Kontaktirajte nas na:

Politika

Drago Bojić: Hrvatstvo po mjeri Hrvatskog narodnog sabora

Nije isto hrvatstvo Dragana Čovića koji na hrvatstvu lešinari trideset godina, i hrvatstvo ljudi koji su zbog svoga hrvatstva u zadnjem ratu protjerani i pobijeni.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nije isto hrvatstvo predstavnika drugih hrvatskih stranaka koji se kameleonski prilagođavaju trenutnoj političkoj situaciji i poput stada slijede politiku Dragana Čovića, i hrvatstvo ljudi koji su tim strankama dali svoj glas upravo zato što su nezadovoljni politikom HDZ-a.

Nije isto hrvatstvo članova Hrvatskog narodnog sabora uhljebljenih u državnim, federalnim, kantonalnim,  općinskim i drugim javnim službama, i hrvatstvo ljudi koji zbog nezaposlenosti i siromaštva odlaze iz svojih zavičaja.

Hrvatstvo nije Jedno Jedinstveno Hrvatstvo kao Takvo. Nije isto hrvatstvo biskupa grofa Draškovića, hrvatskog feudalca, koji potpisuje smrtnu kaznu Hrvatu Matiji Gupcu, hrvatskom kmetu. Nema hrvatstva koje je u stanju da pomiri hrvatskog kmeta sa hrvatskim grofom. Hrvatstvo ne znači onih pet dosadnih, glupih kavana u našem gradu, ni ona tri spomenika dvojice generala, jednog fratra i jednog brončanog biskupa, nego hrvatstvo znači onu masu bijednika koji tegle i argatuju mnogo više od osam sati dnevno, pod najtežim životnim uslovima, bez ičije pomoći, uvijek i neprekidno izrabljivani u svome naporu, potisnuti i nepriznati, pod batinama kuluka, prezreni i bezimeni.

Kad god sadašnji politički predstavnici hrvatskog naroda govore o ujedinjenom i jedinstvenom hrvatstvu, kao što je bilo nedavno na sjednici Hrvatskog narodnog sabora, na kojoj je donesena i Deklaracija o Hrvatima u BiH, treba se sjetiti ovih riječi Miroslava Krleže koje je napisao dvadesetih godina prošlog stoljeća. Ne postoji hrvatstvo kao takvo, niti samo jedno hrvatstvo, ni onda kad se sve hrvatske političke stranke ujedine i svi hrvatski političari pokorno stave u službu Draganu Čoviću i njegovom Hrvatskom narodnom saboru.

To hadezeovsko i haenesovsko hrvatstvo, koje konstantno jadikuje nad svojom „ugroženošću i teškom sudbinom“ dok lagodno živi eksploatirajući interese vlastitog naroda i države BiH, nije hrvatstvo mnogih u čije ime nastupa. Upravo zbog mnoštva razlika koje postoje među Hrvatima u BiH i zbog činjenica da članovi Hrvatskog narodnog sabora najviše štete nanose bosansko-hercegovačkim Hrvatima, Hrvatski narodni sabor je nelegitiman i ne može predstavljati hrvatski narod.

Nije isto hrvatstvo Dragana Čovića koji na hrvatstvu lešinari trideset godina, i hrvatstvo ljudi koji su zbog svoga hrvatstva u zadnjem ratu protjerani i pobijeni. Nije isto hrvatstvo predstavnika drugih hrvatskih stranaka koji se kameleonski prilagođavaju trenutnoj političkoj situaciji i poput stada slijede politiku Dragana Čovića, i hrvatstvo ljudi koji su tim strankama dali svoj glas upravo zato što su nezadovoljni politikom HDZ-a. Nije isto hrvatstvo članova Hrvatskog narodnog sabora uhljebljenih u državnim, federalnim, kantonalnim, općinskim i drugim javnim službama, i hrvatstvo ljudi koji zbog nezaposlenosti i siromaštva odlaze iz svojih zavičaja.

Nije isto hrvatstvo biskupa i svećenika koji podržavaju destruktivnu i pogubnu politiku HDZ-a i HNS-a, i hrvatstvo njihovih vjernika kojima je ta politika u ratu nanijela zastrašujuće posljedice, a u poraću ih posve zanijekala kao što je slučaj u Republici Srpskoj. Nije isto hrvatstvo bogatih Hrvata koji bezbrižno žive u svojim kućama i rezidencijama, i hrvatstvo siromašnih Hrvata koji preživljavaju od socijalne pomoći i donacija iz humanitarnih organizacija Kruha Sv. Ante i Caritasa.

Nije isto hrvatstvo Čovićevih dobro plaćenih političkih sponzoruša koje papagajski sriču ono što im vođa propiše, i hrvatstvo mnogih žena i djevojaka koje svakodnevno rade po deset sati za minimalnu plaću, često bez osiguranja, bez toplog obroka, i bez osnovnih ljudskih i radničkih prava. Nije isto hrvatstvo djece na kriminalnoj privatizaciji obogaćenih roditelja, i hrvatstvo djece za koje nema mjesta u vrtićima, koji nemaju za školske sendviče, i kojima roditelji ponekad ne mogu priuštiti ni ono najosnovnije za život.

Nije isto hrvatstvo nacionalistički zadojenih večernjakovih novinara i opskurnih zapadno-hercegovačkih portala koje hadezeovska politika plaća da bi lajali na druge, širili mržnju i divinizirali vođu i njegovu stožernu stranku, i hrvatstvo novinara i intelektualaca koji kritiziraju tu politiku i koje se zbog toga proglašava narodnim izdajnicima, i koji su svakodnevno izloženi difamacijama i prijetnjama.

Nije isto hrvatstvo novopečenih tajkuna koji se oholo razbacuju svojim nezakonito stečenim imanjem, i hrvatstvo ljudi koji kod istih tih tajkuna rade u teškim i neljudskim uvjetima. Nije isto hrvatstvo djece i mladih koji nose skupu markiranu odjeću i mogu sebi sve priuštiti, i hrvatstvo djevojčica i dječaka koji svoje djetinjstvo i mladost proživljavaju u socijalnoj bijedi i neimaštini.

Nije isto hrvatstvo u jednohrvatskim zapadno-hercegovačkim gradićima, i hrvatstvo ljudi koji svakodnevno žive i rade s Bošnjacima i Srbima i koji su sudbinski upućeni na dobre međunacionalne i međuvjerske odnose. Nije isto hrvatstvo onih koji su se na nezakonit način i političkim putem uvalili u javna poduzeća u kojima su primanja dvostruko i trostruko veća od prosječnih, i hrvatstvo ljudi čija je satnica dvije-tri marke.

Nije isto hrvatstvo onih koji su u ratu protjerivali pripadnike drugih naroda, koji su otvarali logore i mučili i ubijali ljude, i hrvatstvo onih koji su spašavali ljude druge nacije i vjere ili su i sami prošli užase logora. Nije isto samodopadno, nadmeno i „bezgrešno“ hrvatstvo, i hrvatstvo ljudi koji su spremni na autorefleksiju i na suočavanje sa zabludama iz prošlosti. Nije isto hrvatstvo koje slavi ustaštvo, ne priznaje zločine u Jasenovcu i zločine iz zadnjeg rata, i hrvatstvo koje je svjesno političkih zabluda, zločina pojedinaca iz vlastitog kolektiva i koje se s pijetetom odnosi prema žrtvama nacionalističkog hrvatstva. Nije isto političko, stranačko i komesarsko hrvatstvo koje je spremno na svako zlo, i hrvatstvo ljudi koji nastoje živjeti odgovorno, moralno i časno…

Ako položaj Hrvata u BiH promatramo u kontekstu njihovog socijalnog, društvenog i političkog statusa, onda je više razlika među samim Hrvatima nego u odnosu na druga dva naroda, a i nejednakosti je najviše upravo ondje gdje vladaju legalni i legitimni hrvatski političari. Svaki pokušaj da se o bosansko-hercegovačkim Hrvatima govori kao o jednom kompaktnom političkom, kulturnom i socijalnom korpusu jest zapravo uvijek manipulacija tim ljudima i pravima koja im pripadaju.

Zato su i deklaracije Hrvatskog narodnog sabora i Sabora Republike Hrvatske još jedan perfidan način da se manipulira vlastitim narodom, da ga se i dalje drži u političkoj infantilnosti kako bi ga se moglo eksploatirati. Laž je da je političarima okupljenim oko Hrvatskog narodnog sabora stalo do bosansko-hercegovačkih Hrvata, kao što je i laž da su političke stranke koje su se u međuvremenu pridružile Čoviću učinile to radi interesa naroda. I to je sva istina o Hrvatskom narodnom saboru i njegovoj deklaraciji, koja je prepuna fraza, manipulacija, podvala i laži i koja odbijanjem da prihvati presude međunarodnog suda, ostaje na pozicijama ratne herceg-bosanske politike.

Hrvatski narodni sabor postoji zbog toga da bi mala grupa Hrvata mogla izrabljivati cijeli narod. A to je najlakše postići ako stalno manipulirate narodom, ako ga uvjerite da su drugi krivi za njegov loš položaj, ako u narodu širite vjersku i nacionalnu mržnju, ako ga držite u kulturnoj i obrazovnoj zapuštenosti i političkoj nezrelosti. Hrvatski narodni sabor zastupa plemensko, nedemokratsko i sektaški nastrojeno hrvatstvo, politički jalovo, kulturno zapušteno, moralno srozano, parazitsko hrvatstvo, zaljubljeno u samo sebe i lišeno svake samokritičnosti. Ta parapolitička svehrvatska organizacija je najveća prepreka političkom sazrijevanju hrvatskog naroda, njegovoj unutarnjoj demokratizaciji, njegovom suočavanju sa vlastitim zabludama i iluzijama, i u tom smislu je Hrvatski narodni sabor najveća štetočina hrvatskog naroda.

Autor: Drago Bojić

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

NIKŠIĆ: Svi smo mi savremenici Alije Izetbegovića, žao mi je što prednost nije dao građanima

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nermin Nikšić o Aliji

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

S obzirom da se svi možemo nazvati savremenicima Alije Izetbegovića, teško je dati objektivan sud, kaže za Klix.ba predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

“Nesporna je činjenica da se radi o prvom predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Žao mi je da je, u periodu kada je mogao presudno utjecati, prednost dao zastupanju naroda umjesto građana. Kada gledam s ove vremenske distance, potpuno svjestan turbulentnog vremena i agresije kroz koju je prošla naša zemlja, ne mogu se oteti utisku da su bila dva lica, rekao bih dva pogleda Alije Izetbegovića na odnose u Bosni i Hercegovini”, kaže Nikšić.

Jedno je ono što je, potpuno ispravno, dodaje on, govorio o multietničkoj Bosni i Hercegovini, a drugo je ono što (ni)je bio spreman uraditi da tako bude. Zato je najbolje ostaviti da historija donese konačan sud o njegovom liku i djelu u vremenu koje je pred nama.“Želim vjerovati kako ni sam Izetbegović ne bi bio saglasan sa novovremenim kreiranjem kulta ličnosti, a pogotovo aktuelnog takmičenja u tome ko je veći poltron porodice Izetbegović.

U svakom slučaju je nesporno da ima svoj dio zasluga za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i zaustavljanje rata. Za Bosnu i Hercegovinu je bitno da bez ostrašćenosti i iracionalizma od lidera iz prošlosti preuzme najpozitivnije prakse koje možemo primijeniti kako bi život naših ljudi danas učinili boljim, a ne kako bismo ostali zarobljeni u raspravama o prošlosti”, zaključio je lider SDP-a. | TBT

Nastavi čitati

Politika

HASANBEGOVIĆ OŠTRO PO PLENKOVIĆU: ‘Počinio je kazneno djelo!’

O tome tko je kriv za radikalizaciju Hrvatske, koplja su lomili Nina Obuljen Koržinek i Zlatko Hasanbegović.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zlatko Hasanbegović

Zlatko Hasanbegović ustrajan je u stavu da je u ovom slučaju došlo do “zamjene teze”:

“Zamijenjena je teza”

“Ovdje je, nasreću, ostalo sve u pokušaju. Sve ostalo je špekuliranje i zamjena teza. Imamo prvorazredni škandal da je predsjednik Vlade svoje političke neistomišljenike, zakonite predstavnike hrvatskoga političkog života optužio kao inspiratore i poticatelje navedenog kaznenog djela, a to je samo po sebi kazneno djelo”, izjavio je za N1.

Hasanbegović još više zamjera potez potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda koji je najavio istragu saborskih zastupnika. Također je dodao kako u Hrvatskoj nema nikakve radikalizacije:

“Plenković konstruira paniku”

“Svjedoci smo da se mjesecima pojedinačni ekscesi koje u Hrvatskoj ima značajno manje nego drugdje pokušavaju iskoristiti za stvaranje moralne panike. Pokušava se konstruirati izvanredno stanje, konstruira ga Plenković kako bi raspravu skrenuo s ključne teme, a to je suština njegove politike”, kazao je.

Obuljen zamolila Hasanbegovića da prestane sa govorom mržnje

Nina obuljen izjavila je kako joj je teško pratiti “tijek Hasanbegovićevih misli” te ga zamolila da zajedno sa svojim istomišljenicima prekine sa govorom mržnje. Ministrica kulture i medija istaknula je da je važno da se mlade ljude uči kritičkom mišljenju te da ne vjeruju svemu što vide na društvenim mrežama i kazala da je legitimno propitivati koaliciju HDZ-a i SDSS-a.

“Tome služi javni prostor, mediji, saborska govornica. To je sama srž demokracije. Ono što nije legitimno, jest širiti mržnju i netoleranciju prema manjinskim zajednicama u cjelini”, rekla je Obuljen Koržinek za N1.

Odvjetnik Zvonimir Hodak ne slaže se s izjavom Zlatka Hasanbegovića koji navodi da je premijer Andrej Plenković počinio kazneno djelo jer je neke političare optužio da su inspirirali i poticali napad na Markovu trgu, istaknuvši kako je to preusko shvaćeno.

“Svatko ima pravo da kaže što misli, to je sloboda govora. Ne može se odmah od nečeg činiti kazneno djelo. To je njegovo pravo da kao predsjednik Vlade i hrvatski građanin iznese svoje mišljenje i stavove”, te je dodao da ako se to brani onda smo odavno ušli u zonu sumraka, to onda više nije demokracija, prenosi hrvatski portal Denevo.hr.

Nastavi čitati

Politika

Uzalud dokazi o krađama identiteta: Tužiteljstvo BiH se proglasilo nenadležnim za prevare na lokalnim izborima

Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić izjavio za BH Radio 1 da je za kriminal na lokalnim izborima nadležno entitetsko pravosuđe. Krađe identiteta bh. državljana nisu u nadležnosti Gordane Tadić i njenih tužitelja.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Gordana Tadić

Tužiteljstvo BiH proglasilo se nenadležnim za istraživanje izbornih prevara i krađe identiteta za predstojeće lokalne izbore. To proizilazi iz izjave koju je glasnogovrnik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić dao za BH Radio 1. On je kazao da je “praćenje regularnosti izbora u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH”.

“U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima kaznenih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije – entitetske ili Brčko Distrikta ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na razini BiH”, kazao je Grubešić za BH Radio 1.

Pojednostavljeno, Tužiteljstvo BiH neće poduzeti ništa kako bi spriječilo brojne zloupotrebe prilikom registriranja birača za glasanje putem pošte, jer, smatra glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, prevare se odnose na lokalne izbore. Svoj stav državno Tužiteljstvo temelji na osnovu Krivičnog zakona BiH, odnosno poglavlja koje odnosni na izborne prevare.

“Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u članu 154 Krivičnog zakona BiH.

S obzirom na to da su lokalni izbori, a ne opći, Gordana Tadić je zaključila, a Boris Grubešić saopćio da Tužiteljstvo BiH nije nadležno da istraži na koji način je oko 50.000 bh. državljana fiktivno prijavljeno u drugim državama za glasanje putem pošte.

Međutim, Tužiteljstvo BiH, potvrdilo nam je nekoliko visokopoziocioniranih nositelja pravosudnih funkcija, nije uzelo u obzir ključne činjenice. Središnji birački popis je u nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, tj. institucije Bosne i Hercegovine. Dalje, brojnim bh. državljanima su ukradeni osobni podaci, a Zakon o zaštiti osobnih podataka je državni zakon koji je u nadležnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH koja je državna instuticija. Kriminal sa biračkim popisima je počinjen u oba bh. entiteta i Brčko Distriktu, a bh. građani su nezakonito  prijavljivani u drugim državama.

“Sve to ima obilježje organiziranog i međunarodnog kriminala i Tužiteljstvo BiH je isključivo nadležno za ta krivična djela”, kazao je za Istragu jedan od visokopozicioniranih tužitelj u BiH.

Osim ovoga, prema Zakono o Sudu BiH, državno pravosuđe je nadležno i za kriminal iz entitetskih zakona ukoliko počinjena djela štete ugledu Bosne i Hercegovine.

“Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine”, navedno je u članu 7 Zakona o Sudu BiH.

Ali bez obzira na sve to Tužiteljstvo BiH smatra da nije nadležno da istražuje kako su bh. državljani fiktivno prijavljivani u drugim državama, te kako im je pokraden identitet. Podsjetimo, Središnje izborno povjerenstvo BiH proslijedilo je još početkom rujna Tužiteljstvu BiH dokaze o zlouptrebama prilikom prijava za glasanje iz inozemstva. Nekoliko puta su članovi SIP-a pokušavali da organiziraju sastanak sa glavnom državnom tužiteljicom, ali Gordana Tadić se nije odazvala.

Izvor: istraga.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x