Kontaktirajte nas na:

Društvo

Drago Bojić: Buka svijeta i mir Božića

Nema ništa sablažnjivije i skandaloznije od toga da božićne prijeme priređuju političari koji svojim politikama ubijaju radost života. Nema ništa odvratnije, perfidnije i perverznije od toga da baš oni ljudi koji ubijaju društvenu nadu i zagorčavaju ljudima život, na božićnim prijemima govore o ljubavi, miru, pravdi, opraštanju, povjerenju. Ako se, doista, nešto može nazvati dijaboličnim, onda su to božićni i općenito blagdanski prijemi koje organiziraju čudovišni, pokvareni i izopačeni političari u pratnji licemjernih, izobličenih i iskešenih vjerskih službenika.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Blagdani bi, kako i sam riječ kaže, trebali biti blagi dani, a oni su često sve drugo, samo ne blagi. Slučaj je to sa svim blagdanima, al nijedan od njih nije toliko izložen vici, buci, galami, metežu, nervozi i stresu kao što je to slučaj s Božićem. Zato se mnogim vjernicima i događa da ih božićni blagdani fizički sataru, psihički izlude, emotivno isprazne, jer od silnih događanja, putovanja i mnoštva površnih susreta ne uspiju pronaći vlastiti mir, susresti se sami sa sobom, a ponekad ni s onima koji su im doista dragi i važni. Gonjeni unutarnjim i vanjskim nemirom, zaboravljaju da se Božić dogodio u posve drugačijoj atmosferi, u porodičnoj intimi, u tišini zabačene betlehemske štalice, na marginama društva, bez spektakla, blještavila i vatrometa.

Kršćani su ovaj blagdan do te mjere komercijalizirali, medijalizirali, religizirali i liturgizirali da su posve zatomljene i skrajnute poruke koje u sebi sadrži. I suvremeni kršćani i suvremeni svijet općenito promatraju blagdan Božića uglavnom iz romantičarske perspektive, kroz slike borova i jaslica, svjetala i nakita, božićnih poklona i putovanja, lijepe odjeće i bogate blagdanske trpeze. Koliko god takve predodžbe bile ljudske i koliko god se ljudima sviđale, one nemaju gotovo ništa zajedničko s betlehemskim događajem. Štoviše, suvremene blagdanske neumjerenosti, proždrljivosti i razmetljivosti su posve suprotne skromnom i siromašnom Božiću iz Betlehema.

Blagdanska romantika i uznemirujuće istine Božića

I blagdani prolaze kroz vrijeme i nije ništa sporno u tome da ih svaka nova generacija doživljava na svoj način i da s njima povezuje različite predodžbe. Romantičarske predodžbe koje prate ovaj blagdan progovaraju i o čovjekovim čežnjama, očekivanjima, nadama, ali to često ostaje zatomljeno i zarobljeno u vanjštinu, plitkoću i površnost. Pritom, bar kad je riječ o Božiću, njegov biblijsko-povijesni kontekst pada u drugi plan, pa i uznemirujuće i skandalozne istine tog blagdana ostaju zakriljene izvanjskim božićnim blještavilom.

Zato treba podsjetiti da se rođenje Isusa iz Nazareta dogodilo, za ono vrijeme i za shvaćanje ondašnjih ljudi, ali i za shvaćanje mnogih današnjih ljudi, na neočekivan, šokantan i skandalozan način. Boga (Isusa) rađa žena (Marija) koja nema muža, a o njemu se brine muškarac (Josip) koji mu nije otac. Bog se, dakle, po ondašnjim, a i sadašnjim ljudskim i religijskim shvaćanjima, rađa u „nesavršenoj, sablažnjivoj i skandaloznoj“ obitelji, s onu stranu religijskih propisa i društvenih konvencija. Ne bi nazaretska obitelj ni danas bolje prošla i zasigurno bi naišla na zidove šutnje, prezira i odbačenosti kao što su primjerice mnogi migranti i izbjeglice u našem društvu i diljem svijeta odbačeni na margine, zatvoreni u blatnjava šatorska geta i napuštene kasarne, posve izolirani i odvojeni od života kako ne bi kvarili raspoloženje uspješnog, čistog, bogatog i situiranog svijeta.

Možda upravo sjećanje na Božje skandalozno rođenje, na nevolje koje je doživjela Božja obitelj, može biti bar mala utjeha mnogim današnjim ljudima čiji se životi ne odvijaju onako kako su željeli i planirali, pogotovo ne onako kako su to drugi od njih očekivali, ili kako to religijske ili društvene konvencije zahtijevaju. Sjećanje na događaj Božića može biti i poticaj za promjenu naših naslijeđenih uvjerenja, društvenih i političkih stavova, naših odnosa prema drugima, pogotovo prema onima koji se ne uklapaju u propisane i nametnute vjerničke i društvene standarde. Blagdan Božića svjedoči da se Bog rađa ondje gdje ga nitko ne očekuje i među ljudima za koje mislimo da ga nisu dostojni.

Raskošni božićni prijemi i siromašni betlehemski Bog

Druga potresna istina o Božiću vezana je uz njegovo rođenje u skromnoj betlehemskoj štalici, u siromaštvu i neimaštini, u odbačenosti i neprihvaćenosti. Lakše bi bilo govoriti o kršćanskom Bogu da se rodio u palači ili hramu, u raskoši i sjaju, u bogatstvu i moći, među elitom i bogatima. Okolnosti rođenja Isusa iz Nazareta morali bi izazvati bar malo nelagode s obzirom na činjenicu da su kršćani velikim dijelom danas bogati, moćni, privilegirani, kapitalistički i eksploatatorski dio svijeta koji je ponajviše odgovoran za svjetsko siromaštvo. Suvremene kičaste, šarene, svjetlucave i treptave božićne jaslice ne izbliza ne otkrivaju dramatiku betlehemskog rođenja, pitanja, sumnje, strahove i nemire s kojima su se morali suočiti Marija i Josip. To isto proživljavaju i mnogi ljudi diljem svijeta, mučeći se s Božjom šutnjom i odsutnošću, dok svakodnevno nailaze na tvrdoću ljudskih srca, njihove hladne poglede i stisnute ruke.

Kad imamo pred očima biblijsku stvarnost Božića, onda nam se moraju gaditi svi ti pompozni božićni prijemi. Nema ništa sablažnjivije i skandaloznije od toga da božićne prijeme priređuju političari, oni ljudi koji svojim politikama ubijaju radost života, koji su odgovorni za stradanja ljudi, zbog kojih ljudi i s naših prostora masovno odlaze, razočarani, iznevjereni, očajni. Nema ništa odvratnije, perfidnije i perverznije od toga da baš oni ljudi koji ubijaju društvenu nadu i zagorčavaju ljudima život, na božićnim prijemima govore o ljubavi, miru, pravdi, opraštanju, povjerenju. Ako se, doista, nešto može nazvati dijaboličnim, onda su to božićni i općenito blagdanski prijemi koje organiziraju čudovišni, pokvareni i izopačeni političari u pratnji licemjernih, izobličenih i iskešenih vjerskih službenika.

Okrutnost kapitalizma i empatija Božića

Kapitalisti, političari i vjerske vođe su dehumanizirali blagdan Božića, kidnapirali ga iz betlehemske štalice, izmjestili iz intime porodice i najvažnijih ljudskih odnosa, zatrpali ga nakitom, reklamama i posve ga izručili konzumerističkoj logici života koja sve želi imati, sve probati, sve potrošiti i na koncu odbaciti. Takva atmosfera razbolijeva i bogate i siromašne. Bogate zato što ih razdiru njihove pohlepe i požude u kojima gube dugoročni pogled na sebe, svoje živote i odnose. Siromašne zato što sebi gotovo ništa od toga ne mogu priuštiti, pa se osjećaju prokletima, prekriženima i ostavljenima i od Boga i od ljudi. Iz toga proizlaze opravdani krikovi za pravdom i unutarnji bjesovi prema bogatom kapitalističkom svijetu zagledanom u sebe koji svoje unutarnje praznine i pustoši maskira vanjskim sjajem i blještavilom. Blagdan Božića je nespojiv s takvom logikom života. Slava Boga na visinama se ne može odvojiti od mira među ljudima u nizinama. A mira među ljudima ne može biti bez dobre volje, pravednosti i empatije.

Izvor: FENA

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Društvo

Rusija prva u svijetu napravila cjepivo protiv koronavirusa

Rusija će biti prva zemlja na svijetu s registriranim cjepivom protiv koronavirusa, priopćila je informativna služba Operativnog stožera grada Moskve.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

“Cjepivo napravljeno u Nacionalnom istraživačkom centru za epidemiologiju i mikrobiologiju ’N. F. Gamaleja’ bit će registrirano 12. kolovoza. Sada je u tijeku posljednja, treća faza. Testiranje cjepiva je izuzetno važno. Treba imati u vidu da cjepivo mora biti sigurno”, izjavio je zamjenik ministra zdravstva Rusije Oleg Gridnjev.

Gridnjev je također rekao da će cjepivo koje je napravio centar “Gamaleja” prvi primiti medicinski radnici i starije osobe. Učinkovitost preparata će se moći ocijeniti na temelju rezultata formiranja imuniteta populacije.

Treća (završna) faza testiranja cjepiva protiv koronavirusa na odraslima trajat će oko pet mjeseci. U njoj će sudjelovati oko 2000 pacijenata.

Izvor: rbth.com

Nastavi čitati

Društvo

Nijemci masovno prosvjeduju protiv maski i socijane distance!

Protest u Njemačkoj je prekinut nakon što je policija podigla prijavu protiv organizatora zbog nepridržavanja epidemioloških mjera

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

U Berlinu je u subotu pod sloganom “Dan slobode” blizu 20.000 ljudi sudjelovalo na protestima protiv mjera u borbi protiv pandemije koronavirusa.

Transparentima s porukama poput “Najveća teorija zavjere je korona-pandemija” ili “Kraj pandemije je dan slobode” hiljade demonstranata je tražilo ukidanje mjera borbe protiv širenja zaraze poput poštivanja razmaka ili nošenja maski.

Pritom se demonstranti, usprkos porastu broja novih slučajeva zaraze u Njemačkoj posljednjih dana, nisu pridržavali mjera borbe protiv širenja zaraze.

Protest je prekinut nakon što je policija podigla prijavu protiv organizatora zbog nepridržavanja epidemioloških mjera.

Nekoliko političara je iskazalo nerazumijevanje za održavanje protesta i ukazalo na trenutnu nepovoljnu epidemiološku situaciju u Njemačkoj.

“Hiljade Covid-idiota slave u Berlinu kao drugi val: bez maski, bez razmaka. Oni ne samo da time ugrožavaju naše zdravlje nego i naše uspjehe u borbi protiv pandemije, a time i borbe za ponovno oživljavanje ekonomije, obrazovanja i društva uopće. Potpuno neodgovorno”, poručila je preko Twittera Saskia Esken, predsjednica vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD).

Demokršćanski političar iz savezne pokrajine Brandenburg Jan Redmann je ukazao na neodgovorno ponašanje demonstranata u trenutku kada državni epidemiološki institut Robert Koch upozorava na porast broja zaraženih u Njemačkoj i opasnost od drugog vala pandemije.

“Ponovno imamo preko 1.000 novih zaraza u Berlinu dnevno a oni demonstriraaju protiv mjera? Moramo stati na kraj toj opasnoj gluposti”, poručio je Redmann preko Twittera.

Proteste u Berlinu su popratili i antiproteestii antidesničarskih aktivista koji ukazuju na povezanost protivnika mjera protiv pandemije i ekstremne desnice u Njemačkoj.

Prema navodima policije, nije došlo do sukoba dviju grupa.

“Dan slobode” je i jedan od najpoznatijih filmova nacističke propagandistice i omiljene redateljice Adolfa Hitlera Leni Riefenstahl.

Nastavi čitati

Društvo

PROF. IVAN ĐIKIĆ O VELIKOM ZNANSTVENOM OTKRIĆU: “Sad možemo pomoći da se virus prekine širiti”

U rekordnom vremenu napravili smo otkriće, napisali rad, recenzirali ga. To mi se nikad nije dogodilo u karijeri, rekao je

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ivan Đikić

Znanstvenik Ivan Đikić može se pohvaliti još jednim revolucionarnim otkrićem. On je govorio je o najnovijem znanstvenom radu koji je objavljen u časopisu Nature.

Naučnici, među kojima i Đikić, u njemu su objasnili razliku između SARS-a i COVID-19.

– Pokazali smo zašto se razlikuju i zašto klinička slika može biti blaža na početku i kasnije smrtonosna kod COVID-a, a zašto je kod SARS virusa vrlo aktivna na početku – rekao je Đikić.

– Značajno je zbog toga što smo pokazali gdje je slaba točka virusa. Virus ima evolucijski stvorene enzime koji mogu utjecati na stvaranje novih virusa, ali u isto vrijeme na blokiranje našeg antivirusnog odgovora. Na taj način mi sad možemo preko blokiranja jednog virusa pogoditi tu slabu točku virusa i pomoći da se virus prekine širiti. U isto vrijeme imamo pojačan imunološki odgovor kod organizma – objašnjava Đikić.

Dodaje kako je otkriće vrlo važno ne samo za ovu pandemiju, nego i za eventualne nove.

– Ovo je jako važno zbog toga što ne samo da možemo stvoriti lijekove relativno brzo na temelju supstanci koje momentalno imamo, nego možemo za budućnost osigurati da ćemo imati specifične lijekove za druge koronaviruse koji imaju vrlo slične enzime. Koronavirus 1 SARS ima 89 posto sličnosti s koronavirusom 2, a nadamo se i vjerujemo da će koronavirus 3 i 4 kad se pojave imati identičan virus, pa ćemo se stvaranjem tih lijekova zaštititi u budućnosti kod pandemija novih koronavirusa – rekao je.

Dodao je kako su naučnici do otkrića došli u rekordnom vremenu.

– Mi smo u rekordnom vremenu, unutar pet mjeseci napravili otkriće, napisali rad, recenzirali rad i objavljen je u vrhunskom svjetskom časopisu unutar pet mjeseci. To se nikad nije dogodilo u mojoj karijeri, vrlo rijetko se događa u bilo čijoj – ističe Đikić.

Dodaje da ovakav uspjeh duguju otvorenoj znanosti.

– Sve je zaslužno tome da smo bili vrlo otvoreni, da imamo otvorenu znanost, dijelili smo rezultate preko društvenih mreža, stvarali kolaboracije širom Europe. Mnogi znanstvenici iz Njemačke i Nizozemske doprinijeli su reagensima, eksperimentima, tako da je jedinica koju smo imali u Frankfurtu bila potpomognuta sa šest drugih laboratorija iz Nizozemske i Njemačke i samo zajedničkim radom smo postigli ovaj uspjeh – zaključio je ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno