Kontaktirajte nas na:

Politika

Bosna i Hercegovina slavi 28 godina neovisnosti

Bosna i Hercegovina 1. ožujka 2020. godine slavi 28 godina od kada su građani skoro dvotrećinskom većinom na referendumu odlučili da njihova zemlja proglasi neovisnost.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

zastave bih

Građani su glasali odgovarajući na jedno pitanje “Jeste li za suverenu i neovisnu BiH, državu ravnopravnih građana, naroda BiH – Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive?”. Rezultati su pokazali da jesu.

Dan neovisnosti BiH, jedan od najznačajnijih datuma u povijesti, ne slave svi građani u državi, iako su donosioci odluka u to vrijeme, političari, historičari, novinari i profesori složni u dvije stvari, a to je da je održavanje referenduma bilo neminovno i da je neovisnost i samostalnost BiH bila odluka isključivo njenih građana.

Povjesničar Husnija Kamberović naglasio je neminovnost održavanja referenduma ističući da nije bilo druge alternative, jer su se u isto vrijeme drugi nacionalizmi razvijali, kao što je srpski, hrvatski i slovenački nacionalizam koji se odrekao Jugoslavije, zbog čega BiH nije imala drugog rješenja.

– BiH je mogla ostati u nečemu što se formalno zvala Jugoslavija, a što je u značilo ‘velika Srbija’ ili je mogla tražila put neovisnosti – kazao je Kamberović za Fenu te dodao da su BiH i njeni lideri ipak prije raspisivanja referenduma tražili način da ipak sačuvaju Jugoslaviju.

Član Predsjedništva RBiH, akademik Ejup Ganić čvrstog je stava da referendum nije imao alternativu te da je to bio jedini put da se sačuva država i da opstane. Iako mnogi građani ne slave 1. ožujak – Dan neovisnosti BiH, smatra da će vremenom shvatiti da je to vrlo bitan datum za njih i njihovu državu.

– Ako izgubite državu, treba vam 500 godina da je vratite, a građani svih nacionalnih grupa tog dana su donijeli odluku da žele neovisnu i suverenu BiH. Referendum je bio izbor – ili nestati u magli raspada ili sačuvati svoj identitet – istakao je Ganić za Fenu.

Prisjetio se posljednjih razgovora sa bivšim britanskim ministrom vanjskih poslova Lordom Carringtonom, koji je bio zadužen za Jugoslaviju i njemačkim ministrom vanjskih poslova Hans-Dietrich Genscherom, koji su mu rekli da je referendum jedina sudbina BiH, iako je na dan održavanja referenduma osjećao veliku odgovornost i zabrinutost zbog rata u susjednoj Hrvatskoj i ilegalnih vojnih grupa koji su išle na ratišta.

Potpredsjednik Skupštine RBiH Mariofil Ljubić, koji je potpisao Odluku o raspisivanju Republičkog referenduma za utvrđivanje statusa BiH smatra da je njegovo održavanje bilo neophodno te da su svi građani imali pravo da izraze stav da li žele samostalnu državu, ne ulazeći u tom trenutku u unutarnje ustrojstvo.

Građani BiH su, dodao je Ljubić, dobili neovisnu i suverenu državu, ali ne onu koja je potpuno funkcionalna, jer nije po mjeri svih njenih građana.

Smatra da je Odluku o referendumu trebao potpisati i ranije, budući da je Badinterova komisija u prosincu 1991. godine konstatirala disoluciju SFRJ što je značio prekid državnog identiteta, ali je podcrtao da se na referendumu nisu izabrala dešavanja koja su se desila kasnije.

– Referendum nije bio razlog za ono što se dešavalo poslije, jer bi se vjerojatno u nekom obliku desilo prije ili kasnije. Sve osim referenduma je bilo pogubno, jer su građani BiH, kao Slovenci i Hrvati, morali imati ravnopravnu šansu – istakao je Ljubić.

Član Predsjedništva RBiH, profesor Mirko Pejanović kazao je da raspisivanje i provedba referenduma za suverenu i neovisnu Republiku BiH predstavlja ‘historijski preokret’.

– Referendum je bio demokratski izraz volje većine građana koji su htjeli da njihova zemlja stekne status suverene i neovisne države, a na temelju rezultata, to se i desilo. Tako je BiH ušla u novi međunarodni, evropski i svjetski poredak i postala subjekt međunarodnog prava – istakao je Pejanović.

Tom odlukom građana je, dodao je Pejanović, BiH odredila svoju budućnost, a to je učestvovanje u procesu pridruživanja Europskoj uniji i NATO savezu.

Međutim, Pejanović smatra da BiH nije imala historijsku sreću da demokratska prava koristi u miru, jer je uslijedio agresivni rat koji je razrušio BiH, ali i mir, koji se zove Dejtonski mirovni sporazum i koji je BiH osigurao suverenitet, integritet, neovisnost i integraciju u EU.

Član Skupštine RBiH Miro Lazović kazao je da je 1992. godine u vrtlogu raspada bivše Jugoslavije morala raspisati referendum o neovisnosti, što je bio i uslov međunarodne zajednice koja je samostalnost uslovila referendumom.

Međutim, prije raspisivanja referenduma, dodao je Lazović, političari su pokušali učiniti sve kako bi sačuvali prostor bivše Jugoslavije, nuđenjem raznih projekata koje je Srpska demokratska stranka odbacivala.

– U takvoj situaciji smo jednostavno bili primorani da donesemo odluku o referendumu i to smo učinili 25. siječnja 1992. godine na burnoj i dramatičnoj sjednici Skupštine RBiH, gdje sam doživljavao razne neugodnosti i prijetnje – prisjetio se Lazović.

Govoreći o BiH danas, kazao je da je BiH neprirodno podijeljena na dva entiteta, da se suočava sa mnogim problema koji su rezultat loših ustavnih rješenja Dejtonskog mirovnog sporazuma te da današnja BiH nije država iz referendumskog pitanja, jer je duboko podijeljeno društvo diskriminiranih  građana na cijelom prostoru cijele BiH.

– Referendumsko pitanje je samo sačuvalo okvir BiH, ali sadržaj tog okvira nije u skladu sa njim – zaključio je Lazović.

Brigadni general Armije RBiH Jovan Divjak kazao je da su građani, u haotičnom stanju 1992. godine, u kojem se  još nije znalo kako dalje, rekli da žele državu ravnopravnih naroda.

– Na referendumu su se pozitivno izjasnili većina Bošnjaka i Hrvata te jedan dio Srba i to je bio pokazatelj da građani BiH žele neovisnost – ocijenio je Divjak.

Istakao je da mu je tokom agresije na BiH, njegova profesionalna obaveza nalagala da ostane u Sarajevu, na strani onih koji su ugroženi te je podsjetio na lipanj 1992. godine, kada je Predsjedništvo BiH usvojilo Platformu za odbranu BiH, koja je u rangu ZAVNOBiH-a i koja je pozvala građane BiH da učestvuju u odbrani sekularne, demokratske države ravnopravnih naroda i građana.

Novinar Zlatko Dizdarević smatra da je održavanje referenduma bilo neminovno, obzirom na kompletan kontekst u kojem su se građani nalazili, ali i zbog činjenice da su Slovenija, Hrvatska i Makedonija već napustile bivšu Jugoslaviju.

Istakao je da je potpuno deplasirano govoriti o drugim mogućnostima, ali s druge strane, naglasio je da je referendum održan u vrijeme kad se nije ni slutilo da će uslijediti rat te da su građani iz takve pozicije razmišljali o neovisnoj i suverenoj BiH.

– Mi smo sa entuzijazmom, potiskujući dramu u kojoj smo se nalazili zbog raspada Jugoslavije, vjerovali da će stvari biti drugačije – kazao je Dizdarević.

Referendumu je pristupilo 2.073.568 glasača što je predstavljalo izlaznost od 63,6 posto, a gotovo svi koji su izašli na referendum glasali su za neovisnost, a samo 0,3 posto ili 6.037 osoba glasalo je protiv.

Rezultati referenduma omogućili su i međunarodno priznanje Bosne i Hercegovine, kao neovisne države. Od tada se 1. ožujak proslavlja se kao Dan neovisnosti Bosne i Hercegovine.

Te 1992. godine, ujedno i prve ratne godine 76 država svijeta priznalo je BiH kao neovisnu državu, a prvo je to učinila Bugarska i prije referenduma 31. siječnja 1992. godine. BiH je do danas uspostavila diplomatske odnose sa 180 država.

Zemlje članice Europske zajednice 6. travnja 1992. godine, a dan kasnije i Sjedinjene Američke Države priznale su Bosnu i Hercegovinu kao neovisnu i suverenu državu.

Bosna i Hercegovina 22. svibnja 1992. godine postala je članicom Ujedinjenih naroda, a ispred sjedišta u New Yorku postavljena je njena državna zastava. Ubrzo nakon proglašenja neovisnosti počela je četverogodišnja agresija na BiH.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Politika

Milanović: Izetbegovićeva supruga specijalizirala je u Zagrebu 1993., a sada nas nazivaju UZP-om

Predsjednik RH Zoran Milanović održao je u petak dugu konferenciju za novinare na kojoj je govorio o aktualnim pitanjima, a dotaknuo se i Hrvata u BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Milanović o Izetbegoviću

Govoreći o BiH, obrazložio je svoj nedavni poziv Miloradu Dodiku kazavši kako bi i s vođom bh. Bošnjaka Izetbegovićem “htio pričati o pitanjima koja nas muče”.

Kada govorimo o suradnji, ja pokušavam doprinijeti rješavanju mizerne situacije Hrvata u BiH i računam na pomoć gospodina Plenkovića, pozovem Dodika koji je dolazio i ranije, o tome obavijestim Plenkovića, a na dan dolaska Dodika on mi sam kaže da ga je zvao Plenković, a meni to nije javio. Pitao me i da li da ide kod Plenkovića, ja sam rekao da obavezno ide.

Dignu se galamdžije iz Sarajeva – predsjednik SDA, sin puno talentiranijeg oca, čija supruga je ovdje u Zagrebu 1992. i 1993. specijalizirala – ne u Istanbulu nego u Zagrebu, a sad nas nazivaju udruženim zločinačkim pothvatom, i kaže da neće razgovarati sa mnom. Ja želim razgovarati s vođom bosansko-hercegovačkih Bošnjaka o problemima koje moramo riješiti.

Međutim, g. Plenković nema problem da tog istog gospodina koji se razmeće i hvali da će mi uskratiti svoje društvo (baš me briga) – primi u Zagrebu! I da tome preko nekog savjetnika obavijesti moj ured 15 min prije početka sastanka, kazao je Milanović.

Nastavi čitati

Politika

THOMAS MILLER: Čovjek koji je Puljiću rekao, “vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”

U američkoj saveznoj državi Illinois jučer je osvanula poruka bivšeg američkog veleposlanika u BiH Thomasa Millera koji je podsjetio na tamošnje Bošnjake na Bidenovo prijateljstvo prema BiH.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Thomas Miller
Bivši američki veleposlanik u BiH Thomas Miller

“Joe Biden je dokazani prijatelj BiH prije, tijekom i poslije rata”, navedeno je u poruci Millera, prenose Vijesti.ba.

Tko je zapravo Thomas Miller?

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u svojim javnim istupa kada god je govorio o ulozi međunarodne zajednice u obepravljivanju Hrvata uvijek je spominjao kako mu jedan zapadni diplomata rekao: “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”.

Kardinal do današnjeg dana nije otkrio ime tog diplomate. No, Hrvatski Medijski Servis od pouzdanog izvora otkrio je o kojem je diplomatu riječ. “Vi Hrvati ili se asimilirajte ili iselite”, doslovno tako kardinalu je rekao bivši američki veleposlaniku u BiH Thomas Miller, otkrio je izvor HMS-a, koji je zamolio da mu se ne otkriva identitet.

Miller je bio veleposlanik SAD-a u vrijeme kada je na čelu OHR-a bio Wolfgang Petritsch, a na čelu OESS-a američki diplomata Robert Barry. Barry je netom prije izbora predložio je izmjene Pravila i propisa Privremenog izbornog povjerenstva, koje je Povjerenstvo usvojilo 14. listopada 2000., mjesec dana prije održavanja izbora. Te izmjene poznate su kao Barryevi amandmani. Njima je omogućeno da čak trećinu izaslanika u Klub Hrvata Doma naroda parlamenta FBiH izaberu Bošnjaci, iz većinski bošnjačkih županija, što je ustavni sud BiH, 2016. po apelaciji Bože Ljubića proglasio neustavnim i izbrisao iz Izbornog zakona BiH.

Istovremeno je tadašnji visoki predstavnik Wolgang Petritsch nametnuo ustavne amandmane prema kojima je bilo omogućeno da se uz pomoć jedne trećine izaslanika u nacionalnim klubovima, umjesto do tada polovice, može izabrati predsjednik i dopredsjednici FBiH i Federalna vlada bez stranaka za koje je glasovala većina Hrvata. Uz to dotadašnji paritet u Vladi FBiH je izmjenjen, pa je umjesto polovice određeno da Hrvati imaju tek trećinu ministarskih pozicija u Vladi FBiH.

Thomas Miler osobno se angažirao u sastavljaju Vlade FBiH, koju je činila tzv “Alijanse za promijene”, predvođena SDP-om, u kojoj su umjesto HDZ-a, stranke za koju je tada glasovala većina hrvatskih birača izašlih na izbore, Hrvate predstavljali minorna stranka Krešimira Zubaka Nova hrvatska inicijativa i Lijanovići.

Cilj projekta bio je napraviti vladu s unitarno-građanskim strankama koja bi provodila američke interesa u Bosni i Hercegovini, a u to vrijeme došlo je i do slabljenja utjecaja Europske unije.

Odgovor HDZ BiH, ali i ostalih prohrvatskih stranaka bio je osnivanje Hrvatskog Narodnog sabora u Novom Travniku i najava proglašenja Hrvatske samuprave. Milerov i Petritschew odgovor bio je smjena tadašnjeg lidera HDZ BiH i hrvatskog člana Predsjedništva BiH Ante Jelavića, tenkovsko uništavanja Hercegovačke banke i pokretanje montiranih sudskih procesa protiv hrvatskih političara, prenose Vijesti.ba.

Nastavi čitati

Politika

HEBRANG OTKRIVA TKO JE KRIV ZA STANJE U ZDRAVSTVU: Jedna žena zaustavila je sve

Pandemija koronavirusa još jednom razotkriva sve boljke hrvatskog javnog zdravstva, a do najnovije eskalacije došlo je zbog obustave opskrbe lijekovima od strane veledrogerija prema bolnicama. Veledrogerije su prekinule isporuku zbog nagomilanog duga bolnica, a predstavnici istih su demonstrativno napustili sastanak s vladajućima.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Andrija Hebrang

Dug u zdravstvu raste već desetljećima, a paradoksalno je da doprinosi za isto rastu, a konstantno raste i dug te su pacijenti vrlo nezadovoljni, redovi čekanja ogromni… Također, iako iz bolnica konstantno stiže vapaj liječnika i ravnatelja da nedostaje zdravstvenog osoblja, prema statistici HZJZ-a njihov se broj posljednjih godina konstantno povećava, dok je pak pacijenata (stanovništva) sve manje…

Predsjednik udruženja veledrogerija pri HGK-u Tomislav Kulić potvrdio je u ponedjeljak da se kreće s obustavom lijekova ili značajnom redukcijom za 3/4 bolnica. Odlučeno je to nakon sastanaka s ministrom financija Zdravkom Marićem i ministrom zdravstva Vilijem Berošom, kad su predstavnici veledrogerija demonstrativno napustili sastanak i rekli ODLUČNO NE!

“Vlada će učiniti sve da ne dođe do nestašice lijekova. Imali smo jučer sastanak za koji bih rekao da nije naprasno prekinut. Ministar Marić ponudio je veledrogerijama iznos koji je trenutačno moguć. Dio novca pronaći će se rebalansom“, rekao je pak ministar zdravstva Vili Beroš.

O svemu smo razgovarali s bivšim ministrom zdravstva iz redova HDZ-a Andrijom Hebrangom.

NEMA BESPLATNOG RUČKA, NI ZDRAVSTVA

Hebrang ponavlja da problemi u zdravstvu traju desetljećima i da dug svakim danom raste za čak sto milijuna kuna.

“Današnji je dug višedesetljetni problem i nije nastao preko noći. Naše zdravstvo svojom tehnološkom opremljenošću, kvalitetom doktora i sestara prati najrazvijenije europske zemlje. U isto vrijeme, uplate u HZZO-u su najmanje,” smatra bivši ministar i uspoređuje izdvajanja za zdravstvo naših susjeda Slovenaca.

“Dok mi uplaćujemo u zdravstveni sustav oko 700 eura godišnje, nekakav realan minimum za zadovoljiti sve potrebe jest 1500 eura, kojeg imaju Slovenci”, rekao je Hebrang.

Da problem zdravstvenog sustava nije od jučer, znaju gotovo svi, a svaki ministar koji ulazi u to ministarstvo zna da mu u ruke pada “vrući krumpir”.

Hebrang smatra da je to klasični sindrom “besplatnog zdravstva” kojeg vučemo iz bivšeg socijalističkog sustava.

“To je naša stara tradicija da je zdravstvo besplatno. Tehnologija i ljudi napreduju, zdravstvo se razvija, sve je to puno skuplje, da ne govorimo o lijekovima”, rekao je Hebrang i upozorio da su sve zemlje provele reformu osim nas.

“Nama je nužna hitna reforma zdravstva i hitna sanacija zdravstvenog sustava. Dug je 11 i pol milijardi što je jako puno. Treba nam hitna reforma, prvenstveno zdravstvenog osiguranja”, rekao je Hebrang i otkrio tko je 2004. zaustavio cjelokupnu reformu zdravstvenog sustava.

“Mi smo 2004. imali reformu koja je prihvaćena od Svjetske zdravstvene organizacije i Svjetske banke. Na žalost, naš tadašnji partner HSS je to odbio, a ključna osoba koja je sve odbila bila je Ana Stavljenić Rukavina”, rekao je Andrija Hebrang.

Spomenuta gospođa poznata je političarka koja je u to doba bila članica HSS-a.

Stavljenić Rukavina u političkoj karijeri je promijenila nekoliko stranaka, tako je redom bila u HSS-u, HSLS-u, a skrasila se kod Milana Bandića te je danas potpredsjednica Zagrebačke gradske skupštine ispred Bandićeve stranke. Bila je i u Vladama Sanaderovog HDZ-a i SDP-a Ivice Račana. U Račanovoj Vladi bila je i ministrica zdravstva iz redova HSLS-a…

Gospođi Stavljenić Rukavini poslali smo upit s ciljem da odgovori na prozivke, no do trenutka objave ovog teksta nije odgovorila. Njen odgovor objavit ćemo po primitku.

Izvor: dnevno.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x