Kontaktirajte nas na:

Politika

Dujmović: U pitanju N1 Milanoviću sažela se sva regionalna svijest naše anacionalne ljevice

Novinar i publicist Tihomir Dujmović osvrnuo se na intervju koji je predsjednik Zoran Milanović dao N1 televiziji i voditeljici Nataši Božić te ustvrdio:

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

“U tom pitanju voditeljice sažela se sva regionalna svijest naše anacionalne ljevice jer je pitanje optužujuće formulirano! Sve skupa taj je intervju medijski skandal prvog reda! Zastrašujuće, opominjujuće, inspirativno za budući studij novinarstva i kolegij: kako izgleda novinarstvo jugoslavenstva i srcu hrvatske države!”

Njegovu objavu i pitanje koje ga je zasmetalo donosimo u cijelosti.

“Koje predavanje i lekciju o minimumu demokratskih i nacionalnih relacija je Zoran Milanović izgovorio N1 televiziji i voditeljici Nataši Božić! Od toga da joj je morao objašnjavati da se s Orbanom doduše ne slaže, ali da ga ne treba kažnjavati, do toga da se uopće ne slaže s tim da je Komšić predstavnik hrvatskog naroda u BIH! Gledala ga je pogledom Katarine Peović! Uvrijeđena ideološki i zaprepaštena! Kad je pak rekla da je Vučić donirao “više od milijun eura” i da je to neka vrsta “ispružene ruke pomirenja”, Milanović nije mogao vjerovati što čuje. Dodavši da bez istine o sudbini dvije tisuće nestalih nema pomirenja, Milanovića je dočekao isljedničko- ucjenjivački stav: ”To znači da bez ispunjenja tog preduvjeta Hrvatska neće dopustiti ulazak Srbije u Uniju?”. U tom pitanju voditeljice sažela se sva regionalna svijest naše anacionalne ljevice jer je pitanje optužujuće formulirano! Sve skupa taj je intervju medijski skandal prvog reda! Zastrašujuće, opominjujuće, inspirativno za budući studij novinarstva i kolegij: kako izgleda novinarstvo jugoslavenstva i srcu hrvatske države!

U nastavku izdvajamo dio intervjua kojeg je komentirao novinar Dujmović.

Novinarka N1 u razgovoru s predsjednikom Milanovićem upitala ga je je li Plenkovićev uspjeh što je dogovorio sredstva iz EU-a veća nego ikad.

“Ne želim ga podcijenjivati, ali taj novac je praktički bio namijenjen Hrvatskoj. Svi su, posebno države istoka, dobile ogromne novce. Kao što ga ne napadam zbog nekih stvari koje su u ovom trenutku izvan mogućnosti premijera, tako ne mogu reći da je to nekakva posebna zasluga jer dobili su i Mađari ogroman novac, a još su se natezali s EU-om oko poštivanja ljudskih prava. Na kraju je postignut nekakav kompromis prema kojemu u stvari Mađari mogu nastaviti raditi što god hoće kao i Poljaci. Ja s tim nemam nikakvih problema, dokle god je to nekakva demokracija, dok ja ne vjerujem u takvu kakva je tamo, mislim da Hrvatska ima puno razvijeniju demokraciju i puno jače institucije od Poljske i od Mađarske, 100%, i da je ovo puno kritičnija i skeptičnija zemlja, uz sve svoje defekte koje ima i da ovdje ljude možeš’ “muljat’” neko vrijeme, ali da su vrlo neposlušni i da će ti se pobunit’, ako ništa drugo, čim shvate da ih muljaš. A ja vidim kako se ljude u nekim državama mulja i vidim kako ljudi i dalje biraju te ljude i ja im, da sam Bruxelles, ne bih oduzimao to pravo, ni penalizirao ni Orbana ni trentnu poljsku vlast zbog toga što su nedemokratični.” – rekao je Milanović i postavio pitanje:

“Što to znači demokratski deficit?”

“Znači, vrlo konkretno, suzbijanje i stavljanje pod kapu izvršne vlasti, npr. sudsku vlast u Poljskoj” – rekla je ljutito novinarka.

“To je jako relativno. Krenite od države do države. Kad kažem komparativno ustavno pravo – pa nemoj mi objašnjavati što piše u članku Ustava kojeg sam, između ostalih, i ja pisao. Objasni mi što to radi Mađarska, Orban konkretno, što nije na djelu već u nekim drugim starim članicama EU-a? Ja ću vam reći – ništa posebno. Vi znate moj odnos s tom ekipom. Ali čekam da to kaže neki ustavnopravni stručnjak, ne da mi tumači što piše u preambuli Ustava…” – odgovorio je Milanović.

“Imamo činjenicu da postoji dio država koji uporno odbija bilo kakvu zajedničku akciju ili poruku recimo prema migrantskoj krizi koja je pogodila sve i koja nas i dalje čeka…”

“Samo je razliku u tome kako tko s kime manipulira i kakvo ima biračko tijelo. Mi smo se tu ponijeli beskrajno džentlmenski, možda i preko neke mjere, ja 2015. Imate Orbana, imate i Slovake i Čehe koji nikad migranta nisu vidjeli na internetu, koji su plašili i ljudi su se prepali. Imate Nijemce, imate onu jednu aristokratsku poziciju Angele Merkel, imate Šveđane koji su primili per capita duplo više ljudi nego Njemačka vjerojatno, ali koji su također morali platiti određeni politički ceh jačanjem desnice – prave desnice, ne konzervativne centrističke desnice. Prema tome, što znači zajednička akcija? Zajednička akcija da Mađari ili Poljaci prime 2.000 migranata od milijun koji je došao u Njemačku? Ja sam to prihvatio kao hrvatski premijer, i Plenković sada. Čak ni to, zato što je to cijena njegovog ostanka na vlasti – meni je to antipatično, ali da bih mu ja zbog toga “lupao” sankcije – ne bih dok se ne počnu događati stvari koje su zaista prava autokracija, npr. – nisu ni Poljska ni Mađarska isto – Poljska ima puno življe – Poljska je 4 puta veća, iako je i dalje patuljak prema Njemačkoj – ima puno jače civilno društvo, puno jaču opoziciju, a Mađarska je uspavana potpuno.

“Pod čizmom represije, suzbijanja prava medija, slobode govora, mišljenja…” – dodala je voditeljica.

“Ali to nije dovoljno – to treba dokazati.”

Izvor: narod.hr

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

DOMOVINSKI POKRET MIROSLAVA ŠKORE DEMANTIRA: Mi nismo osnivači Hrvatskog domovinskog pokreta iz BiH

Domovinski pokret Miroslava Škore iz Republike Hrvatske oglasio se priopćenjem u kojem demantira navode nekih beha portala, pa tako i našeg portala koji je prenio istu vijest da je ta stranka osnovala svoju podružnicu u BiH. Iz Domovinskog pokreta Miroslava Škore stigao nam je demantij te ga u nastavku objavljujemo.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Domovinski pokret, priopćenje

–  Bosansko-hercegovački mediji objavili su protekloga vikenda vijest o osnivanju stranke Domovinski pokret Miroslava Škore u Bosni i Hercegovini. Zbog cjelovitog i potpunog informiranja javnosti, važno je pojasniti kako je politička stranka Domovinski pokret Miroslava Škore osnovana u Republici Hrvatskoj i kao takva nema pravne instrumente niti mogućnosti za osnivanje političke stranke u bilo kojoj drugoj državi, pa tako niti u BiH. Dakle, Domovinski pokret Miroslava Škore nije registrirao stranku u Bosni i Hercegovini.

Činjenica je da je u Livnu u studenom osnovana stranka sa sličnim, ali ne i sa istim nazivljem, pod imenom ”Hrvatski domovinski pokret”. Domovinski pokret Miroslava Škore nije na svojim službenim kanalima, niti putem svojih istaknutih članova, izvještavao javnost o osnivanju stranke sličnoga imena u BiH upravo zato što je riječ o dvije odvojene pravne osobe i dvije stranke registrirane u različitim političkim sustavima.

Shodno tome, vodstvo Domovinskog pokreta Miroslava Škore nije javno istupalo niti će istupati, niti ima pravo i želju istupati u ime Hrvatskog domovinskog pokreta o načinu političkog funkcioniranja u toj zemlji, o Hrvatskom narodnom saboru, niti o uključenosti pripadnika različitih nacionalnosti u stranku. Stoga je pogrešno pojedine izjave u medijskom prostoru tumačiti kao direktivu i političke ciljeve Miroslava Škore. Predsjednik Hrvatskog domovinskog pokreta je, kako je i sam potvrdio u medijima, bojnik Slavko Andačić, a ne dr. sc. Miroslav Škoro.

U fokusu djelovanja političke stranke Domovinski pokret Miroslava Škore, registrirane u RH, trenutno je, prije svega, jačanje organizacije unutar granica Republike Hrvatske.

Ipak,  naravno da nas veseli pojava nove sestrinske opcije koja za cilj ima poboljšanje položaja Hrvata u BiH, ali i pojava ljudi koji imaju hrabrosti suprotstaviti se i natjecati s ukorijenjenim političkim elitama koje su pod palicom duopola u zadnjih dvadesetak godina trgovale hrvatskim nacionalnim interesima u BiH, te na taj način dovele položaj Hrvata u trenutno katastrofalno stanje.

Vjerujemo kako je bojnik Andačić, koji do sada nikada nije bio politički aktivan, a kao nekadašnji zapovjednik 10. topničko-raketne brigade, magistar novinarstva, komunikologije i odnosa s javnošću, upravo takav hrabar čovjek.

Zagreb: 25. siječnja 2021.

Kontakt:

Voditeljica Odnosa s javnošću i komunikacija Domovinskog pokreta Miroslava Škore
Marja Čolak
099 600 8104

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

NEĆE SE SVIDJETI ČOVIĆU: Domovinski pokret Miroslava Škore osnovao stranku u BiH

Domovinski pokret Miroslava Škore registrirao je stranku i u Bosni i Hercegovini te kani postati ozbiljna politička opcija među hrvatskim biračkim tijelom u BiH. Bez puno medijske pompe stranka je u tišini osnovana u studenom 2020. godine, a na osnivačkoj skupštini za V.d. predsjednika do prvih unutarstranačkih izbora izabran je Slavko Andačić iz Čitluka.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Slavko Andačić Domovinski pokret biH

“Mi smo svjesno radili u nekoj tišini. Smatrali smo kako nije bilo potrebe za nekom ‘bukom’ i davanje vijesti ‘na sva zvona’ dok se sve ne posloži kako treba i dok ne formiramo ogranke stranke. Osnivačka skupština održana je potkraj prošle godine u studenom, a ja sam izabran za v.d. predsjednika do unutarstranačkih izbora”, kaže Andačić za hercegovina.info.

Ide se u širenje.

“Radit će se jednako kao i u Hrvatskoj. Već smo ostvarili kontakte u brojnim mjestima. Imamo pripremljenih oko dvadesetak podružnica, odnosno ogranaka.”

Sjedište stranke je u Livnu

“Izabrali smo Livno jer smo time željeli poslati znakovitu poruku. Taj kraj je nepravedno zapostavljen i nepravedno kotira kao takav u BiH. S druge strane livanjski kraj je dosta značajan, a ima i dosta gospodarskih resursa.”

U medijima se pojavila informacija kako bi Diana Zelenika mogla biti na čelu Domovinskog Pokreta BiH.

“To je došlo od strane medija, a ne od same Diane Zelenike koliko sam ja mogao iščitati iz njenog izlaganja. Koliko sam upoznat, ona se do sada nije odlučila pristupiti našoj stranci, a i sama je rekla da razmišlja, da želi sebe pronaći i isprofilirati u političkom životu ukoliko uopće bude djelovala. Kod nas je svatko dobrodošao za člana i svaki član može biti predsjednik.”

Andačić će na funkciji biti do izbora, a na pitanje kada će oni biti, odgovara.

“Mi se trudimo da se to dogodi što skorije. Važno je da posložimo sve oko podružnica i da ispoštujemo brojne druge stvari, ali ako već inzistirate na nekom vremenskom roku, ja se nadam da bi se to moglo dogoditi kroz dva tjedna”, ističe Andačić.

Na jednu stvar treba paziti kaže.

“Ne smije nam se dogoditi ono što se dogodilo DP-u u Hrvatskoj, gdje je ušao veliki broj ‘spavača’, odnosno ‘igrača’ drugih stranaka. Moramo na vrijeme isprofilirati i filtrirati ljude.”

O ciljevima kaže kako su oni napisani, ali da bi o njima mogli govoriti satima. No u jedno je siguran.

“Mi ne idemo biti oporba HDZ-u među hrvatskim biračkim tijelom, mi idemo biti prvi izbor. Mislim da će narod progledati na idućim izborima, kako je progledao i na ovim u Mostaru. Da smo zadovoljni HDZ-om BiH i HDZ 1990. te ostalim strankama, kojih je ionako previše, mi u ovo ne bi ni ulazili niti bi osnivali stranku. Težimo ponuditi jednu pravu opciju biračima, a hoće li oni to prihvatiti i hoćemo li biti prepoznatljivi to će odlučiti narod.”

Što se tiče ‘osipanja’ DP-a u Hrvatskoj Andačić kaže.

“Komentirao bih to s jednom narodnom izrekom: “Bolje i prazna štala nego gubav i manit ajvan u njoj”. Kratkoročno je ovo što se događa negativno, ali dugoročno će to filtriranje i čišćenje u svakom slučaju doći jako dobro. Dobro je da se ospu ljudi koji ne misle po programu i ciljevima stranke. Neki su svjesno ušli u DP, a radili su kontra stranke”, zaključio je Andačić.

Izvor: hercegovina.info

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

MATE GRANIĆ UZBUDIO DUHOVE U REGIJI: “Bilo je govora o ukidanju entiteta…”

Hrvatski premijer Andrej Plenković i službeno je sa sjednice hrvatske Vlade čestitao američkom predsjedniku Joe Bidenu i potpredsjednici Kamali Harris na stupanju na dužnost.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Mate Granić

“Veselimo se dinamici suradnje i u pogledu bilateralnih odnosa, odnosa Europske unije i Sjedinjenih država te naravno suradnje unutar Sjevernoatlantskog saveza,” poručio je Plenković.

Njegov posebni savjetnik za vanjsku politiku i ministar vanjskih poslova u devedesetima Mate Granić kazao je medijima kako je “sigurno da Joe Biden i njegova administracija imaju vrlo jasne stavove o ovom prostoru. Još početkom 90-ih godina je Joe Biden govorio da je Milošević ratni zločinac koji treba biti osuđen,” kazao je Granić za zagrebački “Večernji list”.

Nakon što 10 godina američka administracija nije pokazivala interes za prostor jugoistoka Europe, Granić očekuje da će interes biti pojačan. “To znači da će SAD pomoći Europskoj uniji oko BiH koja ne funkcionira u zadnje vrijeme. Bilo je govora i da treba ukinuti entitete i da treba primarno razvijati građansku državu. Hrvatska diplomacija će se čvrsto boriti za pozicije Hrvata i da je prisustvo SAD-a pozitivno, ali da se moramo boriti za svoje stavove,” ocijenio je.

Granić je kazao da su SAD glavni strateški partner Hrvatskoj od siječnja 1994. godine. “Kad dođe nova administracija potrebno je vrlo brzo na raznim razinama uspostaviti kontakte. Mnogi od sadašnjih dužnosnika su ili iz vremena predsjednika Clintona ili Obame. Kako je Andrej Plenković jedan od glavnih ljudi unutar EU, a EU je glavni strateški partner SAD-u, mi imamo podloge za to. Imamo kontakte iz vremena predsjednika Clintona,” zaključio je Granić.

Bivši hrvatski veleposlanik u Sjedinjenim državama Ivan Grdešić za “Al Jazeera Balkans” kazao je kako očekuje da će, kada se ovi glavni problem koji su u Americi dočekali predsjednika Bidena pri stupanju na dužnost malo stišaju, “njegova administracija obnoviti interes za jugoistočnu Europu, prije svega nastojeći spriječiti bilo kakve buduće sukobe ili teškoće u našim susjedstvima,” kazao je. On očekuje da će Biden potaknuti Europsku uniju da poduzme dodatne inicijative, jer se ipak radi o susjedetvu Europske unije, a ne Amerike.

“Ne očekujem neku dramatičnu inicijativu koja bi npr. iz korijena izmijenila Daytonski sporazum ili srpsko-kosovsko pitanje, ali dijalog, razumijevanje, argumentacija i spremnost da se bude u blizini kada zatreba sigurno će povoljno djelovati na europske i ostale integracije Balkana i jugoistočne Europe,” zaključio je Grdešić.

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x