija, na osnovu nešifrovanih podataka koje je prikupio WhatsApp. Podaci koje prikuplja aplikacija opsežni su i uključuju: „imena i slike profila WhatsApp grupa korisnika, kao i njihov broj telefona, fotografije profila, poruke o statusu, nivo baterije telefona, jezik i vremensku zonu, jedinstvenu ID i IP adresu mobilnog telefona, jačinu bežičnog signala i operativni sistem telefona, kao spisak njihovih elektronskih uređaja, sve povezane Facebook i Instagram naloge, posljednji put kada su koristili aplikaciju i prethodnu istoriju kršenja pravila.”

Ovi moderatori nisu zaposleni u WhatsAppu ili Facebooku. Umjesto toga, oni su radnici po ugovoru koji rade za 16,50 USD po satu, angažovani od strane konsultantske kuće Accenture. Ovi radnici su se obavezali na ćutanje sporazumima o tajnosti podataka, a Facebook ih nije prijavio.

Slično tome, rad ovih moderatora se ne prijavljuje. Facebook objavljuje tromjesečne „izvještaje o transparentnosti“ za svoju platformu i podružnicu Instagram, sa detaljima koliko je naloga zabranjeno ili na drugi način disciplinovano i za šta, ali to ne čini za WhatsApp.

Mnoge poruke koje su pregledali moderatori greškom su označene. WhatsApp ima dvije milijarde korisnika koji govore stotine jezika, a osoblje se ponekad mora oslanjati na Facebookov alat za prevođenje za analizu označenih poruka, za koji je jedan zaposlenik rekao da je „užasan“ pri dekodiranju lokalnog slenga i političkog sadržaja.

Osim lažnih izvještaja koji se podnose iz šale, moderatori moraju da analiziraju savršeno nevine sadržaje koje izabere AI. Preduzeća koja koriste aplikaciju za prodaju žileta za brijanje označena su kao prodaja oružja. Roditelji koji fotografišu svoju djecu koja se kupaju označeni su zbog dječije pornografije, a kompanije za donji veš označene su kao zabranjene „seksualno orijentisane firme“.

„Veoma često vještačka inteligencija nije toliko inteligentna“, rekao je jedan moderator za ProPublica.

WhatsApp je priznao da analizira poruke kako bi uklonio „najgore“ zlostavljače, ali to ne naziva „moderiranjem sadržaja“.

„Mi zapravo ne koristimo taj izraz za WhatsApp“, rekao je za ProPublica direktor komunikacija Carl Woog. “Odluke koje donosimo oko toga kako gradimo našu aplikaciju fokusirane su na privatnost naših korisnika, održavajući visok stepen pouzdanosti i sprečavajući zloupotrebe.”

Facebook je i ranije lagao o svojoj posvećenosti privatnosti korisnika. Dvije godine nakon što je Zuckerberg uvjerio korisnike da će njegova kompanija zadržati WhatsApp bez oglasa i omogućiti mu da „radi potpuno autonomno“, otkrio je planove povezivanja WhatsApp naloga sa Facebookom u svrhu ciljanih oglasa. Ovim potezom Facebook je zaradio 122 miliona dolara kazne od antimonopolskih regulatora EU, koji su rekli da ih je izvršni direktor Facebooka “namjerno ili nenamjerno” prevario.

Uprkos Zuckerbergovim garancijama privatnosti, WhatsApp dijeli više korisničkih metapodataka (podataka koji mogu identifikovati korisnika bez sadržaja njegovih poruka) sa službama za sprovođenje zakona od konkurentskih servisa za razmjenu poruka kompanija Apple i Signal. Ovi metapodaci, koji mogu otkriti telefonske brojeve, lokaciju, vremenske oznake i još mnogo toga, dragocjeni su za službe za sprovođenje zakona i obavještajne agencije, a objavljivanje uzbunjivača NSA Edwarda Snowdena iz 2013. otkrilo je veliku operaciju agencije za uzimanje metapodataka miliona Amerikanaca preko ove komunikacije.

“Metapodaci vam apsolutno govore sve o nečijem životu”, rekao je jednom bivši savjetnik NSA Stewart Baker. „Ako imate dovoljno metapodataka, sadržaj vam zaista nije potreban.“

Na svim svojim platformama Facebook ispunjava 95 % zahtjeva za metapodatke. Iako nije poznato šta su organi reda uspjeli da prikupe iz metapodataka WhatsAppa, američko Ministarstvo pravde je zatražilo ove metapodatke više od desetak puta od 2017. godine i vjerovatno mnogo češće, s obzirom da mnogi od ovih zahtjeva nisu objavljeni. Metapodaci WhatsAppa korišteni su za zatvaranje Natalie Edwards, bivše službenice Ministarstva finansija koja je u Buzz Feed News dostavila povjerljive bankovne izvještaje o sumnjivim transakcijama.

Unutar WhatsAppa, kompanija naglašava važnost promovisanja sebe kao operacije usmjerene na privatnost. U marketinškom dokumentu do kojeg je došao Pro Publica navodi se da bi se WhatsApp trebao prikazati kao “hrabar”, zauzimajući “snažan, javni stav koji nije financijski motivisan o stvarima do kojih nam je stalo”, poput zaštite šifriranja i privatnosti korisnika.

Međutim, druga rečenica u istom dokumentu kaže da „budući poslovni ciljevi“ znače da „iako će privatnost ostati važna, moramo se prilagoditi budućim inovacijama“.

Izvor: logicno.com

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Magazin

Hanka Pladum doživjela prometnu nezgodu: Vidjela sam znak križa, to je bio neki znak s neba

Nesreću je doživjela na autoputu A3, kraj mjesta Križ u blizini Ivanić-Grada. Išla je u Zagreb dogovarati detalje o svom koncertu koji će početkom travnja imati u KD “Vatroslav Lisinski”.

Online:

/ Datum objave:

Hanka Paldum

Pjevačica Hanka Paldum doživjela je prošle nedjelje saobraćajnu nesreću na autoputu za Zagreb. Sve se, srećom, završilo bez povreda, iako je automobil totalno uništen.

– Ne znam šta me natjeralo da skrenem u ogradu. Nisam tražila muziku na radiju niti sam tražila po stvarima na suvozačevom sjedištu nego sam gledala gdje vozim. Pala mi je koncentracija i odjednom sam vidjela kako mi auto udara u lijevu ogradu, zatim u desnu pa sam se dva puta okrenula – ispričala je pjevačica.

Nesreću je doživjela na autoputu A3, kraj mjesta Križ u blizini Ivanić-Grada. Išla je u Zagreb dogovarati detalje o svom koncertu koji će početkom aprila imati u KD “Vatroslav Lisinski”.

– Hvala Bogu da me čuvao. Ne mogu da vjerujem da sam se i ja sudarila na tom ukletom autoputu, gdje su stradale moje kolege Emir Hadžihafizbegović, Toše Proeski i glumica Dolores Lambaša. Ne znam šta je s tim putem, ali to nije normalno. Vidjela sam znak križa i kad bolje razmislim, to je bio neki znak s neba – kaže Paldum za Alo.rs i dodaje da ju je to asociralo na križ na grobu, ali Bog ju je ipak čuvao.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Magazin

Sve se više šuška o dolasku Windowsa 11

Na prošlotjednoj konferenciji Build šturo je najavljena nova verzija Windowsa, potom je osvanuo i datum predstavljanja, a sada neki čitaju “skrivene tragove” kako bi zaključili što se u Microsoftu kuha

Online:

/ Datum objave:

Prošloga tjedna Microsoft je održao svoju developersku konferenciju Build 2021 u online obliku. Na njoj je, među ostalim, prvi čovjek kompanije Satya Nadella najavio kako će “vrlo brzo” biti predstavljena “nova generacija Windowsa”, no nije pojasnio nikakve detalje. Nakon toga uslijedila je prva službena objava – na stranicama Microsofta za 24. lipnja najavljen je online događaj na kojem bi trebalo biti otkriveno “što je sljedeće” kad je riječ o Windowsima.

Šuška se, šuška…

Taj događaj sa zanimanjem će pratiti cijeli svijet, pa je logično da su mnogi odmah pohrlili tražiti “skrivene tragove” o tome što se, možda, u Microsoftu kuha. Možda i prerevno su prionuli na taj posao, a sve je rezultiralo glasinom iz naslova – možda, eventualno, ne baš sigurno, ali moguće… nova verzija nosit će naziv Windows 11.

Odakle ta informacija? Kao prvo, online predstavljanje novih Windowsa zakazano je za 11 sati po lokalnom, istočnoameričkom, vremenu. Osim toga, kompanija je na društvenim mrežama podijelila najavu tog događaja s animiranim prikazom prozora kroz koji sija sunce. Na tom prikazu vidimo klasični logotip Windowsa, s prozorom podijeljenim na četiri okna. No, sjena koju svjetlost proizvodi na podu ove imaginarne sobe ne uključuje horizontalne “štokove”, već stvara samo dvije linije. Dvije paralelne linije, očito je, podsjećaju na dvije jedinice, odnosno na broj 11. Ili ne? Doznat ćemo za tri tjedna.

Ono što znamo, jest da će sljedeće nadogradnja Windowsa 10 biti ona kodnog imena Sun Valley, a trebala bi u javnu distribuciju biti puštena u listopadu ove godine (kao verzija 21H2). Ona će donijeti nove ikone, novi Start izbornik te mogući redizajn brojnih drugih elemenata korisničkog sučelja. Hoće li to značiti i novo ime Windowsa i neku veću promjenu “ispod haube”, za sada nije poznato.

Zanimljivo, odluči li Microsoft zaista lansirati Windowse 11, bit će to odmak od njihovog obećanja danoga prilikom predstavljanja “desetke”. Tada je, naime, najavljivano kako će Windowsi 10 biti “posljednji Windowsi”, odnosno da će ubuduće isti OS dobivati samo redovite nadogradnje. Je li nakon nekoliko manjih i gotovo neprimjetnih polugodišnjih ažuriranja došao red i na veliko dizajnersko osvježenje? Odgovor ćemo dobiti 24. lipnja.

Izvor: bug.hr

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Magazin

ZDRAVA PREHRANA: Riba i omega-3 masne kiseline

Znanstvenici sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni i Sveučilišne bolnice u Jeni dekodirali su antihipertenzivni učinak omega-3 masnih kiselina. U dva objavljena članka u znanstvenom magazinu Proceedings of the National Academy of Sciences opisuju kako su analizirali učinak omega-3 masnih kiselina na sustavnoj razini, te po prvi put opisuju temeljne molekularne mehanizme.

Online:

/ Datum objave:

Riba je zdrava: lagano se probavlja, sadrži visoke razine dragocjenih proteina, te se smatra važnim dijelom uravnotežene prehrane. S tzv. omega-3 masnim kiselinama riba ima i dodatni bonus. Te masne kiseline u obliku dokosaheksaenoične kiseline (DHA) pojavljuju se uglavnom u masnijim ribama kao što su haringa, losos i skuša. Smatra se da snižavaju krvni tlak, jačaju imunološki sistem i imaju pozitivni utjecaj na razvoj živčanog i kardiovaskularnog sustava.

„Kliničke studije o unosu dodataka prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline dosad nisu dale jasne rezultate“, izjavio je prof. dr. Stefan H. Heinemann sa Sveučilišta Friedrich Schiller u Jeni, Njemačka. „Molekularni utjecaj omega-3 masnih kiselina još uvijek nije do kraja shvaćen“, nastavlja uvaženi biofizičar.

Tim u kojem su bili i prof. Heinemann (Sveučilište Jena), prof. dr. Michael Bauer (Sveučilišna bolnica u Jeni) i prof. dr. Toshinori Hoshi (Sveučilište Pennsylvania) uspio je pokazati da je tzv. „SLO1“  kanal kalija važna komponenta u učinkovitosti omega-3 masnih kiselina. „Ovi ionski kanali djeluju kao veoma specifični receptori za DHA i otvaraju se vezivanjem omega-3 masnih kiselina“, objašnjava biofizičar Heinemann. U slučaju drugih omega-3 masnih kiselina, kao što su eikosapentaenoična kiselina (EPA) ili alfa-linoleinska kiselina izdvojenih iz biljaka – učinak je mnogo slabiji.

Profesor Bauer i njegovi kolege ispitivali su utjecaj omega-3 masnih kiselina na SLO1 kanale kardiovaskularnog sustava eksperimentirajući na miševima. „Upravljanje s DHA trebalo bi rezultirati širenjem krvnih žila i opadanjem krvnog tlaka“, izjavljuje fizičar. Laboratorijski eksperimenti su upravo to i potvrdili. No kod genetski modificiranih miševa, koji nisu mogli proizvoditi SLO1 kanale, antihipertenzivni učinak DHA je izostao. „Po prvi puta smo uspjeli prikazati izravni utjecaj na krvni tlak koji je posredovan SLO1 kanalima“, zaključuje Bauer.

Nadalje, znanstvenici su došli do još jednog iznenađujućeg otkrića: varijacija DHA, koju često pronalazimo u dodacima prehrani koji sadrže omega-3 masne kiseline, ne pokazuje antihipertenzivni učinak. Štoviše, ona suzbija i čak poništava učinak prirodne DHA iz ribljeg ulja. „Unos umjetnih omega-3 masnih kiselina može imati kontra-produktivne učinke“, naglašava prof. Bauer. Ovo je osobito važno za dodatke prehrani za pacijente na intenzivnoj njezi koji su na parenteralnoj prehrani: suplementi omega-3 masnih kiselina trebali bi biti posebno prilagođeni i usmjereni na kliničke zahtjeve pacijenata.

Izvor: geek.hr

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x