Slijedite nas:
„Ne znam da li se radi o novoj provokaciji, ali su sve tamošnje stranke apsolutno saglasne o ovoj temi”, rekla je Zaharijeva televiziji BTV. Bugarska ministrica smatra da je povratak srpskog jezika u makedonske škole dio plana da se “jezik što više približi srpskom, a udalji od bugarskog”. “To pobija tezu da je veza sa Srbijom i Rusijom prekinuta. Naprotiv, makedonizam je ideologija nastala u tim državama”, rekla je Zaharijeva.
Makedonski premijer Zoran Zaev je, čestitajući Svetog Savu pripadnicima srpske manjine, najavio povratak srpskog jezika kao izbornog predmeta u školama u Sjevernoj Makedoniji.
Sa Zaharijevom se složio i historičar Hristo Matanov, koji tvrdi da je “makedonizam srpski proizvod sazdan na antibugarskim osnovama”.
Šta želi Sofija?
Bugarska i Makedonija su 2017. godine potpisale Ugovor o prijateljstvu, dobrosusjedskim odnosima i saradnji, koji Skoplje smatra jedinim preduslovom za početak pregovora sa EU.
Vlasti u Sofiji pak smatraju da je prije početka pregovora potrebno riješiti pitanja koja se odnose na makedonski nacionalni identitet, odnosno pitanje jezika i identiteta nacionalnih heroja, među kojima je Goce Delčev.
Suštinski, Sofija nastoji da zaustavi zahtjeve da se Makedoncima u Bugarskoj prizna status nacionalne manjine, što će, kako tvrdi Ekaterina Zaharijeva, biti riješeno kada Skoplje prizna da makedonski jezik i identitet imaju bugarske korijene.
Bugarska je jedina zemlja koja blokira potpisivanje sporazuma o upravljanju granicama između Sjeverne Makedonije i Evropske agencije za graničnu i obalsku stražu.
Sofija insistira da se makedonski jezik, nadalje, zove zvanični jezik Republike Sjeverne Makedonije ili u određenim slučajevima fusnota uz objašnjenje: “Prema Ustavu Republike Sjeverne Makedonije”.
Bugarska navodi i da je “makedonski jezik nastao 1944. godine”, te da može da se računa jedino kao “pisana regionalna forma bugarskog jezika”.
Kako bugarska inteligencija i politika vidi proširenje svoje teritorije?
U Bugarskoj se već godinama s različitim povodima održavaju protesti različitih organizacija koje odaju počast bugarskim historijskim ličnostima u ovoj zemlji, ponekad krajnje kontroverznim.
Ono što je posebno problematično jeste da sve više rastuće desničarske političke opcije otvoreno zagovaraju promjene granica, u ovom slučaju potražujući dijelove susjednih zemalja na koje, kako smatraju, imaju historijsko pravo. U tome im se pridružuje i akademska zajednica.
Inače, Bugarske političke partije koje već godinama traže da se dijelovi Srbije i Makedonije u kojima žive Bugari, pripoje Bugarskoj, kao i da se to pitanje riješi prije daljih eurointegracija Beograda i Skoplja, diktiraju trendove i umjerenijim političkim opcijama koje sve više usvajaju politiku ultimatuma kao sredstva za ostvarenje nacionalnih ciljeva.
Pojedini bugarski političari smatraju da su “ponižavajućim” Nejskim mirovnim ugovorom iz 1919. mnogi Bugari ostavljeni izvan granica te zemlje.
Bugarska je članica NATO-a od 2004. godine, a u punopravno članstvo EU stupila je 2007. godine.
Izvor: Agencije