Kontaktirajte nas na:

Politika

DODIK NE POZNAJE DAYTONSKI SPORAZUM: O mandatu OHR-a ne odlučuju entiteti nego Vijeće sigunosti UN-a!

Mandat visokog predstavnika nije uspostavljen Aneksom 10, kako to tvrdi politički improvizator Milorad Dodik, nego su tim aneksom entiteti priznali neprikosnoveni autoritet OHR-a u tumačenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dodik

Milorad Dodik je još jednom, po ko zna koji put, jasno pokazao da niti je pročitao niti razumije Dejtonski morovni sporazum i njegove prateće anekse. Dodik je danas zatražio održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se parlemnet manjeg bh. entietat izjasnio o imenovanju novog šefa OHR-s u BiH. Prema njegovom tumačenju Daytona,  jedino entieti mogu zatražiti postavljanje visokog predstavnika, koji bi bio imenovan u skladu sa relevantnim rezolucijama Savjeta sigurnosti UN-a.

Dodik nije niti je mogao citirati niti jednu odredbu Daytonskog sporazuma iz koje proizilazi takvo pravo entietta, jer takva odreba naprosto ne postoji.

Dodik bi trebao znati da je Ured visokog predstavnika (OHR) ad hoc međunarodna institucija odgovorna za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u Bosni i Hercegovini. Funkcija visokog predstavnika je uspostavljena u sukladnosti sa Općim okvirnim sporazumom za mir u Bosni i Hercegovini.

Dodik uporno ponavlja kako je Ured visokog predstavnika u BiH uspostavaljen Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji su potpisali tadašnji predstavnici BiH, dva entiteta, kao i predstavnici Srbije i Hrvatske, što je notorna laž i velika glupost.

Aneks 10 Dejtonskog sporazuma Dodik tumači na potpuno krivi način: smatra da je tim aneksom Bosna i Hercegovina, sa svoja dva entiteta, postala poslodavac OHR-u te da mu po tom osnovu može i otkazati angažman. Upravo je to “pravni osnov” Dodikovog uzaludnog pokušaja da u tijesnoj koordinaciji sa svojim mostarskim saveznikom Draganom Čovićem što prije izbaci iz BiH Valentina Inzka i zatvori OHR.

Dodik, očito, ne zna temeljnu postavku Dejtonskog mirovnog sporazuma, čiju realizaciju garantiraju najmoćnije države svijeta, predvođene SAD-om. Upravo je međunarodna zajednica instalirala OHR kao instrument vlasti u BiH. Poslodavac OHR-a nije BiH sa svoja dva entiteta nego Vijeće za implementaciju mira. Članice Vijeća plaćaju i nadziru rad OHR-a, postavljaju i rezrješuju osoblje OHR-a, uključujući i njihovog čelnika. O svom radu OHR podnosi izvještaj Vijeću za implementaciju mira, a svakih šest mjeseci i Vijeću sigurnosti UN-a.

Na Dodikovu žalost, rad OHR-a potpuno je neovisan o lokalnim organima vlasti, jer je visoki predstavnik u ime međunarodne zajednice zadužen da nadgleda provedbu civilnih aspekata Mirovnog sporazuma u Bosni i Hercegovini. Prema Aneksu 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, OHR ima status diplomatske misije u Bosni i Hercegovini.

Mandat visokog predstavnika nije uspostavljen Aneksom 10, kako to tvrdi hronično neobaviješeni Dodik, nego su tim aneksom precizirani pozicija OHR-a i njegove ingerencije u BiH. Ured visokog predstavnika se ovim aneksom proglašava konačnim autoritetom za tumačenje sporazuma o implementaciji civilnog dijela mirovnog ugovora. Potpisnici ovog aneksa, među kojima je i Republika Srpska, nisu stekli nikakvo pravo nego su prihvatili obavezu da izvršavaju odluke OHR-a.

Kao što je poznato, visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu predlaže Upravni odbor PIC-a, a imenovanje potvrđuje Vijeće sigurnosti UN-a, koje je odobrilo i Dejtonski mirovni sporazum, kao što je odobrilo i raspoređivanje međunarodnih vojnih snaga u BiH.

Međunarodna zajednica se obavezala garantirati primjenu Dejtonskog sporazuma, dok se, s druge strane, BiH sa svoja dva entiteta obavezala provoditi odluke koje usvoji OHR. Šta više, i dvije susjedne države Srbija i Hrvatska također su se obavezale poštivati autoritet OHR-a i njegovog čelnika.

Ured visokog predstavnika je izvršni organ vlasti međunarodne zajednice, a BiH je sa svoja dva entiteta na to pristala upravo Aneksom 10, kojim je OHR definiran kao konačni autoritet za tumačenje civilnog aspekta Dejtonskog sporazuma.

Identičan status u BiH imaju vojne mirovne snage, kao i supervizor za Brčko, čije su odluke, također, konačne i obavezujuće, sviđalo se to Dodiku ili ne. | S.B.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

ČOVIĆ: Jedino još hrvatski narod želi europski put BiH

Na obilježavanju 30. godišnjice zaustavljanja tenkova JNA u Pologu, predsjednik Hrvatske Demokratske Zajednice BiH Dragan Čović rekao je kako zajedništvo hrvatskog naroda treba čuvati kao posebnu vrijednost.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

“BiH danas izgleda drugačije, ali s bezbroj otvorenih pitanja. Ta pitanja bila su također otvorena i u bivšoj državi, ali sada na manjem prostoru zbog čega je to mnogo opasnije. Danas nemamo takve moći i sile, ali imamo ubojitiju silu, silu politike, diplomatskoga djelovanja za koje često nemate jedno usmjerenje. Tako da u BiH danas imamo potpuno različita stajališta o tome kakvu BiH želimo i želimo li je uopće”, rekao je Čović te dodao je kako jedino još hrvatski narod želi europski put BiH, dok druge dvije politike govore o nestanku BiH.

“Naše okruženje se vidno promijenilo. Imamo Hrvatsku kao članicu NATO saveza i Crnu Goru u istoj poziciji. Ostalo je puno toga ‘istočno’ da se dogovara. No kad bi oko toga bilo jasnih rješenja kod međunarodne moći, vjerojatno bismo se lako prilagodili. Međutim, tu nema jednoznačnih rješenja”, govori Čović

Također je nadodao kako mora postojati jasno opredjeljenje i kad je u pitanju jednakopravnost, konstitutivnost, legitimno predstavljanje i federalizam bez kojeg, smatra Čović, ovaj prostor ne može opstati te naveo kako hrvatski narod ne smije dozvoliti da bude naivan i izvan pregovaračkog stola.

“Treba podsjetiti da nije bilo hrvatskoga naroda u BiH, danas ne bi imali ovakvu Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama, kao što bi teško bilo i hrvatskog naroda u BiH da nije Republike Hrvatske. To je jedno biće koje treba održavati u vrijednim odnosima”, zaključio je Čović.

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

MILANOVIĆ SAM PROTIV SVIH: ‘Koju to ja moć imam, osim javne riječi’

Predsjednik Zoran Milanović oglasio se ponovno na svom Facebook profilu nakon što su s HRT-a osudili njegov današnji nastup u kojem je novinarima HRT-a rekao da su “plaćenici koji rade na televiziji koja je gora od Yutela”.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zoran Milanović

Sve je počelo opet oko Zlate Đurđević koja tvrdi kako joj urednik emisije Otvoreno prešutio jednog od gostiju.
S HRT-a tvrde da to nije istina, a u obranu voditelja Togonala stala je i njegova kolegica novinarka. Milanović je u Splitu davao izjavu za novinare prilikom čega mu je ona rekla kako je Mislav Togonal rekao da to nije točno nakon čega je Milanović rekao kako je “sramota to što rade”.

“Milanović radi pritisak na medije”

S HRT-a su promptno reagirali i poručili kako Milanović radi pritisak na medije i uređivačku politiku iz pozicije moći.
Milanović se nakon svega pita kakvu on to moć ima, da bi mogao gušiti novinarske slobode.
Evo što je napisao na Facebooku.

“Koju to ja moć imam, osim javne riječi”

“Oglasilo se Ravnateljstvo Hrvatske radiotelevizije, zabrinuto i uplašeno mojim riječima, jer me vide kao izravnu prijetnju i, kako pišu, napad s pozicije moći na novinarske slobode i uređivačku politiku javnog medijskog servisa.
Koju to moć ja imam, osim javne riječi kojom ukazujem da je HRT postao obiteljsko politički kombinat koji o trošku svih građana servisira HDZ i Plenkovića? Nije to moć, već istina, ona riječ koju HRT-ovi poslušnici redovito izbacuju iz programa po želji uređivačke politike središnjice.
I još se usude zucnuti o novinarskim slobodama, ti isti nepotpisani „ravnatelji“ koji svoje novinare progone po sudovima nakon što su kvalitetne ili potjerali konkurenciji ili ušutkali.
Ne bojte se, ravnatelji kombinata s Prisavlja, proizvodit ćete ljepšu stvarnost i prokazivat nepodobne sve dok je moć kod Plenkovića jer zato vas ima”, zaključio je Milanović.

5 1 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Politika

DRUGA ANKETA Z1 TELEVIZIJE: U drugi krug idu Tomislav Tomašević i Miroslav Škoro!

Prema drugom reprezentativnom istraživanju koje je za Z1 televiziju provela agencija Akter Public na uzorku od 1340 ispitanika, koji su odgovorili na anketna pitanja, u razdoblju od 30. travnja do 4. svibnja 2021., u drugi krug predstojećih lokalnih izbora u Zagrebu idu Tomislav Tomašević i Miroslav Škoro!

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Pokazuju tako rezultati najnovije ankete koju je za Z1 televiziju napravila agencija Akter Public, i to na uzorku od 1340 ispitanika. U odnosu na prvu anketu, objavljenu 20. travnja u programu Z1 televizije, vodećem Tomislavu Tomaševiću iz platforme Možemo, popularnost među biračima je pala, i to s 31,06 na 30,72 posto, dok je kandidatu Domovinskog pokreta, Miroslavu Škori, koji također ulazi u drugi krug, ona povećana, s prvotnih 14,75 na 15,47 posto.

Miroslav Škoro tako je povećao prednost nad trećeplasiranim kandidatom. A trećeplasirani i u najnovijem istraživanju agencije Akter Public je SDP-ov kandidat Joško Klisović, s time da je i njemu, kao i Tomaševiću, popularnost splasnula, i sada iznosi 10,17 posto naspram 11,20 posto koliko je imao u prvoj anketi.

Ostali kandidati imaju sve manje šanse za ulazak u drugi krug. Jelena Pavičić Vukičević, iza koje stoji Stranka rada i solidarnosti pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, ostaje na četvrtoj poziciji s 9,14 posto potpore birača, no njoj je popularnost narasla s obzirom da je u prvoj anketi od 20. travnja imala 7,4 posto potpore.

HDZ-ov kandidat Davor Filipović sa šeste je skočio na petu poziciju te na šestu potisnuo nezavisnu kandidatkinju Vesnu Škare Ožbolt. Filipović ima potporu 7,85 posto birača u odnosu na 5,7 posto potpore, koliko je imao u prvoj anketi Z1 televizije od 20. travnja. Vesna Škare Ožbolt, pak, sa 6,3 posto potpore pala je na 5,13 posto.

Kao i u prvoj anketi, na začelju su GLAS-ova Anka Mrak Taritaš sa 4,87 posto potpore, što je mali rast u odnosu na prvu anketu kada je imala potporu 4,8 posto birača te Most-ov Zvonimir Troskot kojega podupire sve manje potencijalnih b​irača s obzirom da po ovoj anketi ima podršku od tek 2,46 posto birača, naspram 4,1 posto koliko je imao 20. travnja.

Izvor: Z1 Televizija

0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Kojem cjepivu najviše vjerujete?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x