Kontaktirajte nas na:

Politika

Dayton nije kriv: Krivi su nacionalisti

Za stanje u BiH se ne može okrivljavati Daytonski sporazum. Za to su krivi nacionalisti, građani koji ih biraju a pomalo i međunarodna zajednica, koja im je dala legitimitet.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zamislite da velika većina građana Bosne i Hercegovine izađe na izbore i ne glasa za nacionalistički orjentirane stranke, već za one kojima nije važna pripadnost etničkoj skupini ili vjeri. Tada se ne bi  vodile diskusije o tome da je Daytonski sporazum razlog za loše stanje u zemlji. Ljudi bi se brinuli o bitnim stvarima i ne bi vodili besmislene debate o pitanjima identiteta.

BiH nije paralizirana zbog sporazuma iz 1995., već zato što njome vladaju nacionalisti, koji su preoteli i stavili pod svoju kontrolu sve državne strukture. Među njima postoje političke snage koje žele uništiti državu i zato ne žele da dođe do pozitivnog razvoja. BiH pati od unutarnje agresije rasističkih nacionalista.

Za rasističku ideologiju nije kriv Dayton

Šef SNSD-a i desno-radikalni nacionalista Milorad Dodik je pred izbijanje pandemije najavio povlačenje predstavnika svoje stranke iz zajedničkih državnih institucija. Rekao je i da je Republika Srpska, za koju on službeno nije nadležan jer obnaša funkciju člana Predsjedništva BiH, na putu da napusti BiH. Proteklih 10 godina uspjelo mu je preći nekoliko crvenih linija Daytonskih sporazuma i istovremeno tvrditi kako brani taj sporazum.

Ako se prisjetimo niza njegovih prijetnji, nameće se pomisao da Dodika ne treba uzimati ozbiljno. Međutim, njegova politika određuje skoro cijeli politički diskurs u BiH.  Najave odvajanja od BiH su stalna paljba kojoj je ta zemlja retorički izložena. One su tako otrovne, jer su nošene ideologijom koja je u posljednjih sto godina velikom dijelu prostora jugoistočne Europe donijela rat, nasilje i patnju. Stoga postoji razlog za strah. Čak i za užasan strah.

Sada se na terenu rasistička ideologija razdvajanja ljudi duž etničkih granica ne provodi više protjerivanjem, ali taj duh dominira atmosferom. Za postojanje takve ideologije, međutim, nije kriv Dayton.

Stihovi pjesme Johna Lennona „Imagine there`s no countries“ mogli bi nas potaknuti na  „Imagine there`s no nationalism“- da zamislimo kako bi BiH izgledala bez tog ekstremno-rasističkog nacionalizma.

Daytonski sustav nema šansi da pokaže svoje pozitivne strane

„Daytonski ustav na mnogim mjestima podtiče artikuliranje interesa vlastitog konstitutivnog naroda ili entiteta i stavlja to u prvi plan“, pojašnjava Thorsten Gromes iz Hessenske zaklade za mir i istraživanje konflikata.  „Istovremeno on ne zahtijeva od izabranih predstavnika da konfrotativno zastupaju etno-nacionalističke pozicije. Stoga je na političkim akterima da odluče kakav će duh unijeti u Daytonski ustav.“

I politolog Adis Merdžanović (School of Management and Law u švicarskom Winterthuru) smatra da Daytonski sporazum, koji u sebi sadrži niz mogućnosti za korištenje veta, nije stran demokracijama koje funkcioniraju po načelu konsenzusa. On smatra da bi se Daytonski ustav mogao tumačiti konstruktivno kada se ne bi stalno ylorabio za širenje nacionalizma.  Ali s obzirom na prevlast nacionalista, Daytonski sustav nema šansi da pokaže svoje pozitivne strane.

Birači ne kažnjavaju destruktivne političare

Daytonski sporazum zahtijeva kompromise, u suprotnom sustav blokira. Politička teorija polazi od pretpostavke da birači kažnjavaju one stranke koje blokiraju napredak, jer to vodi zemlju u stagnaciju. Ali to biračima očito ne smeta.

Razloge za ovakvo stanje Merdžanović vidi u kombinaciji Daytonskog sporazuma i uloge Visokog predstavnika.  „U prvih deset godina nakon rata u BiH praktički nije bilo stagnacije i postojeći mehanizmi su djelovali. Visoki predstavnik je intervenirao i rješavao probleme, unutarnji poriv za političarima spremnima na kompromis u narodu nije postojao“, objašnjava politolog Adis Merdžanović.

To je, kako kaže, za posljedicu imalo uspon političke elite koja je putem etničkog reciprociteta u državnoj administraciji izgradila klijentelistički sustav kako bi sve važne funkcije popunila svojim ljudima.

On dalje pojašnjava  kako se, nakon što je Visoki predstavnik 2006. godine prestao aktivno koristiti „Bonnske ovlasti“, sustav tako zaglavio, da njegovi mehanizmi – kažnjavanje onih koji odbacuju kompromis – nisu više mogli funkcionirati.

„Interes političkih elita za promjenu političkog kursa je premali, a akteri koji žele voditi novu politiku su ili preslabi, imaju premalo podrške u stanovništvu ili jednostavno odbijaju prihvatiti da uđu u sustav koji smatraju korumpiranim.“

BiH je u tako lošem stanju, ističe ovaj politolog, ne zato što je njen Daytonski ustav toliko loš, već zato što političari i građani ustraju na udobnosti i klijentelizmu i nastavljaju s raspodjelom resursa. Oni prvenstveno slijede svoje male, privatne interese, pritom im dobrobit društva u cjelini nije važna. Političke ili obiteljske veze smatraju se Bogom danim.

Građani nisu izuzeti od odgovornosti, jer su oni ti koji stalno glasaju za iste stranke, a time i za njihove političke programe kojim cementiraju status quo. O promjenama se niti ne razgovara, s izuzetkom nekoliko građansko-progresivnih snaga poput Naše Stranke.

Imagine there is no clientelism

Zamislite da u BiH nema više klijentelizma i da građani ne dobivaju posao i druge pogodnosti preko političkih stranaka u zamjenu za lojalnost na biralištima. Kako bi bilo kada bi politički programi, a ne samo nepotizam, igrali važnu ulogu na sljedećim izborima. Zamislite što bi se dogodilo kada bi se građani i političari ozbiljno bavili pitanjima kako stimulirati poduzetništvo, učiniti administraciju učinkovitijom, smanjiti zagađenje zraka i afirmirati turizam i planinarenje u BiH. Teško da bi itko tada mogao okriviti Daytonski ustav za sadašnje stanje.

Zanimljivo , u BiH gotovo da ne postoje ljudi koji građane javno konfrontiraju s ovom neugodnom istinom. Gotovo da nema onih koji su u stanju da im kažu da njihovo glasanje na izborima doprinosi zastoju i agoniji i da je moguć i drugačiji život.

Ni EU, s druge strane, ne kaže jasno tko je odgovoran za zastoj, niti kako bi BiH mogla izgledati kada bi netko pokrenuo promjene. Nedostaju i konkretni reformski prijedlozi bh. političara, recimo onih iz oporbe, ali i njihove vizije koje bi prenijeli na narod. Ako političari ne provode reforme i ostavljaju zemlju u agoniji, moglo bi im se odgovoriti i ovako: “naming and shaming” (javnim prozivanjem i stavljanjem na stup srama).

Građani BiH imaju pravo znati kako bi mogao izgledati pravedniji svijet i na koji način bi oni mogli sudjelovatiu njegovom kreiranju. Takve ideje trenutno manjkaju. A odgovornost za, ne samo zamišljanje već i stvaranje jednog takvog društva, leži na samim Bosancima i Hercegovcima.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

DRAGAN ČOVIĆ: Dok se ne promijeni Izborni zakon obavljamo samo operativne aktivnosti

Nakon sjednica predsjedništva HDZ-a i HNS-a u Mostaru medijima se obratio i njihov predsjednik Dragan Čović. On je govorio o predizbornoj kampanji koja je u toku, ali i drugim političkim aktuelnostima.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dragan Čović

Čović je kazao da će se nakon kampanje za lokalne izbore posvetiti isključivo Izbornom zakonu, “dok to ne promijenimo bit će samo operativne aktivnosti”, kazao je.

Govorio je o sastancima s drugim strankama, kako će se oni dešavati i u vrijeme kampanje, ali da za promjene izbornog zakonodavstva treba šira podrška političkih subjekata.

“Svakodnevno svjedočimo da nam ne funkcionišu izvršna i zakonodavna vlast, pravosuđe, da ovo nije zemlja u kojoj bi željeli živjeti.

Ništa se neće moći desiti dok ne sjednu svi politički predstavnici i ne dogovore ključne stvari kao i provedbu onih 14 tačaka iz zahtjeva EU te zemlja dobije kandidatski status”, izjavio je Čović.

Kazao je kako HDZ očekuje da će dobiti sve načelnike gdje su Hrvati većina, “bez obzira na ovo što radi CIK, što izlazi iz zakonodavstva”.

“Znali smo da će to raditi, kako je izabran i ko je izabran. Bez obzira na to vjerujem da ćemo imati više načelnika i općinskih vijećnika nego prije četiri godine”, izjavio je.

Problem je Covid i ko može biti zaražen, dodao je, ali uvjeti su svima isti.

“Želim dobre i korektne kampanje, a neka rezultat bude po urađenom u posljednje četiri godine”, zaključio je Dragan Čović.

Nastavi čitati

Politika

Rodoljub Drašković: “Republika Srpska je dno dna Evrope, njom vlada autokratija”

Politički sistem u Republici Srpskoj je tako postavljen da vlada autokratija i volja jednog čovjeka, rekao je u emisiji “Puls” BN TV Rodoljub Drašković, predsjednik poslovnog sistema Swisslion.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Rodoljub Drašković

– Republika Srpska je dno dna Evrope zbog toga što je tako postavljen politički sistem, što vlada autokratija. Ko je Skupština Republike Srpske u liku jednog čovjeka, ko je Vlada Republike Srpske u liku jednog čovjeka – kaže Drašković.

Na pitanje voditelja: Ko je taj čovjek, Drašković je odgovorio:

– Pojma nemam, apstraktna ličnost…Ja se ne bavim ličnostima nego procesima.

Na insistiranje voditelja da kaže kako se osjeća, Drašković kaže:

– Baš se lagodno osjećam, baš se lagodno osjećam. Narod zna koje su to ličnosti, kako funkcionišu, gdje su…

Drašković je rekao da ne treba njega da pitaju o kriminalnim radnjama u Republici Srpskoj.

– Tu je govornica parlamenta Republike Srpske. Ako je istina 50 odsto od onog što se govori za tom govornicom, gdje su istražnih organi, da li funkcioniše zakonodavstvo u Republici Srpskoj? Zašto se ne pokreću sudski postupci?

Drašković je rekao da njegov povratak u Hercegovinu je prije svega put slučajnog prolaznika i želja tamošnjeg stanovništva da se pokrene propala privreda.

Objašnjavajući početke svog biznisa u Republici Srpskoj, on navodi da je podigao Industriju alata Trebinje, te da ništa ne duguje Republici Srpskoj.

– Odgovorno tvrdim da Poreskoj upravi Republike Srpske ne dugujem ništa. To dokazuju moji advokati. Tražim svoja zakonska prava za otpis potraživanja prije privatizacije, a tadašnji i sadašnji režim je isti koji se dogovarao sa mnom da će se to desiti- rekao je Drašković i dodao da IAT danas uspješno posluje, a da je on investirao u tu fabriku 37 miliona maraka.

 

Nastavi čitati

Politika

Dno dna dva HDZ-a: U koaliciji sa četnicima

SNSD, Demos, Ujedinjena Srpska, SRS “Vojislav Šešelj”, HDZ BiH i HDZ 1990, potpisali su koalicijski sporazum u Pelagićevu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Šešelj pali hrvatski zastavu

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik čestitao je koaliciji šest stranaka u Pelagićevu na okupljanju oko kandidata SNSD-a za načelnika Slavka Tešića i najavio da će ta suradnja dovesti do realizacije novih projekata za stabilnost i razvoj općine.

“Surađivat ćemo i pokazati da imamo zajednički cilj, očuvati mir, stabilnost i dobre odnose među ljudima”, rekao je Dodik na svečanosti u tamošnjem Domu kulture. Istaknuo je, prenose Nezavisne novine, kako se zajedničkim radom uvijek postiže više.

“Vjerujem da zajednički možemo mnogo postići, uz energiju mladog načelnika, jer bez spoja općinskih i republičkih institucija i dobre suradnje teško je raditi velike projekte”, rekao je Dodik.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x