Kontaktirajte nas na:

Politika

ĐUKANOVIĆ PRIJETI BEOGRADU: Prije ćete dobiti veliku tragediju nego Veliku Srbiju

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović vjeruje da će biti dijaloga između premijera Duška Markovića i mitropolita SPC Amfilohija o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, i da tu nema drugog izbora, jer država neće pristati na ucjene.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

U intervujuu za RTCG, u emisiji Teleskopija, predsjednik Crne Gore je poručio i da se vara onaj ko misli da će istrajnošću u organizaciji litija, državu natjerati na kapitulaciju.

Kazao je i da u ovom momentu Crna Gora stabilna država, koju štite nadležne institucije.

Đukanović je poručio i da SPC time što ne želi da se registruje, želi da se predstavi kao neko ko je iznad države i da pošalje poruku da je Crna Gora teokratska država.

“Tu dilemu mora svaki građanin sebi postaviti, dakle ko god se opredijelio da živi u ovoj zemlji, ko god ima potomstvo, ili planira da ima potomstvo mora razmišljati da li će tom potomstvu da ostavi srednjovjekovnu teokratsku srpsku državu Crnu Goru, ili ćemo da tom potomstvu ostavimo građansku državu, državu multietičke demokratije sa usvojenim evropskim sistemom vrijednosti, državu u kojoj će svi građani i sve vjerske zajednice imati ista prava i ravnopravan položaj”, naveo je Đukanović.

Zakon nam je, kaže Đukanović, identifikovao tri linije udara.

“SPC se opire registraciji i obavezi da bude društveni subjekt koji će biti dio pravnog sistema Crne Gore. Njena centrala u Beogradu prihvatila tu obavezu u Srbiji, a u Crnoj Gori, SPC ne želi da se registruje jer tvrde da su stvarali Crnu Goru i da su stariji od Crne Gore”, jasan je Đukanović.

Tvrdi da je nepoznato da je crkva stvarala državu.

“SPC u CG pokušava da kreira presedan. Ovu državu nije stvarala SPC, već učinila sve što je u njenoj moći da ove države ne bude”, našpominje predsjednik Crne Gore.

Đukanović napominje kako SPC bi da da preuzme vlast kako bi u finalu i poništilu samu državu.

Komentarišući izjavu nedavnu rektora Cetinjske bogoslovije Gojko Perovića, kazao je da nema kolektivne odgovornosti, već da svi pojedinačno moramo odgovorno da se ponašaju.

“Svako mora znati da kada izvuče mač iz korica, treba da zna kako će ga u korice vratiti, a ne da prenosi odgovornost na drugog. Državni organi štite stabilnost i bezbjednost građana, a svako ko pokušava na naruši bezbjednost mora preuzeti odgovornost. Svi smo podložni krivično pravnoj odgovornosti”, poručio je Đukanović.

“Nedavno sam pročitao da je rektor Cetinjske bogoslovije Gojko Perović rekao da crkva nije vična upravljanju tim procesima, što je moglo ličiti na pokušaj socijalizacije onoga u šta se litije mogu izroditi. Nema podjele odgovornosti, svako mora snositi odgovornost za ono što radi. Ostvarivanje prava mora proteći u okvirima onoga što je ustavnopravni sistem, u protivnom mora se preuzeti odgovornost” jasan je Đukanović.

Svako mora znati da kada izvuče mač iz korica da zna kako će ga u korice vratiti, a ne da prenosi odgovornost na nekog drugog. Crna Gora je stabilna država.

Na pitanje zašto su jedinice policije prošle nedjelje raspoređene na sjeveru zemlje, Đukanović je jasan -prepoznajemo da ima onih koji pokušavaju da zloupotrijebe okupljanja ljudi.

“Državni organi garantuju stabilnost i bezbjednost građana, ustavni poredak i pravo i slobodu svakog građanina. Postoje ljudi koji sanjaju scenario onoga što se desilo na prostoru BiH devedesetih godina. Te grupe su povezane sa centrima moći van Crne Gore. Postoje nacionalistički centri koji ne vjeruju da je multietničnost na Zapadnom Balkanu moguća”, napominje Đukanović.

Predsjednik Crne Gore kaže da nije moguća ni velika Srbija, velika Albanija, već samo velika tragedija.

Na pitanje da li postoje ljudi koji sanjaju “samoizaciju” Crne Gore po uzoru na 90-te, Đukanović kaže da je jasno da postoje.

“Prerano smo se ponadali da je ideologija velikodržavnog nacionalizma na Balkanu sahranjena u porazima 90-tih. Jesu oni sahranjeni, ali ideolozi na Balkanu nikada ne miruju. Nema sumnje da su te grupe povezane sa nekim centrima moći van Crne Gore. Postoje ti centri koji ne vjeruju da je multietničnost na Balkanu moguća”, kazao je on.

Crna Gora je, kako je poručio, bila ta koja je demantovala tu skepsu 90-tih.

“Nažalost, sada pokušava se sugerisati Balkanu da je tu nemoguć suživot ljudi i da je potrebno da se stvore velika Srbija, velika Albanija ili velika Hrvatska”, naveo je on.

Moguća samo velika tragedija

Đukanović podsjeća na mnoga iskustva iz prošlosti koja upozoravaju da nije moguća ni velika Srbija, ni velika Albanija, niti velika Hrvatska, moguća je samo velika tragedija.

“Nadali smo se da smo tu lekciju naučili 90-tih. Ideolozi velikodržavnog nacionalizma ne miruju, oni to stalno nude kao prividnu alternativu, čekajući pogodan momenat. U ovom momentu to je sada Zakon o slobodi vjeroispovijesti. Ideolozi bivaju svjesni da je Kosovo izgubljeno i da je potreban supstitut i Republika Srpska ga ne zadovoljava, a jedini pravi supstitut je Crna Gora”, rekao je Đukanović.

To se, kako navodi, ne razlikuje od 90-tih, kada je Karadžić zapomagao kod Slobodana Miloševića da riješi pitanje Srba u Bosni.

“A danas Andrija Mandić zapomaže Vučiću da on obezbijedi njihova prava Srba u Crnoj Gori. Ne možete vi i nemate pravo da brinete o pravima i slobodama onih koji se izjašnjavaju kao Srbi. Organi Crne Gore jedini su pozvani da štite i afirmišu prava svih građana koji ovdje žive, uključujući i one srpske nacionalnosti”, kazao je Đukanović.

“Očigledno se suočavamo s perfidnom propagandom koja pokušava Crnoj Gori servirati infantilne podlosti – “zašto se bunite protiv trobojke kad je to zastava Kralja Nikole”. To nam saopštavaju oni koji su opoganili i hramove i dvorane i trgove time što su pozivali na proslavu velike narodne skupštine koja je poništila Crnu Goru, čija je jedna odluka bila protjerivanje kralja Nikole. Tako se zaista ne može razgovarati s Crnom Gorom. Ovo je nova Crna Gora, koja ne dozvoljava nikome da nas obmanjuje, niti nameće. Mi odlučujemo.”, rekao je Đukanović.

 

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Politika

SHOW: Dodik kod Hadžifejzovića na Face TV-u

Gost Senada Hadžifejzovića na Face TV-u, zbog kojeg je privremeno studio morao preseliti u Banja Luku, bio je srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Milorad Dodik

“Gdje je referendum?”, upitao je Hadžifejzović, a srpski član predsjedništva odgovorio mu je: “Bit će!”. “A gdje je onaj što je bio? Povlačite se. Plašite se Amerikanaca, Palmera?”, nastavio je s provokacijama voditelj i glavni urednik. “Šta Palmer, šta? Ne plašim se! Koliko puta mi je prijetio? I šta je uradio? Nije ništa, neće ni sada! Palmer priča uspavanke, neće kazniti ni moje saradnike, on prijeti opozciji. Moju političku karijeru neće završiti stranci, već narod, kad me ne izglasa”, rekao je Dodik.

Ovo je jedan od najdinamičnijih, najluđih i najkontroverznijih intervjua u posljednje vrijeme, ako ne i uopće u BiH – i zbog provocirajućeg voditelja i zbog provocirajućeg gosta.

Pogledajte:

 

Nastavi čitati

Politika

MLADEN IVANIĆ: Hrvati u BiH žrtva su Republike Hrvatske!

“Nije realno da se Republika Srpska odcijepi od BiH, ne vidim tko bi tu odluku podržao, mislim da ne bi ni Srbija zbog Kosova i Metohije, a mislim da ni Dodik u to ne vjeruje”, rekao je bivši član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik tamošnje Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić u emisiji „Nedjeljom u 2“ na HTV-u, dodavši da je ključni motiv Republike Srpske da sačuva svoje institucije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Mladen Ivanić

Govoreći o potezima i najavama predsjednika Milorada Dodika o izlasku RS-a iz BiH, Ivanić je rekao da njegovi stavovi ne prolaze u zajedničkim institucijama i da ga to vjerojatno nervira, odnosno da njegov autoritet u Sarajevu ne postoji jer je za takvo nešto, po njegovu mišljenju, potreban potpuno drugačiji profil političara.

„Dosad se Dodik uvijek povlačio, a ovdje je u pitanju njegova politička karijera jer je letvicu digao previsoko i sad ne zna kako bi se vratio“.

Na pitanje vodi li predsjednik Srbije Aleksandar Vučić konstruktivnu politiku u regiji, Ivanić je kazao da, iako je njegov veliki kritičar, ne može naći nijedan konkretan primjer ili neki Vučićev potez usmjeren protiv interesa BiH, čak ni neku njegovu izjavu koja bi bila udar na BiH.

„Ovdje se Srbija ne treba miješati, a u slučaju rata – naravno da neće šutjeti“, rekao je Ivanić dodavši da je službeni stav Srbije da neće raditi ništa protiv teritorijalnog integriteta BiH.

Za iduće tri godine u BiH Ivanić kaže da će „biti galame, ali Dodik i Izetbegović će se brzo dogovoriti“ jer „Izetbegović treba Dodika“ kako bi mogao imati agresivniji nastup prema međunarodnoj zajednici.

Osvrnuvši se na položaj Hrvata u BiH, odnosno ne postojanje hrvatskog entiteta, Ivanić je naveo da je „pozicija hrvatskog naroda u BiH žrtva interesa Republike Hrvatske“, odnosno Washingtonskog sporazuma (kojim su Federacija BiH i Hrvatska trebale ući u konfederaciju, op.a.). Stoga je njegov prijedlog uspostava jednog kantona u kojem bi Hrvati bili većina i imali pravo veta na federalni proračun, poručivši pri tom da je protiv rušenja Daytonskog sporazuma. Komentirajući pak sadašnji izbor hrvatskog predstavnika u zajedničkom Predsjedništvu, kojim Hrvati nisu zadovoljni, Ivanić je predložio uspostavu jedne izborne jedinice za Hrvate koja bi postojala samo jedan dan izbora i nakon toga bi se ukinula. Drugo rješenje po Ivaniću bio bi izbor hrvatskog predstavnika u parlamentu.

Komentirao je i izjavu biskupa Komarice da je položaj Hrvata u RS-u nikad gori, da im se ne obnavljaju kuće i da se zbog toga ne vraćaju u RS. „Komarica rijetko argumentira što govori, htio bih da mu je pristup puno konkretniji“, kaže Ivanić, dodavši da je to sve „rezultat straha od tamne vizije budućnosti BiH pa ljudi radije ostaju gdje su sada jer se boje ekonomske perspektive u BiH“.

Za „brak Čovića i Dodika“ kaže da je rezultat višegodišnje formalne frustracije SDA-om, tj. da ih zbližavaju negativna iskustva s tom bošnjačkom strankom „iako su i jedan i drugi priželjkivali SDA za partnera“, dodavši da ne vidi što je zajednički motiv njih dvojice.

Smatra da je najveća odgovornost u BiH kod Bošnjaka jer su najbrojniji te da „trebaju izroditi lidera koji će imati spremnost i sposobnost da riješi problem sa Srbima i traume Hrvata.

Izvor: dnevno.ba

Nastavi čitati

Politika

LJUBIĆ: HRT ignorira teme koje se tiču političkog djelovanja bh. Hrvata

U Hrvatskom se saboru raspravljalo o izvješću tj. poslovanju Hrvatske radio televizije. Saborski zastupnik Božo Ljubić poseban je naglasak u svome izlaganju stavio na činjenicu o tome kako HRT tretira teme koje dolaze iz Bosne i Hercegovine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Božo Ljubić

HRT je kao javna televizija potreban Republici Hrvatskoj. Svi mi – i Sabor i Vlada i HRT trebamo učiniti sve da HRT odgovori svojim obvezama kao javna televizija na način da predstavi svu kompleksnost i različitost hrvatskoga društva. Pri tome ne treba smetnuti s uma da izvan granica Hrvatske živi jednako brojna izvandomovinska “Hrvatska”.Kada je riječ o programima i financiranju programa i emitiranju, ova činjenica mora biti uvažena i od HRT- a i od svih institucija Hrvatske, kazao je Ljubić dodajući kako je u protekle tri godine urađen značajan napredak u informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske, prenosi Jabuka.tv.

Hrvati u BiH nemaju javni servis

Većina emisija, njihov format i programi na kojima se emitiraju, je namijenjena informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske o onome što se događa u Hrvatskoj. Trebali bi također biti informirani o tome što se događa izvan Hrvatske, govori Ljubić dodajući kako je Hrvatima u BiH posebno potreban HRT.

Hrvati u BiH, za razliku od druga dva konstitutivan naroda, nemaju svoj javni servis.

Srbi imaju RTRS u Banjoj Luci, Bošnjaci imaju Federalnu televiziju, a više-manje imaju i BHRT koji je zamišljen kao državni i javni servis. Hrvati stoga uglavnom gledaju HRT čak i onda kada ih ignorira, kazao je Ljubić.

Naveo je kako se ignoriraju teme, posebice one o političkom djelovanju Hrvata u BiH. Čak su i dopisništva otvorena u Sarajevu i Mostaru jedna vrsta alibi projekta.

U iznajmljenom prostoru u Sarajevu sjede dva čovjeka bez kamere i kamermana pa i nije čudno da iz Sarajeva, gdje su sve relevantne institucije, ne dolaze nikakve informacije. O materijalnoj opremljenosti ekipe u Mostaru govori i nepostojanje studija sličnog onom u npr. Splitu ili Šibeniku, naglašava saborski zastupnik Božo Ljubić.

Emisija “Pogled preko granice” u apsurdno kasnom terminu

Kada je u pitanju emisija “Pogled preko granice” tu je situacija poprilično apsurdna.

Uredništvo, novinari i sugovornici ulože veliki napor da bi obradili teme. Onda se ta emisija emitira na HRT 4 u 23.40. Tko to može gledati u terminu dvadeset minuta prije ponoći, zapitao se Ljubić dodajući kako se ista emisija reprizira za tjedan dana u popodnevnim satima na HRT1 kada većina obrađenih tema uopće više nije aktualna.

Kada je u pitanju izvještavanje Hrvatskoga sabora ovdje je prije više od godine bila rasprava o Deklaraciji o položaju hrvatskoga naroda u BiH. Na HRT to nije bilo dostojno ni za temu dana, ni za Otvoreno, a da ne kažem da se nitko nije udostojio od novinara upitati o čemu mi to ovdje raspravljamo, naglasio je saborski zastupnik Ljubić dajući nekoliko primjera o nemaru HRT prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Spomenut ću sjednicu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske održane prošle godine u Varaždinu. Tada je moj kolega Željko Raguž dobronamjerno iznio prijedloge. Predstavnik HRT tada je rekao: “Nismo mi ovdje da ispunjavamo želje slušatelja!” Nismo mi ovdje slušatelji, zaključio je Ljubić u svom izlaganju.

U kontekstu onoga što sam govorio, tj. činjenice da Hrvati u BiH nemaju svoj javni servis, potičem ravnatelja na uspostavljanje suradnje s RTV Herceg Bosne koju su uspostavile općine i gradovi u BiH s hrvatskom većinom. | HMS

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Trebaju li Hrvati tužiti RS za naknadu štete?

Najčitanije objave

Popularno