Kontaktirajte nas na:

Društvo

Budućnost koja bi nam se mogla obiti o glavu!

Budućnost je zastrašujuća, bilo što se može dogoditi, a čovječanstvo se možda ne može pripremiti za to, kao vrsta ili pak kao društvo.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dovoljno je pogledati SF filmove posljednjih nekoliko desetljeća koji nas upozoravaju što bi sve moglo poći po zlu za ljude, a neki od tih scenarija nisu čak ni daleka fikcija, upozoravaju analitičari. Oni su istražili kakve nam opasnosti prijete u sljedećem desetljeću te koliko su one doista moguće.

Roboti – ubojice

Trenutačno postoje dronovi i razna daljinski upravljana vozila koja se mogu koristiti u ratovanju. Većina vojski na svijetu s dovoljno novca radi na “problemu” uklanjanja ljudskog pilota. Zašto su ljudi problem? Njima trebaju stvari poput hrane i sna kako bi mogli funkcionirati, a istovremeno mogu upravljati samo jednim vozilom pojedinačno.

Zbog toga je bolja opcija korištenje LAWs-a (lethal autonomous weapons). Oni rade na principu dronova, no njima u potpunosti upravlja autopilot i ne zahtijevaju ljudsku intervenciju. Najvažnija stvar je dakako što su smrtonosne i što su ovlaštene ubijati bez ljudskog nadzora.

To na papiru zvuči kao dobra ideja – slanje strojeva u rat umjesto ljudi. Nažalost, nije tako jednostavno. Kao prvo, jednom kada se uništi neprijateljska robotska vojska, ljudi bi bili sljedeći, a uvijek postoji mogućnost kolateralne štete. Najveći problem ipak proizlazi iz scenarija “što ako”. Primjera je mnogo – što ako nas napadnu, što ako dođe do greške u programiranju pa napadnu krive mete, što ako dospiju u ruke terorista, što ako ih netko programira za genocid…

Da se bilo koja od ovih stvari dogodi, bismo li ih mogli zaustaviti?

Hakiranje smartphonea

Ransomware je postao velik problem, piše Grunge. Ovi zlonamjerni programi preuzimaju računalo, često prijeteći da će izbrisati ili šifrirati datoteke, a zatim zahtijevaju da korisnik plati novac kako bi preokrenuo šifriranje ili spriječio brisanje. Zamislite da vam prijeti gubitak godinama skupljanih, vrijednih podataka osim ako to ne spriječite velikim iznosima novca.

Opasnost je u tome što su pametni telefoni postaju budućnost za zlonamjerni softver i hakiranje, a na njima imamo sve više osobnih informacija koje smo pod prijetnjom gubitka spremni skupo platiti, objašnjavaju analitičari.

Smeće iz svemira

Od 2019. postoji oko 500 tisuća predmeta u orbiti iznad Zemlje, a tek oko 200 njih je funkcionalno – sateliti koje koristimo za komunikaciju te GPS. Ostatak je “svemirsko smeće”, krhotine nastale u lansiranju raketa i prijašnjih kolizija predmeta u orbiti.

Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i s napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vijest za naš tehnološki napredak, ne postoji zračna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu uzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.

Ljudi danas oslanjaju na satelite više nego ikad prije, od GPS-a do osnovnih komunikacijskih modela. Ako se sjećate filma Gravitacija iz 2013. godine sa Sandrom Bullock, ona glumi astronauta NASA-e koji radi na svemirskom teleskopu Hubble kada raketni udar na stari satelit izaziva lančanu reakciju krhotina koje lete kroz orbitu. To nije samo zamišljeni scenarij, već realna mogućnost nazvana Kesslerov sindrom.

Ako bi se to dogodilo, postoji mogućnost da neočekivani ostaci koji nisu izgorjeli u atmosferi dođu do Zemlje prouzrokovavši uništenje ili čak smrt.

Sve manje poslova zbog automatizacije

Kroz prošlo stoljeće čovječanstvo je izrađivalo strojeve koji olakšavaju posao, ali pod cijenu gubitka radnih mjesta. Svakodnevna poboljšanja uzrokuju da sve više radnih mjesta postaje nepotrebno i nije ih uvijek moguće zamijeniti. Automatizacija tako počinje postajati vrlo velik problem kako se tehnologija poboljšava, prema Brookings Institutu.

Gubitak radnih mjesta nije dobra stvar u kapitalističkom društvu, koje je u velikoj mjeri temeljeno na zaposlenosti njenih članova. Nažalost, zasad ne postoji ni potencijalno rješenje za ovaj problem.

Jedino područje gdje ljudi mogu biti sigurni da ih neće zamijeniti roboti su poslovi koji zahtijevaju spretnost, koordinaciju očiju i ruku i fleksibilnost. To su izučeni poslovi poput vodoinstalaterstva i električarski poslovi.

Također se ne moraju bojati ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u dogledno vrijeme roboti neće moći zamijeniti ljude ni u kreativnim poslovima. Barem ne u dogledno vrijeme.

Nadzor postaje sve strašniji

Bivši špijun CIA-e dao je eksplozivni intervju o tome kako je preko kompjutora gledao ljude u njihovim domovima. On je radio na prisluškivanju i uhođenju građana preko kompjutorskih ekrana i telefona. Imao je pristup svim mailovima, SMS-porukama, chatovima i shvatio da se najgrublje krši privatnost ljudi, i to onih običnih građana.

Nadzor je postao svakodnevni dio života, a kamere nadziru što ljudi rade i i konzumiraju svaki dan. Ali stvari će vjerojatno postati još strašnije u bliskoj budućnosti. Kako je napomenuo The Verge, umjetna inteligencija će postati ono što će promijeniti sve u sustavu nadzora.

Ne samo da će zbog tehnologije moći pratiti svaki korak ljudi, umjetna inteligencija će to činiti lako, efikasno i bez ljudskog nadzora. To znači da će imati podatke i moć obrade za učinkovito gledanje osobe 24 sata dnevno, i sve to bez potrebe za ljudskim pregledom podataka. Kako navodi TechCrunch, budućnost privatnosti vjerojatno će se manje odnositi na sprječavanje nadzora i više na pristanak korisnika na načine na koji se njihovi podaci koriste.

LAŽNE VIJESTI

U ranim desetljeća interneta ljudi su se počeli privikavati na lažne fotografije, a fotošopirani prikazi stvorili su mnoštvo dezinformacija, no ipak postoje neki tragovi uz pomoć kojih se može utvrditi da su lažne.

No, tzv. deepfakes vijesti će promijeniti sve to. Zamislite primjerice video u kojem predsjednik Obama drž govor prepun rasističkih referenci. Zapravo, ne morate ga zamisliti, on već postoji i rad je Jordana Peela, koji ga dobro imitira.

Ljudi se još uvijek bore s nepovjerenjem spram slika, no u sljedećem desetljeću ćemo otkriti kako ne možemo vjerovati ni videima. ako je izvijestio The New York Times, medijske tvrtke već se pripremaju za izradu alata i pokušavaju otkriti načine prepoznavanja deepfakeova, no pitanje je koliko će u tome biti uspješni i kada.

Premoć umjetne inteligencije

Još Isaac Asimov Asimov naveliko je pisao i razmišljao o tome kako da čovjek zaštiti svoj integritet u svijetu u kojem će se sve više oslanjati na umjetnu inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primjer eksponencijalnog rasta. Lako za to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba. Ali, što kad dođe do kvara? Što kad dođe do pogreške u procjeni situacija? Što kad netko gadno zabrlja? Što kad… No, čitajte malo Asimova ili Dicka ili nekoga od klasičnih SF autora, oni su pisali o tome što nas čeka za koju godinu.

Gotovo 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku “Metropolis” Fritza Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima. Iako mnogi misle kako roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, vjeruje se kako se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji. Prema hipotezi “Grey Goo”, nanoroboti bi mogli postati dominantne sile u svijetu u kojem će ljudi biti građani drugog razreda.

GMO virusi

Stiže nam pandemija, a mi umjesto da se pripremamo na nju kao za rat, pravimo se da se ništa ne događa”, rekao je Bill Gates, otkrivajući svoje predviđanje o nadolazećoj zdravstvenoj pošasti koja će po njemu uskoro “protutnjati svijetom”.

Jedan od mogućeg uzročnika takvog scenarija je svakako GMO virus nastao intervencijom čovjeka, najvjerojatnije imućne terorističke skupine koja želi napraviti kaos u svijetu. Pojedincima ili malim skupinama postaje lakše i lakše stvarati oružane bolesti koje bi se mogle širiti poput požara širom svijeta. Prema Gatesu, mali nedržavni akter mogao bi izgraditi još smrtonosniji oblik malih boginja u laboratoriju.

Kraj antibiotika

Pacijent je imao je upalu urinarnog trakta, liječnik mu je prepisao antibiotik i nakon što je s antibiotikom bio gotov, upala se vratila. Osim što su neugodne, upale koje se vraćaju su i veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Samo u SAD-u na ovakve slučajeve potroši se 1,6 milijardi dolara. A, kako najnovije istraživanje desetero znanstvenika iz Velike Britanije pokazuje, ovo bi moglo biti prvo pravo identificiranje otpornosti bakterija na antibiotike.

Svjetska zdravstvena organizacija prije određenog vremena proglasila je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih prijetnji zdravlju cijelog čovječanstva, sigurnosti hrane i uopće budućem razvoju ljudske vrste. Ovo istraživanje ovakve reakcije bakterija primijetilo je kod E. coli, Enterococcusa, Enterobactera i Staphylococcusa.

Uočili su i to da su bakterije u ovakvom stanju puno ranjivije nego inače, ali i to da je određeni broj njih kadar preživjeti ako se dobro sakrije u ljudskom tkivu, i to dovoljno veliki broj njih da nakon djelovanja antibiotika vrati svoj oblik i prouzroči novu infekciju.

WHO nadalje prognozira da će “superbakterije” do 2030. godine pobiti 24 milijuna ljudi, te da će, ako čovječanstvo ne pronađe način kako da uspješno riješi taj problem, od takvih bakterija moglo godišnje umirati čak 10 milijuna ljudi na svijetu. | SB

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Društvo

Lauc o Srićinim prijetnjama lockdownom: ‘Ne mogu razumjeti zašto ima potrebu plašiti ljude’

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Gordan Lauc

Pulmolog Saša Srića u emisiji Novi dan N1 televizije otkrio je kako u Hrvatskoj imamo povoljniji trend što je tiče koronavirusa, ali to nije razlog da se opuštamo te da se mjere ne smijemo popuštati prenaglo. Kaže kako on i kolege ističu realnu situaciju, pa se dotaknuo člana znanstvenog savjeta Vlade, Gordana Lauca, koji je prošli tjedan pozvao DORH da goni sve one koji, po njegovom mišljenju, siju strah i paniku o koronavirusu.

“Ne plašimo stanovništvo. Pokušavamo ih držati budnima i ukazati na realnu situaciju”, poručio je pulmolog Srića. Navodi kako trebamo imati umjereni optimizam, ali i biti pripremni za sve situacije. Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo”, smatra Srića. Naglasio je kako su šanse da se mutirani soj uopće ne pojavi i kod nas su gotovo nemoguće.

O cijeloj situaciji na profilu društvene mreže ubrzo se osvrnuo i prozvani molekularni biolog Lauc. Dao je svoje mišljenje o tome koliko je stvarna prijetnja opasnog Britanskog soja virusa.

“Kaže dr. Srića ‘Ako bi došlo do bujanja novog, zaraznijeg soja, druge opcije osim totalnog lockdowna ne bi bilo’ U Hrvatskoj je sada oko 3.000 aktivnih slučajeva. Najnovija istraživanja pokazuju da je B.1.1.7 soj (tzv. UK soj) širi oko 35 posto brže. Pretpostavimo da će sljedećih tjedana prosječni R u Hrvatskoj biti oko 0,9 (sada je oko 0,8). To bi značilo da se novi soj širi s R oko 1,2. Novi soj u Hrvatskoj još nije dokazan, no pretpostavimo da možda već sada imamo čak 0,5 posto slučajeva s novim sojem, dakle oko 15 potvrđeno zaraženih ljudi. Serijski interval je oko 5 dana, to znači da moramo za idućih 10 tjedana – do proljeća, množiti s 1,2^10 što je oko 6,2. To znači da do proljeća možemo imati akitivnih stotinjak ljudi s novih sojem. Ili ako ih je sada čak 1%, tj. 30, onda možda čak i 200 ljudi može biti zaraženo s novim sojem”, objašnjava Lauc.

Dodao je da koliko tih potencijalnih 200 zaraženih ljudi do proljeća opravdava zabranu rada bilo kome, kako kaže, procijenite sami.

Ne mogu razumjeti zašto neki pojedinci imaju potrebe plašiti ljude čak i u situaciji koja je evidentno jako dobra. Naravno da i dalje svi mi moramo biti oprezni i odgovorni i paziti da ne širimo epidemiju, te da razumne epidemiološke mjere trebaju ostati na snazi. Osobno smatram da bi razumne bile one mjere koje smo imali na jesen (oko 15.10) kada je broj slučajeva bio sličan današnjem”, kaže.

Napominje kako smo sad sigurno u neuporedivo boljoj situaciji no na jesen, jer je u međuvremenu na COVID-19 postalo otporno najmanje milijun, a vjerojatno i dosta više ljudi u Hrvatskoj.

“Tvrditi da nam unatoč toj nespornoj činjenici, koju bi bilo nerazumno ignorirati, ipak trebaju još strože mjere značilo bi zagovarati paušalne umjesto znanstveno utemeljene mjere“, ističe.

 

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Društvo

NORVEŠKA: Čak 29 smrtnih slučajeva starijih osoba povezuje se s cijepljenjem protiv korone

Norveška je izrazila veliku zabrinutost oko sigurnosti Pfizerova cjepiva za starije ljude s ozbiljnim zdravstvenim problemima nakon što je procijenjeni broj umrlih nakon cijepljenja porastao na 29..

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Još šest novih smrtnih slučajeva pridodano je u subotu ukupnom broju smrti koje se povezuju s primanjem cjepiva protiv koronavirusa. Također dobna skupina na koju bi cjepivo moglo djelovati na taj način snižena je s 80 na 75 godina.

Norveška je za sada cjepila jednom dozom oko 42.000 ljudi, a zemlja se usredotočila na one koji se smatraju najugroženijima ako se zaraze virusom, što uključuje starije osobe, javlja Tportal.

Do petka je cjepivo koje su proizveli Pfizer i BioNTech SE bilo jedino dostupno u Norveškoj, a ‘tako su svi smrtni slučajevi povezani s ovim cjepivom’, objavila je Norveška agencija za lijekove u pisanom odgovoru za Bloomberg u subotu.

‘Sve prijavljene smrti odnosile su se na starije ljude s ozbiljnim zdravstvenim problemima’, naveli su dalje. Većina ljudi iskusila je očekivane nuspojave cjepiva, poput mučnine i povraćanja, povišene temperature, reakcija na mjestu ubrizgavanja i pogoršanja općeg stanja.

Norveško iskustvo ne znači da bi mlađi, zdraviji ljudi trebali izbjegavati cijepljenje.

Emer Cooke, novi ravnatelj Europske agencije za lijekove, rekao je za Bloomberg da bi praćenje sigurnosti cjepiva protiv korone, posebno onih koji se oslanjaju na nove tehnologije poput glasničke RNA, bio jedan od najvećih izazova nakon što počne široka distribucija cjepiva po svijetu.

Iako su dva do sada odobrena cjepiva protiv korone u Europi testirana na desecima tisuća ljudi – uključujući dobrovoljce u kasnim 80-ima i 90-ima – prosječni sudionik ispitivanja bio je u ranim 50-im godinama. Prvi ljudi koji su cijepljeni na mnogim mjestima stariji su od toga jer zemlje žure da cijepe stanovnike domova za starije osobe koje imaju visokim rizik od lošeg ishoda ako se zaraze virusom.

Norveški institut za javno zdravstvo ocjenjuje da ‘za one s najtežim oblicima bolesti čak i relativno blage nuspojave cjepiva mogu imati ozbiljne posljedice. Za one koji ionako imaju vrlo kratak životni vijek, korist od cjepiva može biti neznatna ili nebitna.’

Pfizeri BioNTech surađuju s norveškim regulatorom na istrazi smrti u Norveškoj, objavili su iz Pfizera.

‘Broj dosadašnjih incidenata nije alarmantan i u skladu je s očekivanjima’, poručili su iz tvrtke koja proizvodi cjepivo protiv koronavirusa.

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati

Društvo

Zašto svi zaraženi Covidom-19 nemaju jednaku kliničku sliku

U proteklih godinu dana, naučnici su rekordnom brzinom saznavali neke stvari o virusu SARS-CoV-2: vrlo brzo je sekvenciran genom virusa te prepoznat i dešifrovan ključni protein virusa, pomoću koje on inficirana naše ćelije.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

No, postoji jedna stvar koja još uvijek zbunjuje. Jedna od najvećih tajni bolesti COVID-19 je to kako kod nekih ljudi bolest ima tako tešku kliničku sliku ili, nažalost smrtni ishod, dok drugi prođu samo s blažim simptomima, poput neugodnog, ali ne po život opasnog privremenog gubitka čula njuha.

Za sada postoji nekoliko tragova koje naučnici prate kako bi bolje shvatili ovo. Jedan dio odgovora na ovo pitanje jeste i količina virusa koju je neko udahnuo – svakako da veća količina virusa i više virusnih čestica mogu značiti i da više virusa dođe do ćelija gdje prave štetu. Zatim, teži ishodi su češći kod hroničnih bolesnika i starijih osoba. Međutim, dosta odgovora leži i u individualnim osobinama različitih ljudi, od molekularnih karakteristika imunološkog sistema te jako finih mehanizama regulacije gena.

Male regulatorne molekule RNK

Jedan trag su nedavno pružili naučnici iz neprofitnog naučnog istraživačkog centra u Arizoni Translational Genomics Research Institute (Tgen). Rezultati njihove studije, objavljeni u mSphere, žurnalu Američkog mikrobiološkog društva, opisuju ulogu jedne molekule zvane miR1307, u „paljenju“ i „gašenju“ određenih gena unutar virusa, koji bi mogli imati utjecaj na ozbiljnost infekcije. Ove molekule su zapravo male nekodirajuće molekule RNK (eng. micro RNAs ili miRNAs) koje mogu stupiti u interakciju s odgovarajućim dijelovima virusne RNK i tako djelovati na replikaciju virusa.

Naučnici su ove molekule identificirali upoređujući genetičke elemente SARS-Cov-2 sa sedam drugih ljudskih koronavirusa, od kojih neki samo uzrokuju obične prehlade. Uz to, ispitivali su i genom sojeva koronavirusa za koje je poznato da inficiraju određene životinje, uključujući i pangoline i šišmiše, a i dalje se smatra kako je neka od divljih životinja bila početni izvor virusa, sa koje je on preskočio na našu vrstu. Istraživali su koliko se SARS-CoV-2 razlikuje od drugih virusa iz grupe koronavirusa.

Molekula miR1307 može utjecati na brzinu replikacije virusa – a ako se virus brzo replicira, predstavlja i veći teret našem organizmu te izaziva veće oštećenje naših ćelija i jaču upalnu reakciju.

Brzina nastajanja antitijela

Kinetika nastanka antitijela također može imati utjecaja na ishod COVID-19 infekcije. U radu grupe naučnika s Univerziteta Yale, koji je postavljen na preprint serveru medRxiv i čeka stručne recenzije, pokazano je kako tajming nastanka zaštitnih antitijela također im utjecaja na tok infekcije. Prije smo mislili da je bitan samo nivo antitijela, ali ovaj rad pokazuje da je klinička slika nešto lakše kod pacijenata koji razviju antitijela na Sprike protein virusa SARS-CoV-2 u prvih 14 dana infekcija.

S druge strane, kod pacijenata koji su preminuli od COVID-19 zabilježen je robustan imuološki odgovor antitijelima koja neutraliziraju Spike protein i RBD protein, ali je taj odgovor kasnio. Podaci iz ovog rada govore kako nivo antitijela sam za sebe nije odlučujući faktor ishoda COVID-19 infekcije, ali da odgođena, usporna kinetika proizvodnje neutralizirajućih antitijela ima utjecaja na ishod.

Izvor: voanews.com

0 0 glas
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x