Kontaktirajte nas na:

Društvo

Drago Bojić: Buka svijeta i mir Božića

Nema ništa sablažnjivije i skandaloznije od toga da božićne prijeme priređuju političari koji svojim politikama ubijaju radost života. Nema ništa odvratnije, perfidnije i perverznije od toga da baš oni ljudi koji ubijaju društvenu nadu i zagorčavaju ljudima život, na božićnim prijemima govore o ljubavi, miru, pravdi, opraštanju, povjerenju. Ako se, doista, nešto može nazvati dijaboličnim, onda su to božićni i općenito blagdanski prijemi koje organiziraju čudovišni, pokvareni i izopačeni političari u pratnji licemjernih, izobličenih i iskešenih vjerskih službenika.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Blagdani bi, kako i sam riječ kaže, trebali biti blagi dani, a oni su često sve drugo, samo ne blagi. Slučaj je to sa svim blagdanima, al nijedan od njih nije toliko izložen vici, buci, galami, metežu, nervozi i stresu kao što je to slučaj s Božićem. Zato se mnogim vjernicima i događa da ih božićni blagdani fizički sataru, psihički izlude, emotivno isprazne, jer od silnih događanja, putovanja i mnoštva površnih susreta ne uspiju pronaći vlastiti mir, susresti se sami sa sobom, a ponekad ni s onima koji su im doista dragi i važni. Gonjeni unutarnjim i vanjskim nemirom, zaboravljaju da se Božić dogodio u posve drugačijoj atmosferi, u porodičnoj intimi, u tišini zabačene betlehemske štalice, na marginama društva, bez spektakla, blještavila i vatrometa.

Kršćani su ovaj blagdan do te mjere komercijalizirali, medijalizirali, religizirali i liturgizirali da su posve zatomljene i skrajnute poruke koje u sebi sadrži. I suvremeni kršćani i suvremeni svijet općenito promatraju blagdan Božića uglavnom iz romantičarske perspektive, kroz slike borova i jaslica, svjetala i nakita, božićnih poklona i putovanja, lijepe odjeće i bogate blagdanske trpeze. Koliko god takve predodžbe bile ljudske i koliko god se ljudima sviđale, one nemaju gotovo ništa zajedničko s betlehemskim događajem. Štoviše, suvremene blagdanske neumjerenosti, proždrljivosti i razmetljivosti su posve suprotne skromnom i siromašnom Božiću iz Betlehema.

Blagdanska romantika i uznemirujuće istine Božića

I blagdani prolaze kroz vrijeme i nije ništa sporno u tome da ih svaka nova generacija doživljava na svoj način i da s njima povezuje različite predodžbe. Romantičarske predodžbe koje prate ovaj blagdan progovaraju i o čovjekovim čežnjama, očekivanjima, nadama, ali to često ostaje zatomljeno i zarobljeno u vanjštinu, plitkoću i površnost. Pritom, bar kad je riječ o Božiću, njegov biblijsko-povijesni kontekst pada u drugi plan, pa i uznemirujuće i skandalozne istine tog blagdana ostaju zakriljene izvanjskim božićnim blještavilom.

Zato treba podsjetiti da se rođenje Isusa iz Nazareta dogodilo, za ono vrijeme i za shvaćanje ondašnjih ljudi, ali i za shvaćanje mnogih današnjih ljudi, na neočekivan, šokantan i skandalozan način. Boga (Isusa) rađa žena (Marija) koja nema muža, a o njemu se brine muškarac (Josip) koji mu nije otac. Bog se, dakle, po ondašnjim, a i sadašnjim ljudskim i religijskim shvaćanjima, rađa u „nesavršenoj, sablažnjivoj i skandaloznoj“ obitelji, s onu stranu religijskih propisa i društvenih konvencija. Ne bi nazaretska obitelj ni danas bolje prošla i zasigurno bi naišla na zidove šutnje, prezira i odbačenosti kao što su primjerice mnogi migranti i izbjeglice u našem društvu i diljem svijeta odbačeni na margine, zatvoreni u blatnjava šatorska geta i napuštene kasarne, posve izolirani i odvojeni od života kako ne bi kvarili raspoloženje uspješnog, čistog, bogatog i situiranog svijeta.

Možda upravo sjećanje na Božje skandalozno rođenje, na nevolje koje je doživjela Božja obitelj, može biti bar mala utjeha mnogim današnjim ljudima čiji se životi ne odvijaju onako kako su željeli i planirali, pogotovo ne onako kako su to drugi od njih očekivali, ili kako to religijske ili društvene konvencije zahtijevaju. Sjećanje na događaj Božića može biti i poticaj za promjenu naših naslijeđenih uvjerenja, društvenih i političkih stavova, naših odnosa prema drugima, pogotovo prema onima koji se ne uklapaju u propisane i nametnute vjerničke i društvene standarde. Blagdan Božića svjedoči da se Bog rađa ondje gdje ga nitko ne očekuje i među ljudima za koje mislimo da ga nisu dostojni.

Raskošni božićni prijemi i siromašni betlehemski Bog

Druga potresna istina o Božiću vezana je uz njegovo rođenje u skromnoj betlehemskoj štalici, u siromaštvu i neimaštini, u odbačenosti i neprihvaćenosti. Lakše bi bilo govoriti o kršćanskom Bogu da se rodio u palači ili hramu, u raskoši i sjaju, u bogatstvu i moći, među elitom i bogatima. Okolnosti rođenja Isusa iz Nazareta morali bi izazvati bar malo nelagode s obzirom na činjenicu da su kršćani velikim dijelom danas bogati, moćni, privilegirani, kapitalistički i eksploatatorski dio svijeta koji je ponajviše odgovoran za svjetsko siromaštvo. Suvremene kičaste, šarene, svjetlucave i treptave božićne jaslice ne izbliza ne otkrivaju dramatiku betlehemskog rođenja, pitanja, sumnje, strahove i nemire s kojima su se morali suočiti Marija i Josip. To isto proživljavaju i mnogi ljudi diljem svijeta, mučeći se s Božjom šutnjom i odsutnošću, dok svakodnevno nailaze na tvrdoću ljudskih srca, njihove hladne poglede i stisnute ruke.

Kad imamo pred očima biblijsku stvarnost Božića, onda nam se moraju gaditi svi ti pompozni božićni prijemi. Nema ništa sablažnjivije i skandaloznije od toga da božićne prijeme priređuju političari, oni ljudi koji svojim politikama ubijaju radost života, koji su odgovorni za stradanja ljudi, zbog kojih ljudi i s naših prostora masovno odlaze, razočarani, iznevjereni, očajni. Nema ništa odvratnije, perfidnije i perverznije od toga da baš oni ljudi koji ubijaju društvenu nadu i zagorčavaju ljudima život, na božićnim prijemima govore o ljubavi, miru, pravdi, opraštanju, povjerenju. Ako se, doista, nešto može nazvati dijaboličnim, onda su to božićni i općenito blagdanski prijemi koje organiziraju čudovišni, pokvareni i izopačeni političari u pratnji licemjernih, izobličenih i iskešenih vjerskih službenika.

Okrutnost kapitalizma i empatija Božića

Kapitalisti, političari i vjerske vođe su dehumanizirali blagdan Božića, kidnapirali ga iz betlehemske štalice, izmjestili iz intime porodice i najvažnijih ljudskih odnosa, zatrpali ga nakitom, reklamama i posve ga izručili konzumerističkoj logici života koja sve želi imati, sve probati, sve potrošiti i na koncu odbaciti. Takva atmosfera razbolijeva i bogate i siromašne. Bogate zato što ih razdiru njihove pohlepe i požude u kojima gube dugoročni pogled na sebe, svoje živote i odnose. Siromašne zato što sebi gotovo ništa od toga ne mogu priuštiti, pa se osjećaju prokletima, prekriženima i ostavljenima i od Boga i od ljudi. Iz toga proizlaze opravdani krikovi za pravdom i unutarnji bjesovi prema bogatom kapitalističkom svijetu zagledanom u sebe koji svoje unutarnje praznine i pustoši maskira vanjskim sjajem i blještavilom. Blagdan Božića je nespojiv s takvom logikom života. Slava Boga na visinama se ne može odvojiti od mira među ljudima u nizinama. A mira među ljudima ne može biti bez dobre volje, pravednosti i empatije.

Izvor: FENA

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Društvo

Je li korona virus nastao u obližnjem laboratoriju?

U Wuhanu, epicentru epidemije, nalazi se biološki laboratorij s najopasnijim virusima

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zloglasni korona virus ubio je već desetke ljudi, a kineske vladi stavile su u blokadu, svojevrsnu karantenu, 56 milijuna svojih stanovnika u 18 gradskih središta.

Iako službeno još nije objašnjeno odakle potječe ovaj virus i kako je prešao na čovjeka, posebno je zanimljiva činjenica da je epicentar epidemije kineski grad Wuhan u kojem se ujedno nalazi i biološki laboratorij s najopasnijim sojevima virusa.

Istraživački laboratorij u Wuhanu ima klasifikaciju BSL-4, što označava objekt s najvišim potrebnim stupnjem biološke sigurnosti. S pravom se nameće pitanje je li sve samo puka slučajnost i kolika je vjerojatnost da se radi o laboratorijski stvorenom soju virusa koji je ljudskom greškom izašao iz laboratorija?

Naime, Kina je „poznata“ po svojim visokim kriterijima po pitanju kvalitete i sigurnosti, a i ne bi bilo prvi put da je nekakav virus pobjegao iz kineskih laboratorija, kao što je već nekoliko puta bio slučaj sa SARS-om iz laboratorija u Pekingu.

O tome čime se biološki laboratorij u Wuhanu bavi pisao je 2017. godine Nature u člankuKineski laboratorij istraživati će najopasnije svjetske patogene“.

Laboratorij u Wuhanu koštao je 44 milijuna dolara, a zbog sigurnosnih razloga nalazi se daleko iznad zone poplava i sposoban je izdržati potrese magnitude 7, iako se ne radi o potresnom području. Baviti će se kontrolom novootkrivenih bolesti, skladištiti viruse i djelovati kao referentni laboratorij  Svjetske zdravstvene organizacije u suradnji sa sličnim laboratorijima u svijetu.

Kineska akademija znanosti je 2003. godine odobrila izgradnju laboratorija klase BSL-4, a epidemija SARS virusa samo je ubrzala proces realizacije projekta. Laboratorij je projektiran i izgrađen uz francusku pomoć kroz međunarodni sporazum o prevenciji i kontrolu infektivnih bolesti. No, zahtjevnost samog projekta, nedostatak kineskog iskustva i državna birokracija otegnuli su proces izgradnja koji je dovršen 2014. godine.

Prvi projekt laboratorija u Wuhanu biti će istraživanje virusa koji uzrokuje krimsku-kongo hemoragijsku groznicu koja pogađa stoku diljem svijeta, prenosi su krpelj, a može se zaraziti i čovjek. Daljnji planovi uključuju istraživanje uzročnika SARS-a, ebole i zapadnoafričkog Lassa virusa.

Međunarodni znanstvenici u više su navrata izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da virusi pobjegnu iz kineskog laboratorija klase BSL-4.

Nastavi čitati

Društvo

Kiseljak: Obilježena 26. obljetnica utemeljenja 3. GB HVO-a ‘Jastrebovi’

Polaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem Mati Lučiću Maturici u vojarni u Kiseljaku koja nosi ime ovog jednog od heroja obrane Lepeničke doline, misom zadušnicom u kapelici sv. Martina u krugu vojarne te Svečanom akademijom i druženjem bivših pripadnika, u Kiseljaku je danas obilježena 26. obljetnica osnutka 3. Gardijske motorizirane brigade HVO-a „Jastrebovi“.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

I ove godine svečanost koju je organizirala 1. pješačka (gardijska) pukovnija, postrojba Oružanih snaga koja baštini tradiciju s HVO-a , okupila je brojne „Jastrebove“ i ratne zapovjednike HVO-a predvođene generalima Stankom Soptom i Ilijom Nakićem, predstavnike Udruga proizašlih iz Domovinskog rata ali i mnoštvo gostiju iz cijele BiH i Hrvatske na čelu s vojnim izaslanikom brigadirom Marinom Gregorovićem.

Svečanostima u povodu 26. obljetnice utemeljenja 3.GB „Jastrebovi“ nazočili su i brojni dužnosnici HDZ BiH na svim razinama vlasti počevši od načelnika Općina Kiseljak i Kreševo Mladena Mišurića Ramljaka i Renata Pejaka do ministara i dužnosnika HDZ BiH u zakonodavnpj i izvšnoj vlasti Županije Središnja Bosna, Federacije BiH i BiH.

Predvodeći misu zadušnicu u prepunoj kapelici sv. Martina u krugu vojarne „Mato Lučić Maturica“ u Kiseljaku, uz sudjelovanje brojnih svećenika Kreševskog dekanata, mons. Tomo Vukšić, vojni biskup BiH vjernike je pozvao da svakim danom nadograđuju slobodu za koju se se izborili hrvatski branitelji, među kojima su mnogi pripadnici 3. GB „Jastrebovi“.

Na svečanoj akademiji o okkolnostima nastanka Brigade govorio je bojnik Ilija Miličević, zapovjednik 2. pješačke bojne 5. pješačke brigade. S još tri Gardijske brigade HVO-a, Jastrebovi su bili i okosnica obrane Hrvata u BiH.

Prigodnim govorom okupljenima se na Svečanoj akademiji obratio i brigadir Martin Pažin, zapovjednik 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH.

Naglasio je pri tom kako su profesionalnim pristupom u ustroju, pripadnici 3. GB Jastrebovi, postrojbe osnovane u siječnju 1994 godine polučili su blistave rezultate na bojišnicama diljem središnje Bosne ali i u vojno- redatstvenim operacijama Hrvatske vojske i HVO-a tijekom 1994. i 1995, godine, od Maestrala i Južnog Poteza do Bljeska i Oluje.

U ime Operativnog zapovjedništva Oružanih snaga BiH čestitku bivšim pripadnicima Brigade uputio je i brigadni general Tomo Kolenda, zamjenik zapovjednika Operativnog zapovjedništva OS BiH.

Svečanu akademiju nastupom je uveličao Vojni orekstar OS BiH dok je pjesmu posvećenu svim hrvatskim braniteljima odrecitirao njezin autor narednik Goran Totić, pripadnik 2. pješačke bojne.

3. Gradijska motorizirana brigada „Jastrebovi“ istaknuo je i ove godine, utemeljena je u najtežem trenutku kada je agresija na hrvatske prostore u BiH bila na vrhuncu, a hrvatski teritorij u središnjoj Bosni podijeljen na enklave te odvojen od Hercegovine i Posavine.

Uz bogato ratno iskustvo i profesionalan pristup, pripadnici Brigade dali su ogroman doprinos obrani i stvaranju BiH. Tradiciju ove postrojbe, ratno iskustvo i profesionalnost bivši pripadnici unijeli su i u potrojbe Oružanih snaga BiH čiji su sastavni dio.

Izvor: kamenjar.com

Nastavi čitati

Društvo

Osnivač Telegrama Pavel Durov na sudu zbog nastojanja da revolucionira kriptovalute

Durova je ovog tjedna pred sud pozvala Američka komisija za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima (SEC). Rođeni je Peterburžanin slavu stekao nakon osnivanja platformi VK i Telegram, od kojih se obje mogu pohvaliti stotinama milijuna korisnika.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Predmetni slučaj se tiče Grama, kriptovalute koja se planira ugraditi u komunikacijsku aplikaciju Telegram. Generirat će se unutar još nepokrenutog Telegram Open Networka (TON), platforme zasnovane na blockchainu, koja će, ako se integrira u aplikaciju pri pokretanju, biti dostupna 300 milijuna korisnika aplikacije. To bi Gram moglo učiniti najbrže usvojenom kriptovalutom u povijesti.

Takva je bila izvorna vizija koju je Durov najavio krajem 2017., no njezina je kontroverzna implementacija naišla na velike kritike Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima.

To nije ništa novo za tehnološkog mogula koji u dobi od 35 godina iza sebe već ima višestruka okapanja sa zakonom, posebice unutar Rusije. Ruski su dužnosnici u proljeće 2018. zahtijevali predaju Telegramovih ključeva za šifriranje, prijeteći da će tvrtka u suprotnom biti optužena za podupiranje terorizma. Durov je to odbio, a izvršno je tijelo koje u Rusiji nadgleda telekomunikacije i masovne medije, Roskomnadzor, pokrenulo notorno neuspješnu kampanju za blokiranje aplikacije iz ruskog kibernetskog prostora.

Braća Durov su od 2014. godine živjela u samonametnutom egzilu, a Pavel je državljanstvo kupio od Svetog Kristofora i Nevisa, dok je veći dio svog vremena provodio u Dubaiju. Njegov je glavni projekt od 2017. stvaranje blockchain sustava TON, na kojem radi zajedno s bratom Nikolajem.

Glavna inovacija platforme, integracija Gram novčanika u komunikacijske usluge Telegrama, omogućila bi lako slanje konvencionalnih i digitalnih valuta putem globalne mreže aplikacije. To bi vjerojatno snizilo prag za prihvaćanje kriptovaluta za svakodnevnu upotrebu, što je problem zbog kojeg tehnologija kaska još od stvaranja Bitcoina 2009. godine. Sam bi TON, koji bi unutar svog digitalnog ekosustava uključivao popularni komunikacijski servis, bio osiguran blockchain tehnologijom treće generacije.

Najava je privukla veliku pozornost krajem 2017., a bijela je knjiga koja je procurila dodatno pobudila entuzijazam za Gramovu nadolazeću inicijalnu ponudu novčića (ili ICO, standarnu metodu za prikupljanje sredstava za realizaciju nove kriptovalute). Prikipljeno je neočekivanih 1,7 milijardi dolara – u to je vrijeme drugi najuspješniji ICO prikupio manje od 300 milijuna dolara. Upravo je ta ogromna svota privukla pozornost Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima.

No čak i prije nego što je SEC objavio da Telegram namjerava izvesti pred sud, projekt je naišao na brojna odgađanja. Izvještaji na kraju 2018. godine, u kojima se tvrdilo da je lansiranje tek “nekoliko mjeseci” daleko, pokazali su se preoptimističnima. Propušteni su rokovi za rokovima, sa sve većim izgledima da će se investitorima morati vratiti sredstava, ukoliko TON ne ugleda svjetlo dana do 31. listopada 2019. Kako bi spriječila Telegram da ispuni taj rok, Američka komisija za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima uspješno je 11. listopada podnijela zahtjev za zabranu, sprječavajući distribuciju Grama u Sjedinjenim Državama.

Spor leži u tome treba li se Gram smatrati vrijednosnicom ili valutom. Vrijednosni papiri su financijska sredstva koja od trgovaca zahtijevaju da ih registriraju pri Američkoj komisiji za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima prije izlaska na američka tržišta. Durov nije kontaktirao SEC prije ICO-a radi registracije Grama, pa je morao zamrznuti lansiranje dok stvar ne bude riješena na sudu.

Stephanie Avakian, kodirektorica SEC-ovog Odjela za provedbu zakona, rekla je da je akcija “namijenjena sprječavanju Telegrama da preplavi američka tržišta digitalnim tokenima za koje smatramo da su prodani nezakonito.” Kolega kodirektor Steven Peikin dodao je da su “više puta izjavljivali da izdavatelji ne mogu izbjeći savezne zakone o vrijednosnim papirima samo zato što su svoj proizvod označili kao kriptovalutu ili digitalni token.”

Telegramova valuta Gram

Oslanjajući se na potencijalni povrat ulaganja, većina je ulagača odlučila da neće povući sredstva dodijeljena TON-u tijekom ICO-a, čak i nakon što je prošao krajnji rok (31. listopada), što je Durovu i Telegramovom timu dalo više vremena da se pripreme kako za lansiranje TON-a, tako i za sud. TON je najavio novi rok – 30. travnja 2020., no hoće li slučaj sa SEC-om omogućiti njegovo uspješno lansiranje tek treba vidjeti. U posljednja su dva mjeseca dva zaposlenika TON-a dala službene iskaze, dok bi Durov svoj iskaz trebao dati ovog tjedna u Dubaiju. S obzirom na nedostatak informacija o njegovom iskazu, neke su novinske agencije izrazile sumnju u to je li iskaz uopće još dan.

U međuvremenu je SEC 2. siječnja podnio zahtjev za pristup financijskim dokumentima Telegrama prije svog iskaza, napisavši da su ti dokumenti “iznimno relevantni za sporna pitanja u ovom slučaju”. Zahtjev je isprva odbijen narednog utorka, no ta je odluka 13. siječnja poništena. Zapisi će pokazati je li Durov nastavio prodavati tokene mimo dozvoljenog vremenskog roka prodaje.

Tvrtka je ranije, 6. siječnja, objavila priopćenje za javnost, njihovo prvo javno priopćenje o tom pitanju. Objavljeno je da glavna značajka TON-a, integracija novčanika za kriptovalutu u veliku društvenu platformu, zasad više nije u igri. Ukoliko SEC na kraju odobri lansiranje TON-a, digitalni će novčanik biti zasebna aplikacija koja bi u budućnosti mogla biti kompatibilna s Telegramovim komunikacijskim servisom. Također je pojašnjeno da će TON Blockchain nakon lansiranja biti neovisan o svojim razvojnim programerima i da neće biti pod izravnim nadzorom. Još nije poznato je li ove uvjete iza zatvorenih vrata osigurao sam SEC.

Glavni je prioritet, kako se navodi u priopćenju Telegrama, “izgraditi TON Blockchain platformu i razraditi točne detalje projekta kako bi se osiguralo da TON Blockchain i Gram mogu funkcionirati na način koji je u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima.”

Iako bi ovo moglo biti razočaranje za ulagače i ljubitelje kriptovaluta koji su očekivali malu revoluciju u financijskim tehnologijama, Durovljeva je originalna vizija ipak promijenila pravila igre za tehnološke kompanije koje se žele probiti u industriju. Divovi poput Facebooka su se otada obvezali na ono što će vjerojatno biti utrka u naoružanju kako bi se postigla prva digitalna valuta u potpunosti integrirana u široku platformu društvenih medija.

Hoće li Telegramu biti omogućeno da sudjeluje u tom natjecanju ili ne odlučit će se u slučaju koji bi se mogao pokazati kao jedan od najvećih u povijesti ove mlade tehnologije. Dosad je objavljeno malo informacija o sadržaju spomenutih iskaza, a još nije objavljen niti datum suđenja.

No bez obzira na slučaj Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima ili Telegramovo priznanje da vam “Gram neće pomoći da se obogatite”, i investitori u kriptovalute i stručnjaci podjednako bez daha iščekuju saznati hoće li najnoviji projekt Pavela Durova zaista biti iduća velika senzacija na internetu.

Izvor: hr.rbth.com

Nastavi čitati

Popularno