Kontaktirajte nas na:

Politika

ČOVIĆ: Nikakva granica ne može odvojiti hrvatsko biće i jedan narod u dvije domovine.

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović pozdravio je takvu odluku i brzu reakciju vlasti RH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Plenković i Čović

Najava ministra MUP-a i šefa Nacionalnog stožera civilne zaštite RH Davora Božinovića o otvaranju granice s Bosnom i Hercegovinom, odnosno ukidanju mjere samoizolacije za državljane BiH koji ulaze u RH otklonili su sve teorije kako BiH ostaje tampon zona bez mogućnosti protoka ljudi prema RH.

Navodi se ovo u saopštenju HDZ-a BiH. Dodaju da je ministar Božinović istakao je kako od sutra (utorak) se ukidaju takve mjere.

Predsjednik HDZ-a BiH dr. Dragan Čović pozdravio je takvu odluku i brzu reakciju vlasti RH.

– Jasno je da Vlada RH na čelu s premijerom Plenkovićem mora djelovati i donositi konkretne odluke koje nekad ne budu dočekane blagonaklono i to je sasvim normalno. Međutim, čim su te mjere donesene, istaknuli smo kako nema potrebe za panikom. Prisjetite se i poteza Vlade RH u situaciji kada su pojedine zemlje stavljale žilet žice zbog problema s migrantima, što je premijer Plenković u startu odbio jer nikakva granica prema svom narodu u drugoj državi ne dolazi u obzir. Ista stvar je i sada, rekao je Čović i dodao:

– Nikakva granica ne može odvojiti hrvatsko biće i jedan narod u dvije domovine. Hvala premijeru Plenkoviću na brzoj reakciji i racionalnoj odluci. Bosna i Hercegovina je već dio Europe i ovo je podvig europske Bosne i Hercegovine.

No, u pozadini hrvatskog zaokreta oko prelaska državne granice s BiH, kriju se najmanje tri bitne činjenice. Prva, da su hrvatske plaže sablasno puste i da će bez turista iz regije, uključujući i BiH, propasti cijela turistička sezona.

Druga činjenica je također važna: Hrvati uskoro izlaze na izbore a vladajućem HDZ-u u Hrvatskoj svako su važni glasovi Hrvata u BiH koji tradicionalno glasaju upravo za HDZ-a.

Treća važna činjenica, vezana je za odluku Evopske unije o politici otvaranja granice 1. jula. Naime, Evropska Unija još nije donijela konačnu odluku hoće li od 1. jula otvoriti svoje granice za građane BiH.

Neki mediji su, naime, izvijestili da se Bosna i Hercegovina nalazi na listi 18 zemalja čijim će građanima EU otvoriti vrata 1. jula. U tom sličaju bilo bi apsurdno da se Hrvatska prema BiH ponaša drukčije od ostatka EU.

Ruska novinska agencija TASS, pozivajući se na neimenovani diplomatski izvor, izvijestila je jučer da je Komitet stalnih predstavnika u Evropskoj uniji (COREPER) odobrio u petak spisak 18 država kojima će granice Unije početi ponovo da se otvaraju 1. jula. Na tom spisku su i dvije države Balkana, ukčljučujući i BiH!

“Izaslanici EU postigli su politički dogovor o nacrtu liste 18 zemalja za ponovno otvaranje granica. Taj proces će biti postepen i počet će 1. jula. Rusija i Sjedinjene Države nisu uvrštene na spisak, u skladu s epidemiološkim kriterijumima,” rekao je izvor.

Diplomat je istaknuo da dokument treba formalno da usvoji Vijeće Evropske unije početkom sedmice.

Na listi su sve balkanske države, Kanada, Kina, Južna Koreja i Japan. Drugi diplomatski izvor rekao je, međutim, da konsultacije s Kinom još traju.

Ranije u petak, izvor u Briselu rekao je za TASS da Evropska unija neće uvrstiti Rusiju na spisak zemalja kojima je dozvoljeno da uđu u to područje 1. jula.

“Činjenica je u tome što epidemiološka situacija u Rusiji ne omogućava da je dodamo na prvu listu zemalja čiji će građani moći da pređu granice 1. jula. To je normalno, jer Rusiji treba više vremena, pošto se virus tamo počeo aktivno širiti kasnije nego u evropskim državama”, rekao je izvor.

Prema njegovim riječima, lista zemalja koju trenutno priprema EU, kasnije će se proširiti. “Pregledat ćemo ovu listu prilično redovno. Naravno, čim postane jasno da su se ruski epidemiološki uslovi poboljšali, dodat ćemo je na listu. To je u najboljem interesu svih strana, vjerujte mi”, dodao je diplomat. | SB

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

NIKŠIĆ: Svi smo mi savremenici Alije Izetbegovića, žao mi je što prednost nije dao građanima

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Nermin Nikšić o Aliji

Na dan kad se obilježava 17. godišnjica od smrti prvog predsjednika međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine zanimljiva je percepcija njegovog lika i djela od lidera aktualne opozicije.

S obzirom da se svi možemo nazvati savremenicima Alije Izetbegovića, teško je dati objektivan sud, kaže za Klix.ba predsjednik Socijaldemokratske partije BiH Nermin Nikšić.

“Nesporna je činjenica da se radi o prvom predsjedniku Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Žao mi je da je, u periodu kada je mogao presudno utjecati, prednost dao zastupanju naroda umjesto građana. Kada gledam s ove vremenske distance, potpuno svjestan turbulentnog vremena i agresije kroz koju je prošla naša zemlja, ne mogu se oteti utisku da su bila dva lica, rekao bih dva pogleda Alije Izetbegovića na odnose u Bosni i Hercegovini”, kaže Nikšić.

Jedno je ono što je, potpuno ispravno, dodaje on, govorio o multietničkoj Bosni i Hercegovini, a drugo je ono što (ni)je bio spreman uraditi da tako bude. Zato je najbolje ostaviti da historija donese konačan sud o njegovom liku i djelu u vremenu koje je pred nama.“Želim vjerovati kako ni sam Izetbegović ne bi bio saglasan sa novovremenim kreiranjem kulta ličnosti, a pogotovo aktuelnog takmičenja u tome ko je veći poltron porodice Izetbegović.

U svakom slučaju je nesporno da ima svoj dio zasluga za međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine i zaustavljanje rata. Za Bosnu i Hercegovinu je bitno da bez ostrašćenosti i iracionalizma od lidera iz prošlosti preuzme najpozitivnije prakse koje možemo primijeniti kako bi život naših ljudi danas učinili boljim, a ne kako bismo ostali zarobljeni u raspravama o prošlosti”, zaključio je lider SDP-a. | TBT

Nastavi čitati

Politika

HASANBEGOVIĆ OŠTRO PO PLENKOVIĆU: ‘Počinio je kazneno djelo!’

O tome tko je kriv za radikalizaciju Hrvatske, koplja su lomili Nina Obuljen Koržinek i Zlatko Hasanbegović.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zlatko Hasanbegović

Zlatko Hasanbegović ustrajan je u stavu da je u ovom slučaju došlo do “zamjene teze”:

“Zamijenjena je teza”

“Ovdje je, nasreću, ostalo sve u pokušaju. Sve ostalo je špekuliranje i zamjena teza. Imamo prvorazredni škandal da je predsjednik Vlade svoje političke neistomišljenike, zakonite predstavnike hrvatskoga političkog života optužio kao inspiratore i poticatelje navedenog kaznenog djela, a to je samo po sebi kazneno djelo”, izjavio je za N1.

Hasanbegović još više zamjera potez potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda koji je najavio istragu saborskih zastupnika. Također je dodao kako u Hrvatskoj nema nikakve radikalizacije:

“Plenković konstruira paniku”

“Svjedoci smo da se mjesecima pojedinačni ekscesi koje u Hrvatskoj ima značajno manje nego drugdje pokušavaju iskoristiti za stvaranje moralne panike. Pokušava se konstruirati izvanredno stanje, konstruira ga Plenković kako bi raspravu skrenuo s ključne teme, a to je suština njegove politike”, kazao je.

Obuljen zamolila Hasanbegovića da prestane sa govorom mržnje

Nina obuljen izjavila je kako joj je teško pratiti “tijek Hasanbegovićevih misli” te ga zamolila da zajedno sa svojim istomišljenicima prekine sa govorom mržnje. Ministrica kulture i medija istaknula je da je važno da se mlade ljude uči kritičkom mišljenju te da ne vjeruju svemu što vide na društvenim mrežama i kazala da je legitimno propitivati koaliciju HDZ-a i SDSS-a.

“Tome služi javni prostor, mediji, saborska govornica. To je sama srž demokracije. Ono što nije legitimno, jest širiti mržnju i netoleranciju prema manjinskim zajednicama u cjelini”, rekla je Obuljen Koržinek za N1.

Odvjetnik Zvonimir Hodak ne slaže se s izjavom Zlatka Hasanbegovića koji navodi da je premijer Andrej Plenković počinio kazneno djelo jer je neke političare optužio da su inspirirali i poticali napad na Markovu trgu, istaknuvši kako je to preusko shvaćeno.

“Svatko ima pravo da kaže što misli, to je sloboda govora. Ne može se odmah od nečeg činiti kazneno djelo. To je njegovo pravo da kao predsjednik Vlade i hrvatski građanin iznese svoje mišljenje i stavove”, te je dodao da ako se to brani onda smo odavno ušli u zonu sumraka, to onda više nije demokracija, prenosi hrvatski portal Denevo.hr.

Nastavi čitati

Politika

Uzalud dokazi o krađama identiteta: Tužiteljstvo BiH se proglasilo nenadležnim za prevare na lokalnim izborima

Glasnogovornik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić izjavio za BH Radio 1 da je za kriminal na lokalnim izborima nadležno entitetsko pravosuđe. Krađe identiteta bh. državljana nisu u nadležnosti Gordane Tadić i njenih tužitelja.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Gordana Tadić

Tužiteljstvo BiH proglasilo se nenadležnim za istraživanje izbornih prevara i krađe identiteta za predstojeće lokalne izbore. To proizilazi iz izjave koju je glasnogovrnik Tužiteljstva BiH Boris Grubešić dao za BH Radio 1. On je kazao da je “praćenje regularnosti izbora u nadležnosti Centralne izborne komisije BiH”.

“U slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima kaznenih djela, trebaju informirati nadležne pravosudne institucije – entitetske ili Brčko Distrikta ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na razini BiH”, kazao je Grubešić za BH Radio 1.

Pojednostavljeno, Tužiteljstvo BiH neće poduzeti ništa kako bi spriječilo brojne zloupotrebe prilikom registriranja birača za glasanje putem pošte, jer, smatra glavna državna tužiteljica Gordana Tadić, prevare se odnose na lokalne izbore. Svoj stav državno Tužiteljstvo temelji na osnovu Krivičnog zakona BiH, odnosno poglavlja koje odnosni na izborne prevare.

“Ko krivotvori rezultate izbora ili glasanja za institucije Bosne i Hercegovine dodavanjem, oduzimanjem ili brisanjem glasova ili potpisa, netačnim brojanjem glasova, neistinitim upisivanjem rezultata u izborne isprave ili na drugi način, ili objavi kao konačan rezultat izbora ili glasanja koji ne odgovara obavljenom glasanju, kazniće se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina”, navedeno je u članu 154 Krivičnog zakona BiH.

S obzirom na to da su lokalni izbori, a ne opći, Gordana Tadić je zaključila, a Boris Grubešić saopćio da Tužiteljstvo BiH nije nadležno da istraži na koji način je oko 50.000 bh. državljana fiktivno prijavljeno u drugim državama za glasanje putem pošte.

Međutim, Tužiteljstvo BiH, potvrdilo nam je nekoliko visokopoziocioniranih nositelja pravosudnih funkcija, nije uzelo u obzir ključne činjenice. Središnji birački popis je u nadležnosti Središnjeg izbornog povjerenstva BiH, tj. institucije Bosne i Hercegovine. Dalje, brojnim bh. državljanima su ukradeni osobni podaci, a Zakon o zaštiti osobnih podataka je državni zakon koji je u nadležnosti Agencije za zaštitu osobnih podataka BiH koja je državna instuticija. Kriminal sa biračkim popisima je počinjen u oba bh. entiteta i Brčko Distriktu, a bh. građani su nezakonito  prijavljivani u drugim državama.

“Sve to ima obilježje organiziranog i međunarodnog kriminala i Tužiteljstvo BiH je isključivo nadležno za ta krivična djela”, kazao je za Istragu jedan od visokopozicioniranih tužitelj u BiH.

Osim ovoga, prema Zakono o Sudu BiH, državno pravosuđe je nadležno i za kriminal iz entitetskih zakona ukoliko počinjena djela štete ugledu Bosne i Hercegovine.

“Sud je dalje nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine kada ta krivična djela:

a) ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, nacionalnu sigurnost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine;
b) mogu imati ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu Bosne i Hercegovine, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za Bosnu i Hercegovinu ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice izvan teritorije datog entiteta ili Brčko Distrikta Bosne i Hercegovine”, navedno je u članu 7 Zakona o Sudu BiH.

Ali bez obzira na sve to Tužiteljstvo BiH smatra da nije nadležno da istražuje kako su bh. državljani fiktivno prijavljivani u drugim državama, te kako im je pokraden identitet. Podsjetimo, Središnje izborno povjerenstvo BiH proslijedilo je još početkom rujna Tužiteljstvu BiH dokaze o zlouptrebama prilikom prijava za glasanje iz inozemstva. Nekoliko puta su članovi SIP-a pokušavali da organiziraju sastanak sa glavnom državnom tužiteljicom, ali Gordana Tadić se nije odazvala.

Izvor: istraga.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x