Kontaktirajte nas na:
Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Između ostalih Turk odgovara i na sljedeća pitanja.

► Zašto je Thompsonu bilo zabranjeno pjevanje u Mariboru?
► Je li u pravu predsjednik Trump kada je antife prokazao kao odgovorne za nasilje u SAD?
► Što su ili tko su antife? Koji je njihov cilj?
► Predstavlja li antifa kao kratica za antifašizam u nazivu, destruktivnost?
► Može li takva ideja koja već u nazivu ima destrukciju, biti stvaralačka za dobrobit ljudi?
► Je li mržnja glavno pogonsko gorivo antife, odnosno ljevice u Hrvatskoj?
► Kakva je povezanost antifa s tzv. lijevim strankama?
► Komentar napisa u Die Welt: ‘Novi fašizam neće reći: Ja sam fašizam. Reći će: Ja sam antifašizam’?
► Je li Winston Churchill izjavio “Fašisti budućnosti nazivat će se antifašistima”?
► Što znači izjava Milorada Pupovca da postoji plan da desna crna internacionala stekne još jedan punkt vlasti, uključujući i Hrvatsku, te kako nije slučajno što je koalicija sastavljena ovako kako je sastavljena?
► Što je to ‘crna internacionala’?
► Znači li to da je Plenković sastavio koaliciju sa Pupovcem pod pritiskom antife?
► Tko su manjina koja dobro živi u Hrvatskoj, koliko je njih u HDZ-u?
► Ima li Plenkovićev HDZ veze s antifom?
► Što znači izjava ‘Što je jači Plenkovićev HDZ, to je slabija Hrvatska’?
► Odlaze li mladi školovani ljudi iz Hrvatske samo zbog egzistencijalnih razloga, ili se radi o protestu i neprihvaćanju ovakve društvene i političke klime u Hrvatskoj?
► Je li Plenković upotrebio svoj utjecaj u Bruxellesu da pomogne Hrvatskoj?
► Što znači navod ‘da je Bog digao ruke od Srbije’.
► Koliko je takva Srbija opasnost za svoje susjede?
► U Srbiji su uskoro parlamentarni izbori, mogu li oni donijeti promjenu i u kakvoj se atmosferi održavaju?
► Događa li se Srbiji gospodarski i ekonomski procvat kako priča aktualna vlast?
► Je li Jasenovac tajna spona uvjetovanog političkog ucjenjivanja Srbije i Hrvatske, klevetnički mehanizam za beskonačne odštetne zahtjeve, političke ucjene i nabijanje političkih kompleksa hrvatskom narodu?
► Zašto je Plenković u Jasenovcu 2018. godine govorio pod dojmom povijesne krivice koju su Hrvati navodno nanijeli Srbima?
► Zašto je Plenković pred diplomatskim zborom predstavnika stranih zemalja u potpunosti potvrdio kontroverznu priču o Jasenovcu, na način kako je prikazan u titoističkoj mitologiji propale Jugoslavije?
► Je li stvaranje osjećaja nacionalnog poniženja dio antifa paradigme?
► Zašto Plenkovićeva, ali i druge vlade nisu spremne raspisati međunarodni natječaj za istraživanje Jasenovca?
► Je li Andrej Plenković svjestan da bi međunarodni istraživački projekt raskrinkao Jasenovac kao promidžbenu mitologiju komunističkog režima, a koju danas na životu održavaju upravo pobornici ideje antifa?
► Koliko su Milorad Pupovac i njegov SDSS odgovorni za Plenkovićevo podaništvo?
► Ima li ovakva priča o Jasenovcu i svoju uporabnu vrijednost za održanje sustava tzv. antifašističkih političkih i intelektualnih krugova na vlasti u Hrvatskoj, jer kada bi se jednom raskrinkao taj mit, ostao bi nebranjeni zločin na Bleiburgu?
► Ima li službena politika iz Zagreba tešku hipoteku s kojom izlazi na prijevremene izbore?
► Znači li to da trideset godina nakon referenduma o samostalnosti, Beograd i dalje uređuje hrvatsku politiku?
► Postoji tajna veza Zagreba i Beograda za političko ucjenjivanje Hrvatske?
► Jesu li hrvatski političari u takvoj situaciji prema vlastitom izboru ili su ucijenjeni, a o čemu su govorili mnogi bivši obavještajci?
► Je li samomržnja nametnuta emocija hrvatskom narodu?

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Plenković pred UN-om o jednakopravnosti Hrvata u BiH i Daytonskom sporazumu

Premijer Andrej Plenković pozvao je u petak na reformu UN-a u virtualnom govoru na 75. Općoj skupštini svjetske organizacije, istaknuvši da su ovogodišnje krize pokazale da je multilateralizam potrebniji nego ikad. Između ostaloga, spomenuo je i BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Andrej Plenković

“Prije 25 godina potpisan je Daytonsko-pariški mirovni sporazum, koji je prekinuo najkrvaviji rat u Europi od Drugog svjetskog rata, onaj u Bosni i Hercegovini. U međuvremenu, ovaj dio Europe se temeljito promijenio nabolje, ali neki problemi opstaju i zaslužuju našu punu pažnju”, kazao je on.

“Kao jedna od stranaka navedenog sporazuma”, dodao je, “Hrvatska smatra da bi godišnjicu sporazuma trebalo iskoristiti kako bi se promislilo o njegovim postignućima, ali i o postojećoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s ciljem čvrstog usmjeravanja ove zemlje na njezinom europskom putu”.

“Hrvatska, kao susjed i prijatelj ove zemlje, ima snažan interes za stabilnost i blagostanje Bosne i Hercegovine, svih njezinih konstitutivnih naroda i svih njezinih građana. Puna jednakost Hrvata, kao jednog od konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini te njihova dobrobit, ostaje naš najviši prioritet. Posebno njihova legitimna zastupljenost u tijelima, kroz odgovarajući izborni zakon koji priječi bilo kakav izborni inženjering”, kazao je između ostalog premijer Hrvatske.

“Krize koje su 2020. godine pogodile svijet, poput pandemije koronavirusa i posljedične gospodarske krize, “jasno su pokazale da je predanost multilateralizmu relevantnija nego ikada”, rekao je Plenković.

“Postojeće krize ne smiju dovesti do izolacionizma u međunarodnoj zajednici, nego potaknuti spremnost na suradnju u pravom duhu solidarnosti i međusobne potpore, a nijedna organizacija nije u boljem položaju da to promiče od Ujedinjenih naroda. Stoga su nam potrebni Ujedinjeni narodi za 21. stoljeće”, poručio je Plenković i pozvao na reformu organizacije, uključujući i samu Povelju UN-a, njezin temeljni dokument, kao i Vijeća sigurnosti, najmoćnijeg tijela UN-a u kojem odnosi reflektiraju situaciju s kraja Drugog svjetskog rata.

“Naša organizacija mora sačuvati svoje temeljne vrijednosti i načela na kojima je utemeljena, ali isto tako mora odražavati stvarnost i potrebe našeg vremena”, rekao je premijer Plenković..

Izvor: republikainfo.com

Nastavi čitati

Politika

Tiskanje glasačkih listića potvrdilo da se sprema izborna krađa

Predsjednik Središnjeg izbornog povjerenstva BiH Željko Bakalar organizirao je jutros konferenciju za medije povodom početka tiskanja glasačkih listića za lokalne izbore, no taj događaj je samo otkrio niz pitanja u vezi sa sigurnošću i regularnošću izbornog procesa, te dodatno osnažio tvrdnje da se i ovaj put sprema velika izborna krađa, piše Dnevni avaz.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

glasački listići

Naime, internetski portal sarajevske dnevne tiskovine piše da snimci reportera koji su jutros bili u tiskari „Unioninvestplastika“ u vlasništvu poduzetnika Muje Selimovića ne otkrivaju postojanje adekvatnog i efikasnog neovisnog nadzora, kontrola ili evidencija tiskanja izbornih materijala.

Iako je Bakalar, kako prenose mediji, utvrdio da navodno postoji videonadzor te vodeni žig na listićima, ništa od toga nije transparentno pokazano javnosti te dokazano da u potpunosti funkcionira. Također, čelnik SIP-a nije objasnio tko vrši videonadzor, snima li se videomaterijal tiskanja listića, gdje se skladišti, tko ima pristup snimcima i kome se oni dostavljaju.

Bakalar je, također, rekao da se niti jedna stranka nije prijavila da vrši monitoring, što je i razumljivo s obzirom na to da se radi o velikom tiskarskom poslu, gdje se više od sedam milijuna primjeraka mora proizvesti, izrezati na format, zapakirati i pripremiti za distribuciju.

Stranke nemaju te kapacitete, niti imaju mogućnost da 24 sata nadgledaju rad jedne tiskare, a primarna je odgovornost Središnjeg izbornog povjerenstva BiH da osigura transparentnost i zakonitost te sigurnost tiskanja izbornih materijala i listića.

SIP je obavezan proces tiskanja listića dovesti na razinu sigurnosti tiskanja novca, međutim, o tome, sudeći prema onome što je jutros viđeno u tiskari, za sada nema ni govora.

Medijima je poznato da je gotovo nemoguće i to se radi pod posebnim uvjetima snimati i ulaziti u tiskare koje tiskaju novčanice, gdje se prati i evidentira svaki ulazak, a uposlenici prolaze posebne provjere.

Spomenuti sarajevski medij piše da sve ovo samo potvrđuje ranije iznesene sumnje da je tiskanje listića samo jedna od slabih točaka izbornog procesa te jamči mogućnosti neograničenih malverzacija i izbornih krađa, umjesto da jamči demokratičnost i zakonitost izbornog procesa!

Lokalni izbori će biti održani 15. studenog ove godine.

Izvor: avaz.ba

Nastavi čitati

Politika

Viktor Orban: Europske institucije služe Georgu Sorosu i njegovim ljudima

Viktor Orban zbog pandemije koronavirusa ove godine nije imao priliku za nastup na velikoj pozornici. I umjesto da svoj politički program predstavi u Baijle Tusnadu, u rumunjskoj Transilvaniji, gdje se svake godine održava ljetni sveučilišni kamp, mađarski desno-nacionalni premijer ga je objavio u dnevnom listu bliskom njegovoj vladi – u Magyar Nemzetu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Viktor Orban

U svom eseju on je jasno poručio da odbacuje liberalni Zapad: „Zapad je iz gledišta središnje Europe izgubio na atraktivnosti“, piše Orban. Smatra da nema kompatibilnosti između životnih modela liberalnog, svijetu otvorenog Zapada i kršćansko-konzervativnog Istoka. Političko zbližavanje dvaju tabora, poput onog u Austriji – misli se na kršćansko-konzervativni blok i Zelene – on je nazvao „perverzijom“, piše Deutsche Welle.

Orban smatra da će različiti svjetonazori sve više podijeliti Europsku uniju i u ekonomsko-političkom pogledu. On se, zajedno sa svojim saveznicima iz regije, želi fokusirati na konkurentnost Europske unije. Većina u Bruxellesu ometa taj kurs, jer se između ostaloga „do apsurda“ slijedi klimatske ciljeve i teži multikulturalnom društvu, piše on.

Mađarski premijer mišljenja je da je i obrazovna politika Zapada nespojiva s obrazovnom politikom kršćansko-konzervativnih država: „Cilj našeg obrazovanja je da naša djeca mogu postati domoljubi koji mogu dalje prenositi naše tradicije.“ Škole bi trebale potvrditi seksualni identitet djece „koji im je Stvoritelj dao rođenjem“, a mlade treba zaštititi od „gender ideologije“ i „propagande duginih boja“, piše Orban.

Orban zaoštrava ton…

Orban i njegova stranka Fidesz već godinama propagiraju da su europski konzervativci izdali ideale kršćanske Europe. On uvijek iznova sve to potkrjepljuje istim teorijama zavjere. I u svom novom eseju tvrdi kako europske institucije služe „Georgu Sorosu i njegovim ljudima“, a ne građanima Europe.

Ovaj američki milijarder zajedno s „briselskim elitama“, «međunarodnim medijima“ i „nevladinim organizacijama prerušenima u organizacije civilnog društva“ radi na uništavanju nacionalnih država i kršćansko-konzervativnih vlada, smatra mađarski premijer.

Takođe se poslužio o teorijom o „zamjeni stanovništva“ koja je omiljena u ekstremno desnim krugovima. Po toj teoriji „globalne elite» ubrzavanjem migracija žele postići „otvorena, etnički mješovita društva“.

Poslednjih tjedana Orban je zaoštrio retoriku u prema svojim protivnicima. Možda bi se to moglo povezati s činjenicom da je u zadnje vrijeme broj zaraženih koronavirusom dramatično porastao i u Mađarskoj. „Orban se užasno plaši da će zbog pandemije i ekonomske krize izgubiti na popularnosti“, objašnjava politički analitičar iz budimpeštanskom think tanka „Political capital“, Petro Kreko, u razgovoru za DW. Zbog toga je posljednjih mjeseci ograničio i slobodu tiska, sebi osigurao posebne ovlasti i srezao financiranje oporbe, dodaje Kreko.

Treba također napomenuti da su razni klubovi zastupnika u Europskom parlamentu najavili da će podržati novi budžet EU-a (uključujući i milijarde predviđene pomoći) samo ukoliko isplata pomoći bude povezana s poštivanjem kriterija pravne države. Orban je to u svom eseju nazvao „ucjenom“ i najavio da u tom slučaju neće glasati za novi proračun Unije. Politolog Kreko smatra da Orbanov veto ne treba očekivati. Orban naime, kako on kaže, ovisi o brzoj pomoći EU-a. Osim toga je mađarski premijer, posve u suprotnosti s njegovim prijetnjama, do sada uglavnom bio prilično kooperativan.

Odnos Mađarske prema Uniji je svejedno dugoročno oštećen. Članstvo Orbanove stranke u redovima Europske pučke stranke (EPP) je 2019. suspendirano. Moguće isključenje je više puta bilo na dnenvnom redu, ali je početkom rujna zbog pandemije odluka oko tog pitanja ponovno odložena.

Podrška Trumpu

Zbog svega toga Orban traži saveznike s druge strane Atlantika. Kao prvi šef vlade jedne članice Europske unije, on je u svom eseju objavio podršku Trumpovom reizboru na dužnost predsjednika SAD-a na izborima u studenom. Mađarska odbacuje „moralni imperijalizam“ američkih demokrata, piše on.

Čini se da su odnosi između Washingtona i Budimpešte, usprkos Orbanovom približavanju Rusiji i Kini, bolji nego ikad. Tako je Trumpova administracija na potpisivanje sporazuma između Izraela i Ujedinjenih Arapskih Emirata, odnosno Bahraina, u Bijelu kuću pozvala Petera Szijjarta, kao jedinog ministra vanjskih poslova iz EU-a. Nakon prigodne ceremonije prošlog utorka, Szijjarto je čak Trumpa predložio za Nobelovu nagradu za mir.

Orban i Trump nisu slični samo retorički i politički, oni su potrebni jedan drugom, smatra Peter Kreko. „Unutar EU-a nema baš puno onih koji Trumpa otvoreno podržavaju, a Orban upravo to čini“, naglašava Kreko. A to vrijedi i obrnuto. Kreko je mišljenja da bi Orbanovo približavanje Rusiji i Kini dugoročno moglo u dobroj mjeri opteretiti odnose s Trumpom. Što se tiče mađarske vanjske politike, Kreko govori o „opasnoj i krhkoj ravnoteži“. Orbanova objava rata Zapadu bi se mogla pokazati kao autogol – čak i ako Donald Trump pobijedi na izborima u SAD-u.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x