Kontaktirajte nas na:

Politika

DODIK U BANANI: Zemljište isključiva nadležnost države BiH!

Na redovnoj 117. plenarnoj sjednici održanoj 6. i 7. februara, Ustavni sud BiH razmatrao je apelacije fizičkih i pravnih osoba i zahtjeve za ocjenu ustavnosti. Utvrđeno je da dio Zakona o poljoprivrednom zemljištu entiteta RS nije u skladu sa Ustavom BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Naime, u predmetu broj U 8/19 Ustavni sud je odlučivao o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske kojim je propisano “da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske”.

Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba protivna članu I/1, članu III/3.b) i članu IV/4.e) Ustava BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u reguliranju pitanja državne imovine.

“Ustavni sud je utvrdio da je osporena odredba protivna članu Ustava BiH jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine”, rečeno je u Ustavnom sudu.

U predmetu broj U 9/19 Ustavni sud je, odlučujući o zahtjevu sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske za ocjenu ustavnosti člana 2, tačke (11), (12), (20) i (21), člana 4, člana 6. stav (2), člana 8. stav (1) alineje 1) i 2), člana 10, člana 15. stav (2), člana 24, člana 25. stav (4), člana 28. stav (3), člana 30. stav (1), člana 94. stav (4) i člana 95. st. (1) i (2) Zakona o unutrašnjoj plovidbi Republike Srpske, utvrdio da osporene odredbe nisu u skladu sa čl. I/1, III/3.b) i IV/4.e) Ustava Bosne i Hercegovine.

Prema mišljenju Ustavnog suda, pitanja koja se odnose na plovidbu međudržavnim i međunarodnim rijekama, kao i nadležnost u vezi s tim između državnih i entitetskih organa trebaju se regulirati zakonom koji će biti donesen na državnom nivou jer su ta pitanja, prema navedenim odredbama Ustava BiH, u isključivoj nadležnosti države BiH.

Također, Ustavni sud je obavio raspravu u predmetu broj AP 1140/19, apelacija Davora Dragičevića podnesena zbog navodnog nepostojanja djelotvorne istrage, te je odlučio da će odluku u tom predmetu donijeti na jednoj od narednih plenarnih sjednica.

Sve odluke usvojene na 117. plenarnoj sjednici bit će dostavljene podnosiocima zahtjeva/apelantima u roku od mjesec dana i objavljene u što kraćem roku na internetskoj stranici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, saopćeno je iz tog suda.

Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, i srpski član Predsjedništva BiH, žustro je reagirao na presudu ustavnog suda BiH  o poljoprivrednom zemljištu.

Naglasio je da i odluka u Ustavnom sudu BiH o poljoprivrednom zemljištu pokazuje da je BiH nemoguća zemlja i da RS tu odluku neće provesti.

Pozvao je da podnesu krivičnu prijavu protiv njega, a najavio je da će zatražiti i međunarodnu arbitražu po ovom pitanju.

Odluke nakon sjednice i pojašnjenje sa suda u originalu pročitajte OVDJE.

Izvor: Agencije

Politika

SHOW: Dodik kod Hadžifejzovića na Face TV-u

Gost Senada Hadžifejzovića na Face TV-u, zbog kojeg je privremeno studio morao preseliti u Banja Luku, bio je srpski član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Milorad Dodik

“Gdje je referendum?”, upitao je Hadžifejzović, a srpski član predsjedništva odgovorio mu je: “Bit će!”. “A gdje je onaj što je bio? Povlačite se. Plašite se Amerikanaca, Palmera?”, nastavio je s provokacijama voditelj i glavni urednik. “Šta Palmer, šta? Ne plašim se! Koliko puta mi je prijetio? I šta je uradio? Nije ništa, neće ni sada! Palmer priča uspavanke, neće kazniti ni moje saradnike, on prijeti opozciji. Moju političku karijeru neće završiti stranci, već narod, kad me ne izglasa”, rekao je Dodik.

Ovo je jedan od najdinamičnijih, najluđih i najkontroverznijih intervjua u posljednje vrijeme, ako ne i uopće u BiH – i zbog provocirajućeg voditelja i zbog provocirajućeg gosta.

Pogledajte:

 

Nastavi čitati

Politika

MLADEN IVANIĆ: Hrvati u BiH žrtva su Republike Hrvatske!

“Nije realno da se Republika Srpska odcijepi od BiH, ne vidim tko bi tu odluku podržao, mislim da ne bi ni Srbija zbog Kosova i Metohije, a mislim da ni Dodik u to ne vjeruje”, rekao je bivši član Predsjedništva BiH i počasni predsjednik tamošnje Partije demokratskog progresa Mladen Ivanić u emisiji „Nedjeljom u 2“ na HTV-u, dodavši da je ključni motiv Republike Srpske da sačuva svoje institucije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Mladen Ivanić

Govoreći o potezima i najavama predsjednika Milorada Dodika o izlasku RS-a iz BiH, Ivanić je rekao da njegovi stavovi ne prolaze u zajedničkim institucijama i da ga to vjerojatno nervira, odnosno da njegov autoritet u Sarajevu ne postoji jer je za takvo nešto, po njegovu mišljenju, potreban potpuno drugačiji profil političara.

„Dosad se Dodik uvijek povlačio, a ovdje je u pitanju njegova politička karijera jer je letvicu digao previsoko i sad ne zna kako bi se vratio“.

Na pitanje vodi li predsjednik Srbije Aleksandar Vučić konstruktivnu politiku u regiji, Ivanić je kazao da, iako je njegov veliki kritičar, ne može naći nijedan konkretan primjer ili neki Vučićev potez usmjeren protiv interesa BiH, čak ni neku njegovu izjavu koja bi bila udar na BiH.

„Ovdje se Srbija ne treba miješati, a u slučaju rata – naravno da neće šutjeti“, rekao je Ivanić dodavši da je službeni stav Srbije da neće raditi ništa protiv teritorijalnog integriteta BiH.

Za iduće tri godine u BiH Ivanić kaže da će „biti galame, ali Dodik i Izetbegović će se brzo dogovoriti“ jer „Izetbegović treba Dodika“ kako bi mogao imati agresivniji nastup prema međunarodnoj zajednici.

Osvrnuvši se na položaj Hrvata u BiH, odnosno ne postojanje hrvatskog entiteta, Ivanić je naveo da je „pozicija hrvatskog naroda u BiH žrtva interesa Republike Hrvatske“, odnosno Washingtonskog sporazuma (kojim su Federacija BiH i Hrvatska trebale ući u konfederaciju, op.a.). Stoga je njegov prijedlog uspostava jednog kantona u kojem bi Hrvati bili većina i imali pravo veta na federalni proračun, poručivši pri tom da je protiv rušenja Daytonskog sporazuma. Komentirajući pak sadašnji izbor hrvatskog predstavnika u zajedničkom Predsjedništvu, kojim Hrvati nisu zadovoljni, Ivanić je predložio uspostavu jedne izborne jedinice za Hrvate koja bi postojala samo jedan dan izbora i nakon toga bi se ukinula. Drugo rješenje po Ivaniću bio bi izbor hrvatskog predstavnika u parlamentu.

Komentirao je i izjavu biskupa Komarice da je položaj Hrvata u RS-u nikad gori, da im se ne obnavljaju kuće i da se zbog toga ne vraćaju u RS. „Komarica rijetko argumentira što govori, htio bih da mu je pristup puno konkretniji“, kaže Ivanić, dodavši da je to sve „rezultat straha od tamne vizije budućnosti BiH pa ljudi radije ostaju gdje su sada jer se boje ekonomske perspektive u BiH“.

Za „brak Čovića i Dodika“ kaže da je rezultat višegodišnje formalne frustracije SDA-om, tj. da ih zbližavaju negativna iskustva s tom bošnjačkom strankom „iako su i jedan i drugi priželjkivali SDA za partnera“, dodavši da ne vidi što je zajednički motiv njih dvojice.

Smatra da je najveća odgovornost u BiH kod Bošnjaka jer su najbrojniji te da „trebaju izroditi lidera koji će imati spremnost i sposobnost da riješi problem sa Srbima i traume Hrvata.

Izvor: dnevno.ba

Nastavi čitati

Politika

LJUBIĆ: HRT ignorira teme koje se tiču političkog djelovanja bh. Hrvata

U Hrvatskom se saboru raspravljalo o izvješću tj. poslovanju Hrvatske radio televizije. Saborski zastupnik Božo Ljubić poseban je naglasak u svome izlaganju stavio na činjenicu o tome kako HRT tretira teme koje dolaze iz Bosne i Hercegovine.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Božo Ljubić

HRT je kao javna televizija potreban Republici Hrvatskoj. Svi mi – i Sabor i Vlada i HRT trebamo učiniti sve da HRT odgovori svojim obvezama kao javna televizija na način da predstavi svu kompleksnost i različitost hrvatskoga društva. Pri tome ne treba smetnuti s uma da izvan granica Hrvatske živi jednako brojna izvandomovinska “Hrvatska”.Kada je riječ o programima i financiranju programa i emitiranju, ova činjenica mora biti uvažena i od HRT- a i od svih institucija Hrvatske, kazao je Ljubić dodajući kako je u protekle tri godine urađen značajan napredak u informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske, prenosi Jabuka.tv.

Hrvati u BiH nemaju javni servis

Većina emisija, njihov format i programi na kojima se emitiraju, je namijenjena informiranju Hrvata izvan Republike Hrvatske o onome što se događa u Hrvatskoj. Trebali bi također biti informirani o tome što se događa izvan Hrvatske, govori Ljubić dodajući kako je Hrvatima u BiH posebno potreban HRT.

Hrvati u BiH, za razliku od druga dva konstitutivan naroda, nemaju svoj javni servis.

Srbi imaju RTRS u Banjoj Luci, Bošnjaci imaju Federalnu televiziju, a više-manje imaju i BHRT koji je zamišljen kao državni i javni servis. Hrvati stoga uglavnom gledaju HRT čak i onda kada ih ignorira, kazao je Ljubić.

Naveo je kako se ignoriraju teme, posebice one o političkom djelovanju Hrvata u BiH. Čak su i dopisništva otvorena u Sarajevu i Mostaru jedna vrsta alibi projekta.

U iznajmljenom prostoru u Sarajevu sjede dva čovjeka bez kamere i kamermana pa i nije čudno da iz Sarajeva, gdje su sve relevantne institucije, ne dolaze nikakve informacije. O materijalnoj opremljenosti ekipe u Mostaru govori i nepostojanje studija sličnog onom u npr. Splitu ili Šibeniku, naglašava saborski zastupnik Božo Ljubić.

Emisija “Pogled preko granice” u apsurdno kasnom terminu

Kada je u pitanju emisija “Pogled preko granice” tu je situacija poprilično apsurdna.

Uredništvo, novinari i sugovornici ulože veliki napor da bi obradili teme. Onda se ta emisija emitira na HRT 4 u 23.40. Tko to može gledati u terminu dvadeset minuta prije ponoći, zapitao se Ljubić dodajući kako se ista emisija reprizira za tjedan dana u popodnevnim satima na HRT1 kada većina obrađenih tema uopće više nije aktualna.

Kada je u pitanju izvještavanje Hrvatskoga sabora ovdje je prije više od godine bila rasprava o Deklaraciji o položaju hrvatskoga naroda u BiH. Na HRT to nije bilo dostojno ni za temu dana, ni za Otvoreno, a da ne kažem da se nitko nije udostojio od novinara upitati o čemu mi to ovdje raspravljamo, naglasio je saborski zastupnik Ljubić dajući nekoliko primjera o nemaru HRT prema Hrvatima izvan Hrvatske.

Spomenut ću sjednicu Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske održane prošle godine u Varaždinu. Tada je moj kolega Željko Raguž dobronamjerno iznio prijedloge. Predstavnik HRT tada je rekao: “Nismo mi ovdje da ispunjavamo želje slušatelja!” Nismo mi ovdje slušatelji, zaključio je Ljubić u svom izlaganju.

U kontekstu onoga što sam govorio, tj. činjenice da Hrvati u BiH nemaju svoj javni servis, potičem ravnatelja na uspostavljanje suradnje s RTV Herceg Bosne koju su uspostavile općine i gradovi u BiH s hrvatskom većinom. | HMS

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Trebaju li Hrvati tužiti RS za naknadu štete?

Najčitanije objave

Popularno