Kontaktirajte nas na:

Politika

ČOVIĆ OTKRIO: Evo što će predložiti Izetbegoviću oko Izbornog zakona i uspostave vlasti

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović koji sutra preuzima predsjedanje Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH, najavljuje da će narednih dana pokušati napraviti jednu novu dinamiku s članovima kolegija Doma naroda, Bakirom Izetbegovićem i Nikolom Špirićem, ali i s Miloradom Dodikom, kako bi stvorili mogućnost za uspostavu izvršne, a time i završetak uspostave zakonodavne vlasti na državnoj razini.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Ako bismo uspjeli to uraditi u narednih petnaestak dana, smatram da bi to bio značajan iskorak, jer smo se predugo nadmudrivali i jačali nepovjerenje. Krajnje je vrijeme da okrenemo list i pošaljemo poruku iz Bosne i Hercegovine svima u Europskoj uniji koji danas drugačije gledaju jugoistočnu Europu da i s nama računaju kada ubuduće budu donosili odluke – izjavio je Čović za Fenu.

On se osvrnuo i na sutrašnji sastanak izaslanstava HDZ-a i SDA, za koji vjeruje da će pomoći jačanju povjerenja između dvije stranke, ali i hrvatskog i bošnjačkog naroda te donijeti „otvaranje razgovora oko Izbornog zakona i mnogih drugih pitanja koja se tiču funkcioniranja vlasti i agende za naredno razdoblje“.

– Ja ću nastojati da otvorimo razgovore na vrlo konkretan način, a to znači da tražimo rješenja koja će poštivati odluke Ustavnog suda BiH ili načela koji smo davno svi potpisali, a to je da pripadnici jednog naroda neće birati predstavnike drugom narodu. To je legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda kako je to definirao Ustavni sud i postoji bezbroj rješenja koja bi zadovoljila taj i sve druge kriterije, a ja ću nastojati da konkretno razgovaramo o Predsjedništvu, Domu naroda, Gradu Mostaru i moguće o još nekim političkim pitanjima. Nećemo mi to moći na jednom sastanku riješiti, ali ja ću predložiti da napravimo jednu dinamiku da u ovoj godini kroz tri ili četiri sastanka dogovorimo izborni zakon prije izborne godine. Nadam se da ćemo kroz neke druge odnose koje gradimo između HDZ-a i SDA olakšati i donošenje ovih odluka – poručio je Čović.

Dodaje da reforma izbornog zakonodavstva i uspostava Vijeća ministara nisu povezani, jer su se, kaže, tri strane još ranije dogovorile oko Vijeća ministara i sada se čeka signal da se krene u taj proces.

– Ima nadmudrivanja oko toga što bi tko trebao uraditi i što je čiji prvi potez. Ja ću predložiti gospodinu Izetbegoviću da idemo s inicijativom za bezuvjetnu uspostavu Vijeća ministara, kako bi se u potpunosti uspostavila i zakonodavna vlast. Time bi ubrzali procese pa i ono što se postavlja kao uvjet za naš euroatlantski put, a to je Godišnji nacionalni plan za NATO. To treba uraditi novo Vijeće ministara kada preuzme dužnost. Ima ono dovoljno kapaciteta i dovoljno relevantnih odluka koje smo ranije donosili. A budući da je to proces koji će dugo trajati i oko kojeg mora postojati konsenzus u BiH, moj je stav da što prije uspostavimo Vijeće ministara i parlamentarnu većinu koja će funkcionirati, uključujući uspostavu parlamentarnih povjerenstava – kazao je Čović za Fenu.

On sutra od Bakira Izetbegovića preuzima osmomjesečno predsjedanje Domom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Čovića će na toj poziciji, po isteku osam mjeseci, zamijeniti treći član Kolegija, Nikola Špirić. | Fena

Politika

Slaven Raguž: SDA i HDZ su pričali o iseljavanju i zaključili da nema problema – ne odlaze njihovi birači

Predsjednik Hrvatske republikanske stranke (HRS) Slaven Raguž u intervjuu za Hercegovina.info govori o Zakonu o zaštiti obitelji s djecom u HNŽ-u, iseljavanju Hrvata, prijavi Federalne televizije po kojoj je ista morala platiti kaznu od 6000 maraka. Upitan zašto to nisu činile i druge hrvatske stranke Raguž kaže da je lakše plašiti narod Sarajevom. Govorio je i o „incidentu“ na Kupresu, formiranju vlasti i ostalim aktualnostima. Upitan kakav je Hrvat koji nije omiljen ni Mostaru ni Sarajevu, Raguž odgovara – budala.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Usudili ste se nedavno reći da je Zakon o zaštiti obitelji u HNŽ-u donesen samo kako bi se reklo imamo ga. Upravo taj zakon propisao je da morate donijeti tridesetak papira za 25 maraka dječjeg dodatka, a nemate pravo na njega ukoliko po članu obitelji imate iznad 133 marke. Je li taj Zakon pomogao obične – prosječne obitelji koje i rađaju djecu?

-Od stupanja na snagu tog zakona u HNŽ-u smo imali 1790 rođenih, 2234 umrlih, broj brakova se povećao za 7%, a broj rođenja smanjio za 11%. To pokazuje kako je zakon o zaštiti obitelji s djecom toliko dobar da imamo za 444 više umrlih, nego rođenih i da ljudi radije rađaju svoju djecu vani, nego u HNŽ-u, gdje je Vlada njihovu obitelj zakonski „zaštitila“.

Isključiva svrha zakona je ta da se Vlada HNŽ-a i Nevenko Herceg mogu pohvaliti kako su oni, eto, donijeli Zakon o zaštiti obitelji s djecom. Na sjednici Skupštine HNŽ-a koju ste spomenuli sam predložio amandmane koji bi uistinu bili demografski, poput ukidanja poreza na prvu nekretninu bračnim parovima ispod 40 godina, oslobađanje poreznih davanja majkama s djecom, kreditne povlastice obiteljima sa djecom itd. Za sve to postoje novci u proračunu, no za sve ovo nije bilo sluha. Pokušat ćemo na nekoj od sljedećih sjednica predložiti naše izmjene ovog Zakona koji će biti uistinu za potrebe obitelji s djecom, a ne za potrebe marketinga Vlade HNŽ-a.

Učenike od 1 do 5 razreda u ZHŽ-u dočekali su na klupama besplatni udžbenici. U HNŽ-u su dodijeljene školske torbe i pribor socijalno ugroženoj djeci, a ista su i fotografirana prilikom primopredaje torbi i pribora, te izašla na svim portalima. Kako to komentirate?

-Zakon jasno govori kako se učenicima mora osigurati besplatni udžbenici, priručnici i drugi didaktički materijal. No, u nas za to nema „financijskih sredstava“. S druge strane, financijskih sredstava ima kada se nabavljaju službena vozila ili kada milijuni KM odu za potrebe troškova raprezentacije ili tzv. projekata razvoja poduzetništva, ekološke održivosti i sl. Tu se na cijenu ne gleda kao opterećenje, jer dobar dio tog novca se vrati u stranačke kase i džepove vladajućih struktura. Mi smo postali neofeudalno društvo podijeljeno na kaste, a pri vrhu je ova politička kasta partijskih mediokriteta koji su sebeljubljem i gramzivošću nadomješćuju apsolutni manjak znanja, umijeća i osjećaja za opće dobro. Slikanje sa djecom iz socijalno ugroženih obitelji je čista zloupotreba kako bi tobože dokazali svoju dozu ljudskosti i bliskosti s narodom. Umjesto one biblijske „neka ti ljevica ne zna šta radi desnica“, imamo patološki izostanak socijalne osjetljivosti.

14 tisuća je godišnje manje Hrvata u BiH, kako kažu crkveni podatci, a odlaze i pripadnici druga dva naroda. Kako to da BiH od 25 ministarstava na federalnoj i državnoj nijedno nije posvetila obitelji, demografiji, mladima?

-Definiranje jednog ministarstva koje bi resorno tretiralo demografiju ili obitelj u našim uvjetima bi značilo generiranje administracije i prostora za uhljebljivanje partijske rodbine, omladine i prijatelja. Ne samo zbog toga, zbog niza drugih razloga sam i ja protiv toga. Demografija, obitelj, mladi su teme koje moraju tretirati sva ministarstva sustavno i komplementarno. Fiskalna rasterećenja, poticaji poduzetništvu, obrtu, zdravstveno socijalna sigurnost, jednakost pred zakonom, jednakost na tržištu i sl, su teme koje definiraju i moraju biti sadržaj demografske politike. To jedno ministarstvo neće i ne može riješiti, nego moraju koordinirano rješavati sva ministarstva. Međutim, kod nas nije problem jedno ministarstvo manje ili više, problem je što se mi općenito kao društvo moramo resetirati, jer općenito imamo poremećene vrijednosti koje vladaju, no to je tema za neke druge rasprave.

Jesu li se politika, pa dijelom i vjerske zajednice u BiH odnarodile, kome služe, bave li se narodom ili sobom?

-Mi ne živimo život demokratskog društva, utemeljenog na suvremenim europskim kulturološkim slobodnomislećim temeljima, mi smo samo iz jednog režima prešli živjeti u drugi, koji je samo nadograđena inačica prethodnog. Političke strukture služe isključivo sebi i postale su samima sebi svrha.

Kreirali su društvo po mjeri sebe i svojih i njihova jedina preokupacija je opstati tu gdje jesu i, zlorabeći svoje funkcije i novac poreznih obveznika, održavati kvalitetu života na koju su navikli. I nama je sve to normalno, jer smo negdje u hodu zagubili onaj moralni kompas koji bi morala biti naša Crkva. Čast izuzecima, teško ćete sa oltara čuti ikakvu realnu kritiku društvene i moralne dekadencije društva u kojem živimo. Nitko ne očekuje da se imena spominju i zauzimaju strane, ali mora se otvoreno sa oltara govoriti o pojavama. Ono što je najžalosnije, kada se taj govor o „pojavama“ i dogodi, to nema nikakve veze s nama, nego se govori o Hrvatskoj.

Štrajk prosvjetara, partizani, komunisti iz Sabora, treba li vojska čuvati hrvatsku granicu ili ne, dok migranti normalno šetaju Hercegovinom, pale kuće, kradu auta itd. Uradite anketu među klerom tko su ministri po županijama, Federaciji ili Vijeću ministara. Rijetko koji će znati ijednog. Svi znaju imena hrvatskih ministara iz Vlade RH. Koliko smo se pogubili vjerojatno najbolje oslikavaju pojedine obljetnice po Mostaru, Čapljini i Grudama, gdje dužnosnici ujutro idu na obrede kod samozvanih franjevaca, popodne su regularno na misama i slikaju se u prvim redovima kod dijecezanskih svećenika i biskupa, regularno primajući sakramente. No, srećom izuzetaka ima itekako. Nadati nam se da će oni postati pravilo.

Po vašoj prijavi FTV će morati platiti 6000 KM zbog „nepravičnog i pristranog“ izvješćivanja. Nije li onakvo izvješćivanje zapravo dvosjekli mač i ide u prilog onima protiv kojih se izvješćuje?

-Cilj nam je bio pravno dokazati kako je ta televizija politički pristrana i kako informativni program koristi za bošnjačku političku propagandu. Argumentima i pravnim instrumentima u tome smo uspjeli, iako se skoro 10 mjeseci radilo pritiske da u svemu tome odustanemo ili ne uspijemo. Novčani iznos je potpuno irelevantan u ovoj cijeloj priči, ono što je važno jeste da sad napokon imamo crno na bijelo dokazano kako FTV kao dio JRTVS-a otvoreno promovira bošnjačku politiku. Slažem se s Vama u potpunosti da njihovo pristrano novinarstvo u biti radi reklamu ovima protiv kojih se izvještava.

Kako to da druge hrvatske stranke nisu posezale za istim instrumentima?

-Iz prostog razloga što im to nije u interesu. Zar nije komotnije govoriti o „medijskom Sarajevu“ i u nedostatku ikakve svoje politike, plašiti narod Sarajevom. Imamo svoje ministre, imamo ljude u nadzornom odboru RAK-a, imamo ljude u Vijeću za medije, imamo sve instrumente za pravno regulirati cijelu medijsku scenu i uvesti je u zakonske okvire, ali ništa ne radimo na tom planu. Kada bi Hrvati, općenito, na funkcijama imali ljude koji bi na tim funkcijama radili ono što im je u opisu posla, ali za opću dobrobit, hrvatsko pitanje u BiH bi se riješilo samo od sebe, i to u roku od godinu dana.

Imamo Hrvate koje hvali Mostar, pa one druge koje ‘lajkuje’ Sarajevo. Kakav ste Hrvat kada Vas kudi Mostar, a ne lajka Sarajevo?

Najbolji odgovor na Vaše pitanje je dao prof. Ivica Šola na jednoj od tribina koje smo organizirali prošle godine. On vrlo dobro poznaje situaciju u BiH, ali nikada nije očekivao da će, nakon što smo najavili našu tribinu gdje nam je bio gost, imati na desetine poziva i ne znam koliko SMS poruka od strane kolega sa Sveučilišta kako smo mi izdajnici i Platformaši, dok su ga „Sarajlije“ na portalima proglasile klerofašistom i nacionalistom, jer se stavio u kontekst HRS-a. Tribinu je započeo riječima: „tek sad vidim da ste i vi budale…kao što sam i ja. Najgore je imati svoje ja, misliti svojom glavom i stajati sa oba stopala na zemlji“.

Aluminij ima prošlost, ostao je bez sadašnjosti, može li maštati o budućnosti?

-Naravno da može, ali pravo je pitanje postoji li volja za to? Prva stvar je analizirati strukturu duga. Je li uistinu dug 200 milijuna Eura? Zašto je Aluminij morao plaćati taksu za emisiju CO2 koja je utjecala od 22 do 25 eura po MWh na cijenu struje? Po kojim kriterijima su formirane cijene struje od strane DERKa i nadležnih institucija? Koja je logika vezanja za mađarsku burzu? Kad se dadnu odgovori na ova pitanja, dobit će se stvarna slika duga, odnosno, postoji li on uopće. Oduzmite ovu taksu za CO2 od cijene struje po MWh, oduzmite još nekoliko ad hoc izmišljenih parafiskalnih nameta za Aluminij, vrlo lako bi se moglo doći do zaključka kako je Aluminij i pretplatio struju, a ne da duguje. No, ukoliko je dug ipak realan, onda je neminovno nalaženje strateškog partnera, ali se njemu mora otvoriti put za poslovanje na dva načina: ili pokrenuti stečajni postupak ili da se dug prema EPHZHB ili kome već pretvori u vlasnički udio, pa da partner razgovara sa njima umjesto sa Vladom, koja se pokazala krajnje nesposobnom.

Bili ste na prosvjedu pred HDZ-om kada se raspadao Aluminij. Kakvu ulogu je odigrala politika u raspadu tog poduzeća?

-Najveću ulogu je odigrala politika. Vlada FBiH 25. listopada 2018. donosi odluku o financijskoj konsolidaciji Aluminija. Skupština EPHZHB, gdje je ta ista Vlada u većinskom vlasničkom udjelu, krajem prosinca prošle godine donosi Odluku o opskrbi Aluminija do 31.12.2019. Najednom, 10.07.2019. dolazi do gašenja Aluminija. Kako je to moguće?! S druge strane na stotine milijuna KM ove godine je otišlo za konsolidaciju rudnika i kupovinu socijalnog mira. Naravno da je tu HDZ BiH najodgovorniji, jer njihovi ministri sjede u toj Vladi Federacije i za sve ovo dižu ruke. Tko imenuje povjerenstvo DERK-a koji definira cijene struje? Tko sjedi u Vijeću ministara i Vladi Federacije gdje se kreiraju politike razvoja energetskog sektora i politike cijena? Sa funkcijom ne dolaze samo beneficije i troškovi reprezentacije, nego dolaze i odgovornosti. Jesmo Vi i ja imenovali te ljude na funkcije ili ih je imenovala politika?

Kada u Mostaru gradonačelnik neće biti Ljubo Bešlić?

-Vjerojatno kad obori rekord Josipa Broza Tita u godinama vladanja. Naime, u HDZ-u se Tito koristi kao uzor u svakom smislu, pa i u onom o trajanju mandata na funkciji.

Prema izjavama Fadila Novalića Federalna Vlada u protekle 4 godine sve je riješila, neuposlene, umirovljenike, Aluminij, a što nije riješiti će. Ima li uistinu razloga za euforiju?

-Što očekivati od čovjeka i Vlade koju predstavlja, a koja se hvali padom neuposlenosti do kojeg je došlo zbog depopulacije i odlaska radne snage. BiH je, po podacima Svjetske banke, na prvom mjestu liste zemalja po broje emigranata u odnosu na matično stanovništvo. Prije godinu dvije su najavljivali „šminkanje Aluminija“ prije prodaje, pa smo vidjeli kako je završilo.

Tako vjerojatno problem umirovljenika rješavaju kupujući vrijeme dok oni ne umru. Na jednom od nedavnih sastanaka delegacija SDA i HDZ-a bilo je malo riječi o odlasku ljudi i pitanju „tko će glasati na izborima“, pa je jedan od nepisanih zaključaka bio kako to neće biti problem za ove dvije stranke. Manje će ljudi glasati na izborima, ali procentualno će ove stranke imati više glasova, jer ne odseljavaju njihovi birači, idu oni koji se ne žele režimski uhljebiti. Tako, iz njihove perspektive, razloga za euforiju ima itekako. Iz perspektive tzv. običnog čovjeka na žalost ima razloga za sve, osim euforije.

SDA i HDZ najavljuju intenzivnije razgovore oko formiranja vlasti. Hoće li doći do formiranja vlasti bez ANP-a, izmjena izbornog zakona i drugih stvari koje su stavljene kao uvjet?

-Ne trebamo se zavaravati, nikakav ANP i nikakav izborni zakon nisu presudni za odlaganje formiranja vlasti. Da je SDA uspjela skinuti Vladu KS-a i ući u vlast u toj županiji, davno bi se formirala vlast na svim razinama. Dodatnu kočnicu činio je i Kongres SDA iz rujna. Sada je jednostavno vremenski neminovno da se vlast mora formirati čim prije, jer ubrzo ulazimo u 2020. g. koja je izborna godina. Tako da će se u nekom trenutku naći neki isprazni izgovori, raspodijeliti resori i to je to. Floskula o neformiranju vlasti bez izmjena izbornog zakona je postala floskulom u trenutku kada aktualni ministri u Vladi Federacije i Predsjednik Federacije nisu prestali u punom kapacitetu funkcionirati kao takvi nakon izbora. Dodatnu težinu toj floskuli dalo je i izglasavanje Proračuna rukama „nove parlamentarne većine“, kako reče Mladen Bošković, izglasavanjima financiranja Bloka 7, konsolidacije rudnika, zakona o braniteljima i propašću Aluminija.

Na zadnjem sastanku u Mostaru SDA i HDZ bilo je govora i o Mostaru. Dogovoren je zajednički nastup ove dvije stranke na lokalnim izborima. Kako to komentirate?

-Nakon zadnje presude suda iz Strasbourga, međunarodna zajednica će uraditi pritisak na Ustavni sud da nađe rješenje. Ustavni sud će se proglasiti nenadležnim, pa će se sve prebaciti na Središnje izborno povjerenstvo koje će, kao i u slučaju prošlih Općih izbora, donijeti privremeno, ali trajno rješenje. SDA i HDZ neće doći nikada do rješenja, jer im jednostavno nije u interesu. Raspolažu svim proračunskim sredstvima bez ikakvog mehanizma kontrole. Što se tiče lokalnih izbora, Dragan Čović je nedavno izjavio kako će stranke HNS-a ići zajedno na lokalne izbore. Sada se najavljuje zajednički nastup sa SDA. Nedavno je jedan od članova Predsjedništva HNS-a prešao u Klub SNSD-a. Tako ćemo za lokalne izbore imati sva tri konstitutivna naroda zastupljena u okviru HNS-a. Još da nam je naći i neke Sejdiće i Fincije, mogao bi HDZ preimenovati u BHNS.

Kako komentirate nedavni „incident“ u Kupresu? Radi li se o ishitrenoj reakciji, kojoj tu nije bilo ni mjesto ni vrijeme, kako tvrde portali naklonjeni HDZ-u, ili se radi o „vapaju i kriku hrvatskog branitelja“ kako je to na svom profilu rekao fra Mario Knezović?

-Upitao bi ove partijske novinare, a kada bi to bila prigoda, mjesto i vrijeme? Možda zasjedanje HNS-a u Kosači? Pa ja osobno sam tom prigodom sasuo u lice svima prisutnima iz vrha hrvatske politike sve u oči, je li pilo vode? Samo sam sebi i svojima stvorio probleme, jer im se režim i dandanas osvećuje. Istup hrvatskog ratnika u Kupresu je jedna sasvim razina više i tu je fra Mario u potpunosti u pravu.

Radi se o čovjeku koji je život stavio na kocku, koji je kao zapovjednik živote svojih suboraca stavljao na kocku i gledao kako ginu. Slušajući floskule s govornice čovjeku jednostavno prekipjelo, jer se upitao kome je dao najbolje godine svoga života. Pazite, ja sam se nadao kako će presuda Šestorci i smrt generala Praljka nama Hrvatima biti svojevrsna katarza, nije se dogodilo. Nadao sam se da će to biti Aluminij, ali i to je režimska mašinerija uspjela amortizirati. Nadati nam se jedino da će Vladislava Berića biti što više. Da će se konačno branitelji početi buditi. Oni mogu biti ta iskra koja će zapaliti hrvatsku katarzu.

Koji su daljnji planovi Republikanaca?

-U sljedećem periodu ćemo konsolidirati svoje redove, budući da imamo dosta novih članova koji su nam se priključili zadnjem periodu i naći ćemo način da ih sve aktivnije angažiramo. U međuvremenu, ići ćemo sa prijedlozima pojedinih izmjena i dopuna Zakona koje ćemo staviti u proceduru, nastaviti aktivno djelovati kroz razine gdje smo izabrani i tako se pripremati za lokalne izbore.

Izvor: hercegovina.info

Nastavi čitati

Politika

Politika “Ne!” Europske unije pospješuje nove konflikte na Zapadnom Balkanu

Postoji realna opasnost da neuspjeli EU pregovori između Srbije i Kosova dovedu do otvorenog sukoba i da će to imati fatalne posljedice za BiH, piše u svojoj kolumni Christian Schwarz-Schilling.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Njemačka savezna ministarka obrane Annegret Kramp-Karrenbauer je 6. studenog u Berlinu generalnom tajniku NATO-a Jensu Stoltenbergu dodijelila “Medalju Manfreda Wörnera”. To je vrlo važan znak od strane NATO-a, posebno u danima kada je Sjeverna Makedonija primila potpuno neočekivani udarac iz Europe.

Odbijanje početka pregovora o proširenju EU sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom kroz francuski veto izazvalo je veoma loše efekte u čitavom regionu Zapadnog Balkana. Još se jednom jasno pokazalo da Europa ne ispunjava svoja obećanja i kroz to ulazi u pravu krizu vjerodostojnosti. Tačno je da zahtjevi Europe za vladavinom prava moraju biti uvaženi među zemljama kandidatima. Sjeverna Makedonija i Albanija su ispunile zahtjeve dobijene od EU-, kao što je i sama Europska komisija to potvrdila. Odbacivanjem narednog koraka u pravcu EU, te se dvije zemlje, kao i cijeli region, vraćaju unazad.

Za šest zemalja Zapadnog Balkana postavlja se pitanje šta sada?

Put u EU je, kako to sada izgleda, na neodređeno vrijeme zaustavljen. Zašto bi sada te zemlje trebale nastaviti raditi na zahtjevima za članstvo u EU, kada im je jasno pokazano da je proširenje EU-a zapravo zaustavljeno iz drugih razloga? Europa je bila svjesna opasnosti da se te zemlje mogu okrenuti u pravcu istoka. Usprkos tomu, EU pravi jednu tako ozbiljnu, neki čak kažu, povijesnu grešku i ne ispunjava svoja obećanja. Neki, poput Think Tanka ESI, zalažu se sada najprije za integraciju šest zemalja zapadnog Balkana u Europski ekonomski prostor, kao prvu konkretnu stanicu na njihovom putu u EU. To je pokrenulo veliku europsku diskusiju. Mnogi su protiv toga.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučićje u intervjuu za austrijski „Der Standard” 21. listopada 2019. jasno rekao: „NE pregovorima sa EU će u Srbiji voditi ka tome da EU postane još nepopularnija i da joj se manje vjeruje. […] Ali mi se brinemo za sebe. Moramo riješiti naše odnose u regionu. A imamo i dobre odnose sa Kinom, Rusijom i Turskom.” I Srbija je odmah potpisala sporazum s Euroazijskom ekonomskom unijom, iako to nije kompatibilno s članstvom u EU. Rusija je odmah pozvala Sjevernu Makedoniju i Albaniju da i one to urade.

Kakvi su to nevjerovatni razvoji događaja? U Europi nedostaje zajednička strateška politika, nedostaje jasnoća u pogledu naših interesa i naše vizije za rješavanje problema na Balkanu. Vrlo je teško razumjeti šta pri tome misli aktuelna politička elita u Europi.

Stoga je izuzetno važno da barem NATO ima jače prisustvo na Zapadnom Balkanu. Albanija i Crna Gora su već članice NATO-a, a i Sjeverna Makedonija se nalazi pred članstvom. Samo Srbija ne teži ka članstvu u NATO-u, što pretežno važi i za srpski entitet u Bosni i Hercegovini (BiH), Republiku Srpsku (RS). RS lojalno prati Srbiju i protivi se članstvu u NATO-u, iako je godinama ranije sa tim bila saglasna i službeno je potpisala zahtjev BiH za Akcioni plan za članstvo u NATO-u. To sada uzrokuje velike probleme i političku blokadu u Bosni i Hercegovini. Vlada u Bosni i Hercegovini, nakon izbora u listopadu 2018. godine, još uvijek nije formirana, jer se Republika Srpska predomislila i više ne poštuje postojeće pravne sporazume od ranije. RS odbacuje aktiviranje takozvanog MAP-a (Akcioni plan za članstvo) i blokira put Bosne i Hercegovine u NATO. Jaki čovjek srpskog entiteta Milorad Dodik, koji je sada i član Predsjedništva BiH, održava dobre odnose sa Rusijom, koja se protivi širenju NATO-a na zapadni Balkan i sve jače se bori za nezavisnost Republike Srpske. Dok Rusija kroz konkretne korake jača svoj uticaj u regionu, EU daje prazna obećanja. Tako se povećava opasnost od budućih ozbiljnih sukoba, u slučaju da Dodik konkretnim koracima nastavi slijediti svoju najavu otcjepljenja i pripoji RS Srbiji.

Čak je i srbijanski predsjednik Vučić, koji je inače u javnosti vrlo oprezan po pitanju svojih izjava o Bosni i Hercegovini, u intervjuu za “Standard”, pozvao se na referendume o nezavisnosti u bivšoj Jugoslaviji i postavio pitanje: “Zašto se danas ne dozvoli jedan takav referendum Republici Srpskoj?” Time je ciljao u pravcu nezavisnosti Republike Srpske, jer ga uznemirava gubitak Kosova i vjeruje da svojim biračima kao kompenzaciju mora nešto ponuditi. Stoga Vučić kaže:„Srbi su jedini koji nemaju pravo na samoopredjeljenje. Srbe čini bijesnim kada čuju da drugi postupaju u skladu sa međunarodnim standardima, ali kada Srbi sami nešto zatraže, za njih ne postoji “sui generis” (op.red. izuzetak).

Postoji realna opasnost da neuspjeli EU pregovori između Srbije i Kosova dovedu do otvorenog sukoba ikao i da će to imati fatalne posljedice za Bosnu i Hercegovinu. Izuzetno važnu geografsku ulogu ulogu tu igra Distrikt Brčko u Bosni i Hercegovini, koji se nalazi između Republike Srpske i Srbije.

Stoga je vrlo važno da osim EUFOR-a, NATO koji je u Bosni i Hercegovini prisutan od kraja rata 1995., tamo pokaže jače vojno prisustvo, kako bi se izbjegle teže posljedice.

Europa mora protrljati oči i konačno se probuditi.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati

Politika

AKO IM JE VJEROVATI: “Ameri” pojasnili svoj stav oko podjele BiH

“Plan Amerikanaca i Europljana je još uvijek da se podijeli Bosna i Hercegovina. To je još po sporazumu iz Karađorđeva, a i u planu Oven – Stoltenberg, kojim se trebalo podijeliti BiH na tri dijela. Po tom planu ‘Herceg-Bosnu’ bi dobila Hrvatska, Srbija bi dobila Republiku Srpsku, a ostala bi jedna mala muslimanska državica oko Sarajeva. Amerikanci i sada govore da žele da se Srbija odrekne Kosova, a da dobije Republiku Srpsku”, rekao je Boyle za N1.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

– Po tom planu ‘Herceg-Bosnu’ bi dobila Hrvatska, Srbija bi dobila Republiku Srpsku, a ostala bi jedna mala muslimanska državica oko Sarajeva… Amerikanci i sada govore da žele da se Srbija odrekne Kosova, a da dobije Republiku Srpsku – ustvrdio je Francis Boyle u nedavnom intervjuu za N1

Ugledni profesor međunarodnog prava iz SAD-a Francis Boyle nedavno je gostujući na N1 televiziji, odgovarajući na konstataciju da se često govori o razmjeni teritorije u okviru rješavanja pitanja Kosova, kazao kako SAD i Evropska unija planiraju podijeliti BiH.

“Plan Amerikanaca i Europljana je još uvijek da se podijeli Bosna i Hercegovina. To je još po sporazumu iz Karađorđeva, a i u planu Oven – Stoltenberg, kojim se trebalo podijeliti BiH na tri dijela. Po tom planu ‘Herceg-Bosnu’ bi dobila Hrvatska, Srbija bi dobila Republiku Srpsku, a ostala bi jedna mala muslimanska državica oko Sarajeva. Amerikanci i sada govore da žele da se Srbija odrekne Kosova, a da dobije Republiku Srpsku”, rekao je Boyle za N1.

Iz veleposlanstva SAD-a za Patriju su komentirali ovaj stav profesora ističući kako je „stav Vlade SAD-a po ovom pitanju jasan“.

„Kao što smo do sada više puta ponovili, ne postoje paralele između Republike Srpske i Kosova. BiH je bila suverena i međunarodno priznata država i prije Dejtonskog sporazuma. Sjedinjene Američke Države i ostale članice međunarodne zajednice su u potpunosti posvećene suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine. Republika Srpska i Federacija BiH su osnovni elementi unutarnje političke organizacije Bosne i Hercegovine. Kao što je dobro poznato, Dejtonski mirovni sporazum i Ustav Bosne i Hercegovine ne daju pravo bilo kojem od dva entiteta da se otcijepi od BiH. Postojanje ova dva entiteta je u potpunosti ovisno o postojanju BiH“, istakli su iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a.

Nastavi čitati

Popularno