Kontaktirajte nas na:

Društvo

Budućnost koja bi nam se mogla obiti o glavu!

Budućnost je zastrašujuća, bilo što se može dogoditi, a čovječanstvo se možda ne može pripremiti za to, kao vrsta ili pak kao društvo.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Dovoljno je pogledati SF filmove posljednjih nekoliko desetljeća koji nas upozoravaju što bi sve moglo poći po zlu za ljude, a neki od tih scenarija nisu čak ni daleka fikcija, upozoravaju analitičari. Oni su istražili kakve nam opasnosti prijete u sljedećem desetljeću te koliko su one doista moguće.

Roboti – ubojice

Trenutačno postoje dronovi i razna daljinski upravljana vozila koja se mogu koristiti u ratovanju. Većina vojski na svijetu s dovoljno novca radi na “problemu” uklanjanja ljudskog pilota. Zašto su ljudi problem? Njima trebaju stvari poput hrane i sna kako bi mogli funkcionirati, a istovremeno mogu upravljati samo jednim vozilom pojedinačno.

Zbog toga je bolja opcija korištenje LAWs-a (lethal autonomous weapons). Oni rade na principu dronova, no njima u potpunosti upravlja autopilot i ne zahtijevaju ljudsku intervenciju. Najvažnija stvar je dakako što su smrtonosne i što su ovlaštene ubijati bez ljudskog nadzora.

To na papiru zvuči kao dobra ideja – slanje strojeva u rat umjesto ljudi. Nažalost, nije tako jednostavno. Kao prvo, jednom kada se uništi neprijateljska robotska vojska, ljudi bi bili sljedeći, a uvijek postoji mogućnost kolateralne štete. Najveći problem ipak proizlazi iz scenarija “što ako”. Primjera je mnogo – što ako nas napadnu, što ako dođe do greške u programiranju pa napadnu krive mete, što ako dospiju u ruke terorista, što ako ih netko programira za genocid…

Da se bilo koja od ovih stvari dogodi, bismo li ih mogli zaustaviti?

Hakiranje smartphonea

Ransomware je postao velik problem, piše Grunge. Ovi zlonamjerni programi preuzimaju računalo, često prijeteći da će izbrisati ili šifrirati datoteke, a zatim zahtijevaju da korisnik plati novac kako bi preokrenuo šifriranje ili spriječio brisanje. Zamislite da vam prijeti gubitak godinama skupljanih, vrijednih podataka osim ako to ne spriječite velikim iznosima novca.

Opasnost je u tome što su pametni telefoni postaju budućnost za zlonamjerni softver i hakiranje, a na njima imamo sve više osobnih informacija koje smo pod prijetnjom gubitka spremni skupo platiti, objašnjavaju analitičari.

Smeće iz svemira

Od 2019. postoji oko 500 tisuća predmeta u orbiti iznad Zemlje, a tek oko 200 njih je funkcionalno – sateliti koje koristimo za komunikaciju te GPS. Ostatak je “svemirsko smeće”, krhotine nastale u lansiranju raketa i prijašnjih kolizija predmeta u orbiti.

Problem je u tome što se svakog dana lansiraju novi predmeti i s napretkom tehnologije to je sve lakše izvesti. Iako je to generalno dobra vijest za naš tehnološki napredak, ne postoji zračna kontrola koja prati predmete koji se u orbiti gomilaju, a mogu uzrokovati veliku štetu našem poslu, komunikacijama i kartama.

Ljudi danas oslanjaju na satelite više nego ikad prije, od GPS-a do osnovnih komunikacijskih modela. Ako se sjećate filma Gravitacija iz 2013. godine sa Sandrom Bullock, ona glumi astronauta NASA-e koji radi na svemirskom teleskopu Hubble kada raketni udar na stari satelit izaziva lančanu reakciju krhotina koje lete kroz orbitu. To nije samo zamišljeni scenarij, već realna mogućnost nazvana Kesslerov sindrom.

Ako bi se to dogodilo, postoji mogućnost da neočekivani ostaci koji nisu izgorjeli u atmosferi dođu do Zemlje prouzrokovavši uništenje ili čak smrt.

Sve manje poslova zbog automatizacije

Kroz prošlo stoljeće čovječanstvo je izrađivalo strojeve koji olakšavaju posao, ali pod cijenu gubitka radnih mjesta. Svakodnevna poboljšanja uzrokuju da sve više radnih mjesta postaje nepotrebno i nije ih uvijek moguće zamijeniti. Automatizacija tako počinje postajati vrlo velik problem kako se tehnologija poboljšava, prema Brookings Institutu.

Gubitak radnih mjesta nije dobra stvar u kapitalističkom društvu, koje je u velikoj mjeri temeljeno na zaposlenosti njenih članova. Nažalost, zasad ne postoji ni potencijalno rješenje za ovaj problem.

Jedino područje gdje ljudi mogu biti sigurni da ih neće zamijeniti roboti su poslovi koji zahtijevaju spretnost, koordinaciju očiju i ruku i fleksibilnost. To su izučeni poslovi poput vodoinstalaterstva i električarski poslovi.

Također se ne moraju bojati ni medicinske sestre jer taj posao traži empatiju i brigu, a u dogledno vrijeme roboti neće moći zamijeniti ljude ni u kreativnim poslovima. Barem ne u dogledno vrijeme.

Nadzor postaje sve strašniji

Bivši špijun CIA-e dao je eksplozivni intervju o tome kako je preko kompjutora gledao ljude u njihovim domovima. On je radio na prisluškivanju i uhođenju građana preko kompjutorskih ekrana i telefona. Imao je pristup svim mailovima, SMS-porukama, chatovima i shvatio da se najgrublje krši privatnost ljudi, i to onih običnih građana.

Nadzor je postao svakodnevni dio života, a kamere nadziru što ljudi rade i i konzumiraju svaki dan. Ali stvari će vjerojatno postati još strašnije u bliskoj budućnosti. Kako je napomenuo The Verge, umjetna inteligencija će postati ono što će promijeniti sve u sustavu nadzora.

Ne samo da će zbog tehnologije moći pratiti svaki korak ljudi, umjetna inteligencija će to činiti lako, efikasno i bez ljudskog nadzora. To znači da će imati podatke i moć obrade za učinkovito gledanje osobe 24 sata dnevno, i sve to bez potrebe za ljudskim pregledom podataka. Kako navodi TechCrunch, budućnost privatnosti vjerojatno će se manje odnositi na sprječavanje nadzora i više na pristanak korisnika na načine na koji se njihovi podaci koriste.

LAŽNE VIJESTI

U ranim desetljeća interneta ljudi su se počeli privikavati na lažne fotografije, a fotošopirani prikazi stvorili su mnoštvo dezinformacija, no ipak postoje neki tragovi uz pomoć kojih se može utvrditi da su lažne.

No, tzv. deepfakes vijesti će promijeniti sve to. Zamislite primjerice video u kojem predsjednik Obama drž govor prepun rasističkih referenci. Zapravo, ne morate ga zamisliti, on već postoji i rad je Jordana Peela, koji ga dobro imitira.

Ljudi se još uvijek bore s nepovjerenjem spram slika, no u sljedećem desetljeću ćemo otkriti kako ne možemo vjerovati ni videima. ako je izvijestio The New York Times, medijske tvrtke već se pripremaju za izradu alata i pokušavaju otkriti načine prepoznavanja deepfakeova, no pitanje je koliko će u tome biti uspješni i kada.

Premoć umjetne inteligencije

Još Isaac Asimov Asimov naveliko je pisao i razmišljao o tome kako da čovjek zaštiti svoj integritet u svijetu u kojem će se sve više oslanjati na umjetnu inteligenciju. A ona se razvija sve brže, da nije materijalnih ograničenja poput svojstava subatomskih čestica, bio bi to klasični primjer eksponencijalnog rasta. Lako za to dok se sve ono što se isprogramira odvija kako treba. Ali, što kad dođe do kvara? Što kad dođe do pogreške u procjeni situacija? Što kad netko gadno zabrlja? Što kad… No, čitajte malo Asimova ili Dicka ili nekoga od klasičnih SF autora, oni su pisali o tome što nas čeka za koju godinu.

Gotovo 100 godina nakon što se prvi androidni robot pojavio u klasiku “Metropolis” Fritza Langa, stvoreni su prvi humanoidni roboti koji mogu pomagati ljudima. Iako mnogi misle kako roboti nikad neće biti sposobni za misli i ponašanje za koje nisu programirani, vjeruje se kako se rizik za njihovu dominaciju povećava kako oni postaju sve kompleksniji i napredniji. Prema hipotezi “Grey Goo”, nanoroboti bi mogli postati dominantne sile u svijetu u kojem će ljudi biti građani drugog razreda.

GMO virusi

Stiže nam pandemija, a mi umjesto da se pripremamo na nju kao za rat, pravimo se da se ništa ne događa”, rekao je Bill Gates, otkrivajući svoje predviđanje o nadolazećoj zdravstvenoj pošasti koja će po njemu uskoro “protutnjati svijetom”.

Jedan od mogućeg uzročnika takvog scenarija je svakako GMO virus nastao intervencijom čovjeka, najvjerojatnije imućne terorističke skupine koja želi napraviti kaos u svijetu. Pojedincima ili malim skupinama postaje lakše i lakše stvarati oružane bolesti koje bi se mogle širiti poput požara širom svijeta. Prema Gatesu, mali nedržavni akter mogao bi izgraditi još smrtonosniji oblik malih boginja u laboratoriju.

Kraj antibiotika

Pacijent je imao je upalu urinarnog trakta, liječnik mu je prepisao antibiotik i nakon što je s antibiotikom bio gotov, upala se vratila. Osim što su neugodne, upale koje se vraćaju su i veliko opterećenje za zdravstveni sustav. Samo u SAD-u na ovakve slučajeve potroši se 1,6 milijardi dolara. A, kako najnovije istraživanje desetero znanstvenika iz Velike Britanije pokazuje, ovo bi moglo biti prvo pravo identificiranje otpornosti bakterija na antibiotike.

Svjetska zdravstvena organizacija prije određenog vremena proglasila je otpornost bakterija na antibiotike jednom od najvećih prijetnji zdravlju cijelog čovječanstva, sigurnosti hrane i uopće budućem razvoju ljudske vrste. Ovo istraživanje ovakve reakcije bakterija primijetilo je kod E. coli, Enterococcusa, Enterobactera i Staphylococcusa.

Uočili su i to da su bakterije u ovakvom stanju puno ranjivije nego inače, ali i to da je određeni broj njih kadar preživjeti ako se dobro sakrije u ljudskom tkivu, i to dovoljno veliki broj njih da nakon djelovanja antibiotika vrati svoj oblik i prouzroči novu infekciju.

WHO nadalje prognozira da će “superbakterije” do 2030. godine pobiti 24 milijuna ljudi, te da će, ako čovječanstvo ne pronađe način kako da uspješno riješi taj problem, od takvih bakterija moglo godišnje umirati čak 10 milijuna ljudi na svijetu. | SB

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Društvo

Je li korona virus nastao u obližnjem laboratoriju?

U Wuhanu, epicentru epidemije, nalazi se biološki laboratorij s najopasnijim virusima

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Zloglasni korona virus ubio je već desetke ljudi, a kineske vladi stavile su u blokadu, svojevrsnu karantenu, 56 milijuna svojih stanovnika u 18 gradskih središta.

Iako službeno još nije objašnjeno odakle potječe ovaj virus i kako je prešao na čovjeka, posebno je zanimljiva činjenica da je epicentar epidemije kineski grad Wuhan u kojem se ujedno nalazi i biološki laboratorij s najopasnijim sojevima virusa.

Istraživački laboratorij u Wuhanu ima klasifikaciju BSL-4, što označava objekt s najvišim potrebnim stupnjem biološke sigurnosti. S pravom se nameće pitanje je li sve samo puka slučajnost i kolika je vjerojatnost da se radi o laboratorijski stvorenom soju virusa koji je ljudskom greškom izašao iz laboratorija?

Naime, Kina je „poznata“ po svojim visokim kriterijima po pitanju kvalitete i sigurnosti, a i ne bi bilo prvi put da je nekakav virus pobjegao iz kineskih laboratorija, kao što je već nekoliko puta bio slučaj sa SARS-om iz laboratorija u Pekingu.

O tome čime se biološki laboratorij u Wuhanu bavi pisao je 2017. godine Nature u člankuKineski laboratorij istraživati će najopasnije svjetske patogene“.

Laboratorij u Wuhanu koštao je 44 milijuna dolara, a zbog sigurnosnih razloga nalazi se daleko iznad zone poplava i sposoban je izdržati potrese magnitude 7, iako se ne radi o potresnom području. Baviti će se kontrolom novootkrivenih bolesti, skladištiti viruse i djelovati kao referentni laboratorij  Svjetske zdravstvene organizacije u suradnji sa sličnim laboratorijima u svijetu.

Kineska akademija znanosti je 2003. godine odobrila izgradnju laboratorija klase BSL-4, a epidemija SARS virusa samo je ubrzala proces realizacije projekta. Laboratorij je projektiran i izgrađen uz francusku pomoć kroz međunarodni sporazum o prevenciji i kontrolu infektivnih bolesti. No, zahtjevnost samog projekta, nedostatak kineskog iskustva i državna birokracija otegnuli su proces izgradnja koji je dovršen 2014. godine.

Prvi projekt laboratorija u Wuhanu biti će istraživanje virusa koji uzrokuje krimsku-kongo hemoragijsku groznicu koja pogađa stoku diljem svijeta, prenosi su krpelj, a može se zaraziti i čovjek. Daljnji planovi uključuju istraživanje uzročnika SARS-a, ebole i zapadnoafričkog Lassa virusa.

Međunarodni znanstvenici u više su navrata izrazili zabrinutost zbog mogućnosti da virusi pobjegnu iz kineskog laboratorija klase BSL-4.

Nastavi čitati

Društvo

Kiseljak: Obilježena 26. obljetnica utemeljenja 3. GB HVO-a ‘Jastrebovi’

Polaganjem vijenaca pred Spomen obilježjem Mati Lučiću Maturici u vojarni u Kiseljaku koja nosi ime ovog jednog od heroja obrane Lepeničke doline, misom zadušnicom u kapelici sv. Martina u krugu vojarne te Svečanom akademijom i druženjem bivših pripadnika, u Kiseljaku je danas obilježena 26. obljetnica osnutka 3. Gardijske motorizirane brigade HVO-a „Jastrebovi“.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

I ove godine svečanost koju je organizirala 1. pješačka (gardijska) pukovnija, postrojba Oružanih snaga koja baštini tradiciju s HVO-a , okupila je brojne „Jastrebove“ i ratne zapovjednike HVO-a predvođene generalima Stankom Soptom i Ilijom Nakićem, predstavnike Udruga proizašlih iz Domovinskog rata ali i mnoštvo gostiju iz cijele BiH i Hrvatske na čelu s vojnim izaslanikom brigadirom Marinom Gregorovićem.

Svečanostima u povodu 26. obljetnice utemeljenja 3.GB „Jastrebovi“ nazočili su i brojni dužnosnici HDZ BiH na svim razinama vlasti počevši od načelnika Općina Kiseljak i Kreševo Mladena Mišurića Ramljaka i Renata Pejaka do ministara i dužnosnika HDZ BiH u zakonodavnpj i izvšnoj vlasti Županije Središnja Bosna, Federacije BiH i BiH.

Predvodeći misu zadušnicu u prepunoj kapelici sv. Martina u krugu vojarne „Mato Lučić Maturica“ u Kiseljaku, uz sudjelovanje brojnih svećenika Kreševskog dekanata, mons. Tomo Vukšić, vojni biskup BiH vjernike je pozvao da svakim danom nadograđuju slobodu za koju se se izborili hrvatski branitelji, među kojima su mnogi pripadnici 3. GB „Jastrebovi“.

Na svečanoj akademiji o okkolnostima nastanka Brigade govorio je bojnik Ilija Miličević, zapovjednik 2. pješačke bojne 5. pješačke brigade. S još tri Gardijske brigade HVO-a, Jastrebovi su bili i okosnica obrane Hrvata u BiH.

Prigodnim govorom okupljenima se na Svečanoj akademiji obratio i brigadir Martin Pažin, zapovjednik 1. pješačke (gardijske) pukovnije Oružanih snaga BiH.

Naglasio je pri tom kako su profesionalnim pristupom u ustroju, pripadnici 3. GB Jastrebovi, postrojbe osnovane u siječnju 1994 godine polučili su blistave rezultate na bojišnicama diljem središnje Bosne ali i u vojno- redatstvenim operacijama Hrvatske vojske i HVO-a tijekom 1994. i 1995, godine, od Maestrala i Južnog Poteza do Bljeska i Oluje.

U ime Operativnog zapovjedništva Oružanih snaga BiH čestitku bivšim pripadnicima Brigade uputio je i brigadni general Tomo Kolenda, zamjenik zapovjednika Operativnog zapovjedništva OS BiH.

Svečanu akademiju nastupom je uveličao Vojni orekstar OS BiH dok je pjesmu posvećenu svim hrvatskim braniteljima odrecitirao njezin autor narednik Goran Totić, pripadnik 2. pješačke bojne.

3. Gradijska motorizirana brigada „Jastrebovi“ istaknuo je i ove godine, utemeljena je u najtežem trenutku kada je agresija na hrvatske prostore u BiH bila na vrhuncu, a hrvatski teritorij u središnjoj Bosni podijeljen na enklave te odvojen od Hercegovine i Posavine.

Uz bogato ratno iskustvo i profesionalan pristup, pripadnici Brigade dali su ogroman doprinos obrani i stvaranju BiH. Tradiciju ove postrojbe, ratno iskustvo i profesionalnost bivši pripadnici unijeli su i u potrojbe Oružanih snaga BiH čiji su sastavni dio.

Izvor: kamenjar.com

Nastavi čitati

Društvo

Osnivač Telegrama Pavel Durov na sudu zbog nastojanja da revolucionira kriptovalute

Durova je ovog tjedna pred sud pozvala Američka komisija za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima (SEC). Rođeni je Peterburžanin slavu stekao nakon osnivanja platformi VK i Telegram, od kojih se obje mogu pohvaliti stotinama milijuna korisnika.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Predmetni slučaj se tiče Grama, kriptovalute koja se planira ugraditi u komunikacijsku aplikaciju Telegram. Generirat će se unutar još nepokrenutog Telegram Open Networka (TON), platforme zasnovane na blockchainu, koja će, ako se integrira u aplikaciju pri pokretanju, biti dostupna 300 milijuna korisnika aplikacije. To bi Gram moglo učiniti najbrže usvojenom kriptovalutom u povijesti.

Takva je bila izvorna vizija koju je Durov najavio krajem 2017., no njezina je kontroverzna implementacija naišla na velike kritike Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima.

To nije ništa novo za tehnološkog mogula koji u dobi od 35 godina iza sebe već ima višestruka okapanja sa zakonom, posebice unutar Rusije. Ruski su dužnosnici u proljeće 2018. zahtijevali predaju Telegramovih ključeva za šifriranje, prijeteći da će tvrtka u suprotnom biti optužena za podupiranje terorizma. Durov je to odbio, a izvršno je tijelo koje u Rusiji nadgleda telekomunikacije i masovne medije, Roskomnadzor, pokrenulo notorno neuspješnu kampanju za blokiranje aplikacije iz ruskog kibernetskog prostora.

Braća Durov su od 2014. godine živjela u samonametnutom egzilu, a Pavel je državljanstvo kupio od Svetog Kristofora i Nevisa, dok je veći dio svog vremena provodio u Dubaiju. Njegov je glavni projekt od 2017. stvaranje blockchain sustava TON, na kojem radi zajedno s bratom Nikolajem.

Glavna inovacija platforme, integracija Gram novčanika u komunikacijske usluge Telegrama, omogućila bi lako slanje konvencionalnih i digitalnih valuta putem globalne mreže aplikacije. To bi vjerojatno snizilo prag za prihvaćanje kriptovaluta za svakodnevnu upotrebu, što je problem zbog kojeg tehnologija kaska još od stvaranja Bitcoina 2009. godine. Sam bi TON, koji bi unutar svog digitalnog ekosustava uključivao popularni komunikacijski servis, bio osiguran blockchain tehnologijom treće generacije.

Najava je privukla veliku pozornost krajem 2017., a bijela je knjiga koja je procurila dodatno pobudila entuzijazam za Gramovu nadolazeću inicijalnu ponudu novčića (ili ICO, standarnu metodu za prikupljanje sredstava za realizaciju nove kriptovalute). Prikipljeno je neočekivanih 1,7 milijardi dolara – u to je vrijeme drugi najuspješniji ICO prikupio manje od 300 milijuna dolara. Upravo je ta ogromna svota privukla pozornost Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima.

No čak i prije nego što je SEC objavio da Telegram namjerava izvesti pred sud, projekt je naišao na brojna odgađanja. Izvještaji na kraju 2018. godine, u kojima se tvrdilo da je lansiranje tek “nekoliko mjeseci” daleko, pokazali su se preoptimističnima. Propušteni su rokovi za rokovima, sa sve većim izgledima da će se investitorima morati vratiti sredstava, ukoliko TON ne ugleda svjetlo dana do 31. listopada 2019. Kako bi spriječila Telegram da ispuni taj rok, Američka komisija za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima uspješno je 11. listopada podnijela zahtjev za zabranu, sprječavajući distribuciju Grama u Sjedinjenim Državama.

Spor leži u tome treba li se Gram smatrati vrijednosnicom ili valutom. Vrijednosni papiri su financijska sredstva koja od trgovaca zahtijevaju da ih registriraju pri Američkoj komisiji za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima prije izlaska na američka tržišta. Durov nije kontaktirao SEC prije ICO-a radi registracije Grama, pa je morao zamrznuti lansiranje dok stvar ne bude riješena na sudu.

Stephanie Avakian, kodirektorica SEC-ovog Odjela za provedbu zakona, rekla je da je akcija “namijenjena sprječavanju Telegrama da preplavi američka tržišta digitalnim tokenima za koje smatramo da su prodani nezakonito.” Kolega kodirektor Steven Peikin dodao je da su “više puta izjavljivali da izdavatelji ne mogu izbjeći savezne zakone o vrijednosnim papirima samo zato što su svoj proizvod označili kao kriptovalutu ili digitalni token.”

Telegramova valuta Gram

Oslanjajući se na potencijalni povrat ulaganja, većina je ulagača odlučila da neće povući sredstva dodijeljena TON-u tijekom ICO-a, čak i nakon što je prošao krajnji rok (31. listopada), što je Durovu i Telegramovom timu dalo više vremena da se pripreme kako za lansiranje TON-a, tako i za sud. TON je najavio novi rok – 30. travnja 2020., no hoće li slučaj sa SEC-om omogućiti njegovo uspješno lansiranje tek treba vidjeti. U posljednja su dva mjeseca dva zaposlenika TON-a dala službene iskaze, dok bi Durov svoj iskaz trebao dati ovog tjedna u Dubaiju. S obzirom na nedostatak informacija o njegovom iskazu, neke su novinske agencije izrazile sumnju u to je li iskaz uopće još dan.

U međuvremenu je SEC 2. siječnja podnio zahtjev za pristup financijskim dokumentima Telegrama prije svog iskaza, napisavši da su ti dokumenti “iznimno relevantni za sporna pitanja u ovom slučaju”. Zahtjev je isprva odbijen narednog utorka, no ta je odluka 13. siječnja poništena. Zapisi će pokazati je li Durov nastavio prodavati tokene mimo dozvoljenog vremenskog roka prodaje.

Tvrtka je ranije, 6. siječnja, objavila priopćenje za javnost, njihovo prvo javno priopćenje o tom pitanju. Objavljeno je da glavna značajka TON-a, integracija novčanika za kriptovalutu u veliku društvenu platformu, zasad više nije u igri. Ukoliko SEC na kraju odobri lansiranje TON-a, digitalni će novčanik biti zasebna aplikacija koja bi u budućnosti mogla biti kompatibilna s Telegramovim komunikacijskim servisom. Također je pojašnjeno da će TON Blockchain nakon lansiranja biti neovisan o svojim razvojnim programerima i da neće biti pod izravnim nadzorom. Još nije poznato je li ove uvjete iza zatvorenih vrata osigurao sam SEC.

Glavni je prioritet, kako se navodi u priopćenju Telegrama, “izgraditi TON Blockchain platformu i razraditi točne detalje projekta kako bi se osiguralo da TON Blockchain i Gram mogu funkcionirati na način koji je u skladu sa svim relevantnim zakonima i propisima.”

Iako bi ovo moglo biti razočaranje za ulagače i ljubitelje kriptovaluta koji su očekivali malu revoluciju u financijskim tehnologijama, Durovljeva je originalna vizija ipak promijenila pravila igre za tehnološke kompanije koje se žele probiti u industriju. Divovi poput Facebooka su se otada obvezali na ono što će vjerojatno biti utrka u naoružanju kako bi se postigla prva digitalna valuta u potpunosti integrirana u široku platformu društvenih medija.

Hoće li Telegramu biti omogućeno da sudjeluje u tom natjecanju ili ne odlučit će se u slučaju koji bi se mogao pokazati kao jedan od najvećih u povijesti ove mlade tehnologije. Dosad je objavljeno malo informacija o sadržaju spomenutih iskaza, a još nije objavljen niti datum suđenja.

No bez obzira na slučaj Američke komisije za reguliranje i trgovinu vrijednosnim papirima ili Telegramovo priznanje da vam “Gram neće pomoći da se obogatite”, i investitori u kriptovalute i stručnjaci podjednako bez daha iščekuju saznati hoće li najnoviji projekt Pavela Durova zaista biti iduća velika senzacija na internetu.

Izvor: hr.rbth.com

Nastavi čitati

Popularno