Kontaktirajte nas na:

Društvo

Budućnost koja bi nam se mogla obiti o glavu!

Budućnost je zastrašujuća, bilo što se može dogoditi, a čovječanstvo se možda ne može pripremiti za to, kao vrsta ili pak kao društvo.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dovoljno je pogledati SF filmove posljednjih nekoliko desetljeća koji nas upozoravaju što bi sve moglo poći po zlu za ljude, a neki od tih scenarija nisu čak ni daleka fikcija, upozoravaju analitičari. Oni su istražili kakve nam opasnosti prijete u sljedećem desetljeću te koliko su one doista moguće.

Roboti – ubojice

Trenutačno postoje dronovi i razna daljinski upravljana vozila koja se mogu koristiti u ratovanju. Većina vojski na svijetu s dovoljno novca radi na “problemu” uklanjanja ljudskog pilota. Zašto su ljudi problem? Njima trebaju stvari poput hrane i sna kako bi mogli funkcionirati, a istovremeno mogu upravljati samo jednim vozilom pojedinačno.

Zbog toga je bolja opcija korištenje LAWs-a (lethal autonomous weapons). Oni rade na principu dronova, no njima u potpunosti upravlja autopilot i ne zahtijevaju ljudsku intervenciju. Najvažnija stvar je dakako što su smrtonosne i što su ovlaštene ubijati bez ljudskog nadzora.

To na papiru zvuči kao dobra ideja – slanje strojeva u rat umjesto ljudi. Nažalost, nije tako jednostavno. Kao prvo, jednom kada se uništi neprijateljska robotska vojska, ljudi bi bili sljedeći, a uvijek postoji mogućnost kolateralne štete. Najveći problem ipak proizlazi iz scenarija “što ako”. Primjera je mnogo – što ako nas napadnu, što ako dođe do greške u programiranju pa napadnu krive mete, što ako dospiju u ruke terorista, što ako ih netko programira za genocid…

Da se bilo koja od ovih stvari dogodi, bismo li ih mogli zaustaviti?

Hakiranje smartphonea

Ransomware je postao velik problem, piše Grunge. Ovi zlonamjerni programi preuzimaju računalo, često prijeteći da će izbrisati ili šifrirati datoteke, a zatim zahtijevaju da korisnik plati novac kako bi preokrenuo šifriranje ili spriječio brisanje. Zamislite da vam prijeti gubitak godinama skupljanih, vrijednih podataka osim ako to ne spriječite velikim iznosima novca.

Opasnost je u tome što su pametni telefoni postaju budućnost za zlonamjerni softver i hakiranje, a na njima imamo sve više osobnih informacija koje smo pod prijetnjom gubitka spremni skupo platiti, objašnjavaju analitičari.

Smeće iz svemira

Od 2019. postoji oko 500 tisuća predmeta u orbiti iznad Zemlje, a tek oko 200 njih je funkcionalno – sateliti koje koristimo za komunikaciju te GPS. Ostatak je “svemirsko smeće”, krhotine nastale u lansiranju raketa i prijašnjih kolizija predmeta u orbiti.

Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i s napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vijest za naš tehnološki napredak, ne postoji zračna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu uzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.

Ljudi danas oslanjaju na satelite više nego ikad prije, od GPS-a do osnovnih komunikacijskih modela. Ako se sjećate filma Gravitacija iz 2013. godine sa Sandrom Bullock, ona glumi astronauta NASA-e koji radi na svemirskom teleskopu Hubble kada raketni udar na stari satelit izaziva lančanu reakciju krhotina koje lete kroz orbitu. To nije samo zamišljeni scenarij, već realna mogućnost nazvana Kesslerov sindrom.

Ako bi se to dogodilo, postoji mogućnost da neočekivani ostaci koji nisu izgorjeli u atmosferi dođu do Zemlje prouzrokovavši uništenje ili čak smrt.

Sve manje poslova zbog automatizacije

Kroz prošlo stoljeće čovječanstvo je izrađivalo strojeve koji olakšavaju posao, ali pod cijenu gubitka radnih mjesta. Svakodnevna poboljšanja uzrokuju da sve više radnih mjesta postaje nepotrebno i nije ih uvijek moguće zamijeniti. Automatizacija tako počinje postajati vrlo velik problem kako se tehnologija poboljšava, prema Brookings Institutu.

Gubitak radnih mjesta nije dobra stvar u kapitalističkom društvu, koje je u velikoj mjeri temeljeno na zaposlenosti njenih članova. Nažalost, zasad ne postoji ni potencijalno rješenje za ovaj problem.

Jedino područje gdje ljudi mogu biti sigurni da ih neće zamijeniti roboti su poslovi koji zahtijevaju spretnost, koordinaciju očiju i ruku i fleksibilnost. To su izučeni poslovi poput vodoinstalaterstva i električarski poslovi.

Također se ne moraju bojati ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u dogledno vrijeme roboti neće moći zamijeniti ljude ni u kreativnim poslovima. Barem ne u dogledno vrijeme.

Nadzor postaje sve strašniji

Bivši špijun CIA-e dao je eksplozivni intervju o tome kako je preko kompjutora gledao ljude u njihovim domovima. On je radio na prisluškivanju i uhođenju građana preko kompjutorskih ekrana i telefona. Imao je pristup svim mailovima, SMS-porukama, chatovima i shvatio da se najgrublje krši privatnost ljudi, i to onih običnih građana.

Nadzor je postao svakodnevni dio života, a kamere nadziru što ljudi rade i i konzumiraju svaki dan. Ali stvari će vjerojatno postati još strašnije u bliskoj budućnosti. Kako je napomenuo The Verge, umjetna inteligencija će postati ono što će promijeniti sve u sustavu nadzora.

Ne samo da će zbog tehnologije moći pratiti svaki korak ljudi, umjetna inteligencija će to činiti lako, efikasno i bez ljudskog nadzora. To znači da će imati podatke i moć obrade za učinkovito gledanje osobe 24 sata dnevno, i sve to bez potrebe za ljudskim pregledom podataka. Kako navodi TechCrunch, budućnost privatnosti vjerojatno će se manje odnositi na sprječavanje nadzora i više na pristanak korisnika na načine na koji se njihovi podaci koriste.

LAŽNE VIJESTI

U ranim desetljeća interneta ljudi su se počeli privikavati na lažne fotografije, a fotošopirani prikazi stvorili su mnoštvo dezinformacija, no ipak postoje neki tragovi uz pomoć kojih se može utvrditi da su lažne.

No, tzv. deepfakes vijesti će promijeniti sve to. Zamislite primjerice video u kojem predsjednik Obama drž govor prepun rasističkih referenci. Zapravo, ne morate ga zamisliti, on već postoji i rad je Jordana Peela, koji ga dobro imitira.

Ljudi se još uvijek bore s nepovjerenjem spram slika, no u sljedećem desetljeću ćemo otkriti kako ne možemo vjerovati ni videima. ako je izvijestio The New York Times, medijske tvrtke već se pripremaju za izradu alata i pokušavaju otkriti načine prepoznavanja deepfakeova, no pitanje je koliko će u tome biti uspješni i kada.

Premoć umjetne inteligencije

Još Isaac Asimov Asimov naveliko je pisao i razmišljao o tome kako da čovjek zaštiti svoj integritet u svijetu u kojem će se sve više oslanjati na umjetnu inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primjer eksponencijalnog rasta. Lako za to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba. Ali, što kad dođe do kvara? Što kad dođe do pogreške u procjeni situacija? Što kad netko gadno zabrlja? Što kad… No, čitajte malo Asimova ili Dicka ili nekoga od klasičnih SF autora, oni su pisali o tome što nas čeka za koju godinu.

Gotovo 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku “Metropolis” Fritza Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima. Iako mnogi misle kako roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, vjeruje se kako se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji. Prema hipotezi “Grey Goo”, nanoroboti bi mogli postati dominantne sile u svijetu u kojem će ljudi biti građani drugog razreda.

GMO virusi

Stiže nam pandemija, a mi umjesto da se pripremamo na nju kao za rat, pravimo se da se ništa ne događa”, rekao je Bill Gates, otkrivajući svoje predviđanje o nadolazećoj zdravstvenoj pošasti koja će po njemu uskoro “protutnjati svijetom”.

Jedan od mogućeg uzročnika takvog scenarija je svakako GMO virus nastao intervencijom čovjeka, najvjerojatnije imućne terorističke skupine koja želi napraviti kaos u svijetu. Pojedincima ili malim skupinama postaje lakše i lakše stvarati oružane bolesti koje bi se mogle širiti poput požara širom svijeta. Prema Gatesu, mali nedržavni akter mogao bi izgraditi još smrtonosniji oblik malih boginja u laboratoriju.

Kraj antibiotika

Pacijent je imao je upalu urinarnog trakta, liječnik mu je prepisao antibiotik i nakon što je s antibiotikom bio gotov, upala se vratila. Osim što su neugodne, upale koje se vraćaju su i veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Samo u SAD-u na ovakve slučajeve potroši se 1,6 milijardi dolara. A, kako najnovije istraživanje desetero znanstvenika iz Velike Britanije pokazuje, ovo bi moglo biti prvo pravo identificiranje otpornosti bakterija na antibiotike.

Svjetska zdravstvena organizacija prije određenog vremena proglasila je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih prijetnji zdravlju cijelog čovječanstva, sigurnosti hrane i uopće budućem razvoju ljudske vrste. Ovo istraživanje ovakve reakcije bakterija primijetilo je kod E. coli, Enterococcusa, Enterobactera i Staphylococcusa.

Uočili su i to da su bakterije u ovakvom stanju puno ranjivije nego inače, ali i to da je određeni broj njih kadar preživjeti ako se dobro sakrije u ljudskom tkivu, i to dovoljno veliki broj njih da nakon djelovanja antibiotika vrati svoj oblik i prouzroči novu infekciju.

WHO nadalje prognozira da će “superbakterije” do 2030. godine pobiti 24 milijuna ljudi, te da će, ako čovječanstvo ne pronađe način kako da uspješno riješi taj problem, od takvih bakterija moglo godišnje umirati čak 10 milijuna ljudi na svijetu. | SB

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Društvo

Anders Tegnell je pobjednik: Donedavno su ga svi napadali, a sada ga kopiraju

Koplja se i dalje lome oko toga tko je u vrijeme izbijanja pandemije bio u pravu – brojne europske države koje su uvele takozvani lockdown i time paralizirale gospodarski i svaki drugi život, ili Švedska koja je u svijetu postala poznata po svom, u usporedbi sa strogom karantenom, vrlo “opuštenom” modelu borbe protiv koronavirusa.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Anders Tegnell

Kako piše Guardian, švedski model možda jest bio dobar za tu zemlju, no ne može biti primijenjen svuda. Ipak, svima je jasno da ni potpuno zatvaranje nije rješenje. Primjerice, u Francuskoj je situacija trenutno vrlo ozbiljna, a svakog dana bilježi se oko 12 tisuća slučajeva zaraze, no ta je zemlja odbila donijeti odluku o zatvaranju. Umjesto toga, kako je rekao premijer Jean Castex, Francuzi naprosto moraju naučiti živjeti u vrijeme epidemije, uz donošenje manjih, lokalnih mjera u žarištima.

Drugi lockdown odbila je i Španjolska, koja je ovog tjedna premašila brojku od 700 tisuća zaraženih, prenosi Jutarnji list.

– Imamo sve potrebne alate za suzbijanje zaraze, ali trebamo pomoć naših građana. Individualna posvećenost je ključna – rekao je tamošnji premijer Pedro Sanchez.

Velika Britanija također se bori s velikim brojem slučajeva, a nedostatak rigoroznih mjera naišao je na neodobravanje dijela javnosti, poput ravnatelja Centra za medicinu baziranu na dokazima u Oxfordu Carla Heneghana. On je britansku administraciju optužio za “radikalan zaokret u politici” i približavnje švedskom modelu, što je demantirao inoministar Dominic Raab.

Mjere u Velikoj Britaniji tako više nisu diktirane od strane centralne vlasti, već su lokalne i baziraju se na individualnoj odgovornosti. Ipak, uvedene su i neke nacionalne mjere, na razini Engleske, pa je zabranjeno okupljanje više od šest ljudi, a ukinute su preporuke o povratku ljudi na radna mjesta te se vratilo na preporuku rada od doma.

Dorit Nitzan, regionalna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) za krizna stanja u Europi, smatra kako su skandinavske zemlje u ovoj epidemiji očitale važnu lekciju čitavom svijetu. Ustvrdila je kako je švedski model fokusiranja na održivost, građanski angažman i odgovornost pojedinaca, interesantan jer “dolazi vrijeme kada ćemo svi morati naučiti živjeti uz ovaj virus”.

Nitzan je rekla i kako jedan model ne može biti primjenljiv na sve te da bi se pristup krizi morao bazirati na sagledavanju situacije i konteksta. Interes WHO-a je stoga detaljnije proučiti model u zemlji koja je “prilagodila svoj odgovor na virus ponašanju građana, i obratno”.

Kao što je poznato, Švedska je među rijetkim zemljama koja u vrijeme krize nije zatvorila škole, osim za one starije od 16 godina. Među “rigoroznijim” mjerama bila je samo ona o zabrani okupljanja više od 50 ljudi, a starijima od 70 savjetovano je da odu u samoizolaciju. Deset milijuna ljudi vlast je pristojno zamolila da poštuju socijalnu distancu te rade od kuće ako je to moguće, no nije bilo mjera zabrana. Trgovine, restorani, kafići i teretane ostali su otvoreni, a nije izdana ni preporuka o nošenju maski.

Glavni švedski epidemiolog Anders Tegnell, piše Guardian, rekao je da cilj takvog modela nije bio postići “imunitet krda”, kao što su neki smatrali, već maksimalno usporiti širenje virusa do mjere kojom se zdravstveni sustav može baviti. Kriza je bila maraton, a ne sprint, rekao je.

Švedske vlasti rekle su i kako se javnozdravstvena situacija mora šire sagledavati, jer dugotrajna izolacija tijekom lockdowna može nanijeti velike štete, uključujući i razvoj psihičkih problema.

Nastavi čitati

Društvo

Naplaćivanje testiranja na korona virus je krajnji kriminal!

“Naplaćivanje testiranja na koronavirus, što se kod nas radi je krajnji kriminal, koji se nikako nije snio dozvoliti”, tvrdi u razgovoru za portal Klix.ba primarijus specijalist infektolog dr. Nazif Derviškadić, koji je 22 godine šef Infektivnog odjela u Kantonalnoj bolnici “Dr. Safet Mujić u Mostaru gdje koronavirus nije nikada ušao, jer su po njegovim riječima, poduzete mjere zaštite prije nego je virus stigao u BiH. On je između ostalog kazao da se u vrijeme pandemije građanima mora osigurati testiranje.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ističe kako je apsurd da je testiranje u Federaciji BiH čak 200 KM, što si mnogi ne mogu priuštiti dok je isti test u razvijenim zemljama besplatan ili tek 15 eura, piše Klix.ba.

Prema epidemiološkim pokazateljima provedenih testiranja Hercegovina ponovno postaje žarište koronavirusa, a najviše novozaraženih iz dana u dan bilježi se u Mostaru.

Za trenutno epidemiološko stanje i veliki broj novozaraženih kojih je u Mostaru prosječno oko 50 dnevno, kako je rekao Derviškadić isključivo je krivo neznanje ljudi u kriznim štabovima koji od početka pojave koronavirusa rade većinu poslova ishitreno i naopako.

“Od početka je sve naopako postavljeno, ljudima nije kvalitetno objašnjeno s čim se borimo i koliko je taj virus opasan. Mjere su donošene na ‘ad hoc’, otvarane su i zatvarane karantene kako je kome padalo na pamet, a u to vrijeme su mnogi ostajali bez posla i dovedeni do financijskog kolapsa. Ljudi su postali umorni od svega, omladina je isfrustrirana i počeli su se baviti pitanjima teorije zavjere, što je veoma opasno, pa im više mjere koje su na snazi nisu ni važne. Oni koji su zadužene za kontrolu poštivanja mjera ne rade svoj posao, ne kažnjavaju nepoštivanje mjera i niko o tome ne govori niti za to odgovara”, kazao je Derviškadić za Klix.

U kratkim crtama objašnjavajući problem koji se ponavlja kaže kako strahuje da će biti u puno većim mjerama, jer oni koji su u kriznim štabovima, ne poduzimaju ništa da bi to promijenili.

“Oni su svjesni da su napravili u startu veliku grešku, kada su nakon što je stanje stabilizirano sve mjere naglo popustili bez saglasnosti struke i sada su se povukli u mišju rupu”, tvrdi Derviškadić.

Napominje kako se treba osvrnuti na sami počekat pandemije da bi se razumjelo trenutno stanje i konačno pristupilo pravom rješavanju problema.

“Nema nam pomoći dok se ne formiraju novi krizni štabovi sa stručnjacima koji znaju taj posao. Mi imamo jako dobre stručnjake infektologe, epidemiologe, mikrobiologe i ljekare s dugogodišnjim radnim iskustvom u struci, kao i one koji su penzionisani i sigurno mogu dati dobre smjernice, ali njih nažalost nitko ništa ne pita”, kaže Derviškadić.

To je po njegovim riječima vidljivo i u samom početku nove školske godine i povratkom učenika, nastavnika i profesora u školske klupe bez da je itko od njih testiran, te napominje da su najveći i najopasniji prenosnici mladi i djeca koji mogu koronavirus nositi pa čak i preboljeti bez ikakvih simptoma.

Smatra da nije rješenje ni izolacija za sve učenike ako se jedan zarazi, nego upravo testiranje i dobar nadzor, što se također ne radi, ne samo u Mostaru nego je tako, ističe on u čitavoj državi.

“Na početku je s nivoa Federacije BiH bilo riječi kako je prioritet nabavka testova i testiranje što većeg broja građana, ali to se ne radi”, tvrdi dugogodišnji mostarski infektolog.

Testovi su kao kazuje rezervirani za one koji imaju simptome, a pored njih prođe ih ne zna se ni koliko s koronavirusom i prenese na druge osobe i tako se sve vrti u krug, a kontrola nad virusom potpuno se gubi.

“Sad ponovno razmatraju uvođenje stanja prirodne nesreće i ako nam opet uvedu karantenu to će biti zastrašujuće, jer život se ne može i ne smije zaustaviti. Rješenje je testirati i osvijestiti građane o opasnosti virusa, te kažnjavati sve koji mjere zaštite ne poštuju”, tvrdi Derviškadić.

Nije po njemu nikakvo rješenje zatvaranje ugostiteljskih objekata ni svadbenih salona niti zabrana okupljanja, ali jeste obavezno testiranje građana i konačna organizacija života s koronavirusom.

“Na svadbenim slavljima se može okupiti i hiljadu ljudi ako se organizuje kako treba, jer za svaku svadbu postoji spisak uzvanika i treba ih sve testirati, kao kad idu u drugu državu. Tako ne bi trpjela ekonomija, ljudi ne bi ostajali bez posla i ne bi bili nezadovoljni, nego bi znali koliko je to zaista važno”, ističe Derviškadić.

Tvrdi da se testiranje mora raditi besplatno za sve građane i da to moraju osigurati država, Europska unija i Svjetska zdravstvena organizacija, piše Klix.ba.

Nastavi čitati

Društvo

U mirovinu odlazi biskup koji je tvrdio da se Gospa nije ukazala u Međugorju

Biskup Ratko Perić, nakon 27 godina biskupske službe, danas predaje dužnost Petru Paliću, novoimenovanom biskupu Mostarsko-duvanjske biskupije i apostolskom upravitelju Trebinjsko-mrkanske dijeceze.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ratko Perić

Primopredaja službe održava se na svetoj misi u 11 sati ispred katedrale i to upravo na blagdan Uzvišenja Svetog Križa i svetkovinu obljetnice posvete Mostarske stolnice Marije Majke Crkve i obljetnicu biskupova ređenja.

Očekuje se i nazočnost hrvatskog premijera Andreja Plenkovića, kardinala Vinka Puljića, nadbiskupa koadjutora Vrhbosanske nadbiskupije Tome Vukšića, mostarskog muftije Salema ef. Dedovića, episkopa zahumsko-hercegovačkog i primorskog Dimitrija, kao i brojnih biskupa iz BiH i Hrvatske.

Podsjetimo, odlukom pape Franje od 11. srpnja 2020 msgr. Ratku Periću usvojena je molba za odreknućem od biskupske službe zbog navršene kanonske dobi, a msgr. Petar Palić, biskup hvarski, imenovan je novim biskupom.

Biskup Perić je tijekom svog mandata  tvrdio da se u Međugorju Gospa nikada nije ukazala navodeći da je riječ o više manipulacija vidjelaca i svećenika koji su tamo bili na službi.

“Imajući u vidu sve što je ovaj Biskupski ordinarijat do sada istraživao i proučavao, uključujući poruku prvih sedam dana navodnih ukazanja, može se mirno ustvrditi: Gospa se u Međugorju nije ukazala”, govorio je Perić.

Podsjećao je i kako je u više navrata Crkva istraživala fenomen od početaka 80-ih godina, ali je uvijek utvrđeno da “nije riječ o vjerodostojnim ukazanjima Blažene Djevice Marije”, te da postoje brojne kontradiktornosti u izjavama navodnih vidjelaca Gospe u Međugorju.

“Ako se prava Gospa, Isusova Majka, nije ukazala – kao što nije – onda su sve to samozvani vidioci, tobožnje poruke, tzv. vidljivi znak i navodne tajne”, naveo je biskup mostarsko-duvanjski.

Nadbiskup u odlasku bio je u vrlo zategnutim odnosima s hercegovačkim  franjevcima koji su  za razliku od njega uvjereni da se Gospa  ukazala u Međugorju.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x