Kontaktirajte nas na:

Društvo

BEVANDA: Nije predložena viša stopa PDV-a i ona ostaje 17 posto

Ministar financija i trezora Bosne i Hercegovine Vjekoslav Bevanda je u razgovoru za Fenu kazao kako očekuje da će se ubrzati proces usvajanja budžeta institucija BiH za 2020. godinu, te da ukoliko bi to zavisilo samo od Ministarstva finansija i trezora BiH i njega osobno, budžet bi već bio usvojen.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

PDV ostaje 17%

– Mene svi pitaju, naravno, jer sam ministar financija, ali procedure su takve da prvo dobijemo proračunske zahtjeve, a tek onda kreiramo proračun i šaljemo ga u dalju proceduru usvajanja, prvo Vijeću ministara pa Predsjedništvu BiH i na koncu Parlamentaroj skupštini BiH. Mi smo dugo čekali i da Fiskalno vijeće usvoji Globalni fiskalni okvir za razdoblje 2020.-2022. godina, a zna se da od toga zavisi koliko je sredstva na raspolaganju institucijama BiH, a potom se radi i dalji plan – pojasnio je ministar Bevanda.

Mi smo, dodao je on, bez obzira na ova kašnjenja, „uradili veliku većinu posla, ali nismo završili jer, jednostavno, ne zavisi sve od nas“.

Kazao je da je budžet dokument koji nije samo finansijske nego i političke prirode i „uvijek izazove određene potrese kada se usvaja, ne samo kod nas nego u svim državama“.

– U svakom slučaju, očekujem da ćemo ovaj proces ubrzati, jer smo na privremenom financiranju koje nas ograničava u smislu kapitalnih ulaganja – naveo je ministar Bevanda.

Globalnim fiskalnim okvirom predviđeno je povećanje budžeta za 30 miliona KM, a na pitanje zna li se u šta će taj novac biti usmjeren, Bevanda odgovara da se ne zna ništa dok se ne okonča procedura glasanja u Parlamentarnoj skupštini BiH.

– Sve do tada je proračun u fazi usvajanja i moguće su promjene. Mi, naravno, planiramo proračun prema zahtjevima proračunskih korisnika i onoga što su njihove realne potrebe, a ne želje. Iznos od 30 miliona KM mnogo je manji nego što su potrebe budžetskih korisnika i svi bi imali neki plan, ali moramo to usmjeriti u ono što je tog trenutka najpotrebnije. Imamo zahtjeva, od trajnog rješavanja smještaja, nabavke opreme do sidikalnih inicijativa za povećanje plata. Morate znati da 30 miliona na budžet od skoro milijardu nije iznos koji može napraviti epohalne promjene – istaknuo je ministar finansija i trezora BiH.

Na pitanje koliko je relano povećanje plata u institicijama BiH, kazao je da je to realno, što se tiče njegovog ministarstva i njegovog stava, ali “ponovo moram reći da to ne zavisi samo od mene”.

– Znači, mi smo na inicijativu više sindikata poslali prijedlog odluke o povećanju osnovice na platu za 4,5 posto i ta odluka je u Generalnom tajništvu Vijeća ministara, pripremljena je i čeka da se izjasnimo o njoj kada dođe na dnevni red. Što se mene tiče, to se već moglo desiti. Kao što je poznato mi smo sa sindikatima imali sporazum da se ne smanjuje plata naredne dvije godine, a to se odnosilo na period od 2012. godine i prošlo je, evo, osam godina od tada. Moramo imati u vidu i svoje obaveze i prava zaposlenih i njihovih predstavnika da se zalažu za njihov status – smatra Bevanda.

Po njegovim riječima, javnost se usmjeri samo na primanja funkcinera, a zaboravlja se da povišica više znači vojnicima, policajcima i vozačima, iako to niko ne spominje.

Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH, koji predviđa budžetski inspektorat, usvojen je u prvom čitanju u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Ministar Bevanda je kazao kako mu je drago što su zastupnici podržali ovaj zakon u prvom čitanju i nada se da će u daljoj proceduri, u drugom čitanju, shvatiti koliki je značaj ovih izmjena.

Naime, pojasnio je da se Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija BiH uspostavlja budžetska inspekcija kao sektor u Ministarstvu finansija i trezora i „to bi trebalo da spriječi razne greške i nejasnoće u finansijskom poslovanju i trošenju iz budžeta“.

Dakle, istaknuo je on, ne formira se nova institucija, niti novi organ, već na ovaj način Ministarstvo finansija i trezora uspostavlja mehanizam za dosljednu primjenu zakona iz svoje nadležnosti.

Ministar je pojasnio da je predviđeno da budžetska inspekcija postupa po prijavama pravnih ili fizičkih lica isključivo za postupanje institucija BiH.

– Takođe, uspostavom ovog tijela ispunjava se obaveza iz Upitnika koji je upućen Evropskoj komisiji, jer samo na nivou BiH do sada ovo tijelo nije formirano dok u oba entiteta već egzistiraju budžetske inspekcije. Mi ćemo na ovaj način unaprijediti procedure raspolaganja javnim sredstvima, uvesti više discipline i odgovornosti i očekujem da to zastupnici podrže u interesu svih nas – naveo je ministar Bevanda.

Već duže vrijeme aktuelna tema je raspodjela prihoda od PDV-a i neke najave o povećanju PDV-a ili uvođenju diferencirane stope.

Upitan o tome, ministar Bevanda kaže da će biti direktan o ovoj temi, „jer razne varijacije su rasprave o tome dovele do apsurda“.

– Dakle, u proceduri donošenja Zakona o PDV-u ključni je Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH i to tijelo, na čijem sam čelu, usvojilo je nacrt zakona o PDV-u i time je on već u proceduri. Taj je nacrt ranije upućen entiteskim nadležnim komisijama da se izjasne o tome, što je u skladu s procedurama bila obveza – kaže ministar finansija i trezora BiH.

Napominje da nova zakonska rješenja moraju proći javne konsultacije, pa tako i ovo, i niko ko je zaintersovana strana ne može biti uskraćen da bi dao mišljenje, primjedbe ili sugestije.

Pa, dodaje on, “mediji javljaju svakog dana da je ovo ili ono udruženje iznijelo svoj stav o novom nacrtu zakona, dalo prijedlog da se izmijeni ovo ili ono”.

PDV ostaje 17 posto

– Znači, kao neko ko je akter ovih dešavanja, kao neko ko je čitao i razmatrao nacrt zakona o PDV-u i čiji potpis se stavlja na dokumentaciju da bi zakon uopšte krenuo dalje u proceduru, tvrdim i naglašavam da nije predložena viša stopa PDV-a i ona ostaje 17 posto. Nije predložena ni diferencirana stopa, nego je ovaj zakon usklađen s europskim direktivama i osavremenjen, a umnogome će olakšati rad poslovnim subjektima – pojasnio je ministar Bevanda.

Po njegovim riječima, svaka promjena koja se tiče prijave i obračuna PDV-a je složen posao za UNO i sve što se radi mora počivati na sveobuhvatnim analizama.

Bevanda ističe da je riječ o sustavu koji se ne može mijenjati preko noći i koji može povući za sobom negativne posljedice ukoliko mu se površno pristupi.

– Zato ja insistiram da se sve temelji na anlizama i na europskim iskustvima, a kada zakon dođe pred Vijeće ministara i poslanike onda ćemo vidjeti koliko će biti prihvatljiv. Za sada, jedina adresa za taj zakon je Upravni odbor UNO, kao i za raspodjelu PDV-a i utvrđivanje koeficijenata, čim se entitetske vlade dogovore, jer su tu obavezu preuzeli na sebe i očekujemo njihov sastanak uskoro – kazao je ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda u razgovoru za Fenu.

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Društvo

Kardinal Puljić: Provedba Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS bilo bi dokrajčivanje etničkog čišćenja

“Provedba spomenutog entitetskog zakona bilo bi dokrajčivanje etničkog čišćenja. Entitetske vlasti nisu nadležne donijeti ni zakon o povratu imovine prije nego što država donese takav zakon”, kaže kardinal Puljić u intervjuu za Katoličku tiskovnu agenciju.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Kardinal Vinko Puljić

Tijekom teških ratnih zbivanja u vremenu od jeseni 1991. do konca 1995. raseljeno je s vlastitih ognjišta, prema nekim statističkim podacima, više od polovine stanovništva BiH. Brojni vjerski objekti, kao najlakše prepoznatljivi znakovi nečije prisutnosti, bili su prvi na udaru pa su mnogi od njih porušeni ili oskvrnuti. Kada je riječ o Hrvatima i drugim katolicima posebno teško stanje bilo je u dijelu pod srpskom kontrolom odakle je prognano više od 90% katolika, a sličnu sudbinu doživjeli su objekti u kojima su se okupljali na molitvu. Najviše je pogođena Vrhbosanska nadbiskupija, na čijem je teritoriju prije rata živjelo više katolika nego u sve tri ostale biskupije u BiH zajedno, a potom i Banjolučka biskupija i to njezin sjeverni dio, a dijelom i Mostarsko-duvanjska i Trebinjsko-mrkanska biskupija.

O stanju Katoličke Crkve u bosansko-hercegovačkom entitetu RS, 20. veljače 2020. govorio je nadbiskup metropolit vrhbosanski kardinal Vinko Puljić za Katoličku tiskovnu agenciju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine:

Uzoriti, dobiva se dojam da se u medijima, pa čak i u većini onih u kojima prevladaju Hrvati, vrlo malo govori o Hrvatima u bh entitetu Republika Srpska? Molim Vas da ukratko podsjetite čitatelje, što se događalo kada je riječ o Katoličkoj Crkvi u tom dijelu Bosne i Hercegovine u ratnom vremenu?

Rat na tim područjima imao je sljedeću strategiju: prvo zaplašiti, onda i prognati ljude i opljačkati njihovu imovinu. Brojni ljudi su pred opasnošću ratnih zbivanja i prijetnje smrću sklonili žive glave i potom se nastojali snaći u mjestima kamo su došli. Gotovo svi su iskusili teške prognaničke i izbjegličke dane pa samo oni uistinu znaju kako im je bilo. Mnogi su, na žalost, ubijeni, a nije mali broj onih kojima, ni nakon toliko godina poslije rata, nisu pronašli smrtne ostatke. Veliki dio Vrhbosanske nadbiskupije i Banjolučke biskupije te jedan dio Trebinjsko-mrkanske biskupije ostao je najvećim dijelom bez Hrvata katolika na tim prostorima.

I u godinama poslije rata stanje u tom bh etnitetu bilo je i dalje teško što vrlo zorno pokazuje i napad na Vas, svećenike, časne sestre i malobrojne vjernike te sprječavanje povratnicima da sudjeluju na Misnom slavlju u Derventi, 13. travnja 1998. i 15. travnja iste godine na Plehanu u Bosanskoj Posavini. To se, dakle, dogodilo više od dvije godine nakon rata?

Na žalost, i nakon rata nastavila je živjeti strategija da se jednonacionalnim sačuva teritorij s kojeg su prognani drugi i drugačiji. Nanošenjem straha i raznim administrativnim metodama spriječen je povratak mnogima koji su se htjeli vratiti posebno u prvim poratnim godinama. Onim Hrvatima koji su se vratili u entitetu RS, a uglavnom je to bilo samoinicijativno, često su doživljavali prepade i pljačku. Najčešće nisu imali istinsku zaštitu lokalne policije ili međunarodnih predstavnika, a za njih se, osim časnih iznimaka, nisu zauzimali ni hrvatski predstavnici vlasti u BiH ili šire. Sredstva za povratak, koja je davala međunarodna zajednica, redovito su išla preko lokalnih vlasti. Zato ne čudi da je, prema nekim statistikama, samo oko 2 ili 3 % od ukupnih spomenutih sredstava za povratak istinski utrošeno za povratak prognanih i izbjeglih Hrvata katolika.

Unatoč svemu, u sjeverozapadnom dijelu BiH na teritoriju Banjolučke biskupije ostali su najvećim dijelom svećenici i časne sestre na čelu s biskupom Franjom Komaricom. U Vrhbosanskoj nadbiskupiji u dijelu pod srpskom kontrolom ostao je cijelo vrijeme i župnik u Tesliću. Oni su se, koliko im je to bilo moguće, zauzimali za svoje vjernike, a tu svoju ljubavi pojedini od njih platili su i vlastitom krvlju.

Brojni svećenici, redovnici i časne sestre, koji i danas živi i djeluju na tim prostorima ali i oni koji su položili svoj život ili proživjeli razne torture i strahove kao i oni koji su u međuvremenu preminuli, uložili su puno žrtve da se sačuva korijenje i na tim područjima. Oni su bili i ostali smetnja nositeljima strategija stvaranja takozvanih čistih prostora. Posebno je tužno da su i na tom dijelu, na kojem nije bilo pucanja i na kojem je sva vlast bila u srpskim rukama, ljudi bili ubijani, a vjerski objekti rušeni i oštećivani kao plod zamišljene strategije i širenja mržnje. Čovjek se divi strpljivosti i upornosti onih ljudi koji su ostali na svojim ognjištima u tom dijelu Bosne i Hercegovine često zahvaljujući zauzimanju svećenika, redovnika i časnih sestara te posebno brata u biskupstvu mons. Franje Komarice. I u ovom poratnom vremenu biskup Franjo zajedno s pomoćnim biskupom Markom Semrenom i svima drugima suradnicima i suradnicama neumorno radi da se sačuva Crkva i na tim prostorima.

U poratnom vremenu prvi povratnici bili su svećenici. Na žalost, lokalne vlasti više su otežavale nego pomagale povratak, a i vodeći predstavnici hrvatske politike ponašali su se više na karitativan način nego kao oni bi istinski poradili na ostanku malobrojnih Hrvata i drugih katolika i povratku mnoštva onih koji su prognani.

Kada je u pitanju povratak, treba odati priznanje svećenicima koji su hrabro prihvatili dekrete i pošli živjeti na zgarišta bez kuće, bez crkve i bez vjernika, a posebno bez potrebne sigurnosti. Kada bi se lokalnim vlastima obraćali za pomoć i zaštitu, ponekad su im znali otvoreno prigovoriti i zapitati ih: a gdje su vaši predstavnici? Na žalost, oni koji su trebali predstavljati Hrvate na tim prostorima, više su zanimanja pokazali prema onima gdje žive većina Hrvata, a one u dijaspori su zanemarivali i na tim su se prostorima pokazivali uglavnom kada su im bili potrebni njihovi glasovi na izborima.

Prošlo je gotovo četvrt stoljeća od svršetka ratnih događanja u BiH, a Hrvati koji u tom dijelu Bosne i Hercegovine žive ili su odatle prognani i izbjegli, teško mogu ostvariti svoja prava. Štoviše, entitetske vlasti kao da uvijek iznova traže načine da bude dovršeno ono što je tijekom rata započeto. Mnogima je neshvatljiva šutnja najviših hrvatskih predstavnika vlasti kada je riječ o pravima Hrvata u tom dijelu BiH.

Žalostan sam i duboko me boli što naš čovjek na tim prostorima nema potrebnu zakonsku zaštitu iako neki smatraju da predstavljaju naš narod u vlasti. Ni stranački niti osobni interes ne smije negirati ljudska prava pojedinca, a pogotovo naroda koji trebaju zastupati. Zato očekujem da i Hrvati u BiH na svim prostorima budu jednako zaštićeni i jednako zastupljeni.

U Priopćenju s posljednjeg zasjedanja Biskupske konferencije BiH, održanog 4. i 5. studenog 2019. u Sarajevu, biskupi su se osvrnuli i na informaciju da će u RS stupiti na snagu novi katastar te napomenuli da nije donesen zakon o povratu oduzete imovine i izrazili bojazan da bi ovakvim postupkom moglo doći do legaliziranja nepravednog oduzimanja imovine nakon Drugog svjetskog rata i etničkog čišćenja tijekom nedavnoga rata.

Mi biskupi povjerili smo našoj Komisiji Justitia et pax da to ispita te da se, između ostalog, i u vezi s tim oglasi u povodu međunarodnog dana ljudskih prava. U tom duhu spomenuta Komisija 10. prosinca 2019. uputila je Izjavu pod naslovom „Mir je djelo pravde“ u kojoj se upozorava na neka „osobito aktualna kršenja ljudskih prava, bilo osobnih, bilo kolektivnih, u zemlji Bosni i Hercegovini“. U spomenutoj Izjavi stoji da se „Zakon o premjeru i katastru Republike Srpske… u praksi pokazuje kao perfidan“ i da se „omogućuje ‘pravo’ na otuđenje imovine zakonitim vlasnicima“. Opisan je i način odvijanja cjelokupnog procesa te konstatirano da se na taj način daje „legitimitet bezakonju i samovolji aktualnoj entitetskoj vlasti“ i da se „ujedno krši jedno od osnovnih ljudskih prava – pravo na privatno vlasništvo“. Izražena je i „utemeljena bojazan da bi nastavak dosadašnjeg načina provedbe spomenutog entitetskog Zakona mogao biti završni čin – za budućnost naše zemlje – fatalnog ‘etničkog čišćenja’ i definitivnog iskorjenjivanja mnogih stanovnika Bosne i Hercegovine“.

U spomenutoj Izjavi istaknuo je i da je „ovaj Zakon nepravedan te protivan i Ustavu BiH i Europskoj konvenciji o ljudskim pravima jer se imovina države BiH nastoji utvrđivanjem faktičkog stanja upisati na entitet Republika Srpska prije nego se donese zakon o državnoj imovini na razini cijele BiH“ kao i da su „njime najviše pogođeni brojni građani BiH koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove, svoju imovinu i svoju domovinu“.

Činjenica je da je 7. veljače 2020. Ustavni sud BiH razmatrao apelaciju i zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu RS te da je utvrdio da je odredba protivna Ustavu BiH i da isključivu nadležnost u pitanju državne imovine ima Bosna i Hercegovina.

Provedba spomenutog entitetskog zakona bilo bi dokrajčivanje etničkog čišćenja. Entitetske vlasti nisu nadležne donijeti ni zakon o povratu imovine prije nego što država donese takav zakon.

Takav zakon bio je svojedobno donesen na razini entiteta RS pa ga je visoki predstavnik ukinuo dok ne bude donesen zakon na državnoj razini. Na žalost, i bez zakona oduzeta imovina na teritoriju cijele BiH često se prepisuje onima koji nisu njezini stvarni vlasnici. Unatoč svih zakonskih igara, privatna imovina u normalnim demokratskim društvima je nešto na čemu se temelje zakoni demokracije.

Mnogi se pitaju, kako je moguće da su Hrvati na prostorima RS najvećim dijelom bili prognani te da je nastavljeno nanošenje nepravdi onima koji su ostali ili koji se žele vratiti i da se ne radi gotovo ništa na ispravljanju takve nepravde? Štoviše, djeluje da su godinama odlični odnosi između najviših predstavnika hrvatskih vlasti u BiH i vlasti u entitetu u RS u kojem Hrvatima prijeti gotovo potpuni nestanak?

U ovom trenutku kao odgovor na to pitanje ponavljam poznati stav Biskupske konferencije koji smo, između ostalog, iznijeli i u svom Priopćenju od 6. studenog 2018.: „Ostajući čvrsto na načelima Evanđelja i učiteljstva Katoličke Crkve, biskupi pozivaju sve članove svojih zajednica, ali i sve ljude dobre volje, da međusobno surađuju na promicanju općeg dobra. U tom duhu očekuju od izabranih predstavnika vlasti da rade na istinsko dobro onih koji su ih birali, ali i svih ljudi te da donose takve zakone koji će promicati jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda i ljudska prava svih građana u svakom dijelu BiH.

Očekuju od predstavnika međunarodne zajednice da, potičući promjenu Izbornog zakona, omoguće legitimno predstavljanje svakog naroda kako na razini cijele BiH tako i na entitetskim i drugim razinama, kako bi se u budućnosti onemogućila legalizacija nepravde i postavili temelji za napredak Bosne i Hercegovine na demokratskim načelima“.

Izvor: ktabkbih.net

Nastavi čitati

Društvo

ZBOG SKRNAVLJENJA HIMNE: Krivična prijava protiv Josipe Lisac

Zbog intoniranja hrvatske himne “na omalovažavajući način” na adresu Krivičnog odjela Opštinskog državnog tužilaštva u Zagrebu poslata krivična prijava protiv Josipe Lisac.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Josipa Lisac

Nakon što je Josipa Lisac u svom specifičnom stilu na inauguraciji petog hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića otpjevala “Lijepu našu”, čiju su interpretaciju pozdravili iz najvišeg državnog vrha, uključujući premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića, desni krugovi u Hrvatskoj ne prestaju s kritikama.

Tako je njenu interpretaciju himne kolumnista Tihomir Dujmović uporedio s pjevanjem nekoga kome zubar uzima otisak za protezu, a zasad je najdalje otišao Boško Županović, vlasnik portala Liburnija.com iz Opatije.

Hrvatski portalnovosti.com piše da je zbog intoniranja himne “na omalovažavajući način” na adresu Krivičnog odjela Općinskog državnog tužiteljstva u Zagrebu Županović poslao krivičnu prijavu protiv Josipe Lisac zbog krivičnog djela iz članka 349. Kaznenog zakona, odnosno povrede ugleda Republike Hrvatske.

U obrazloženju svoje bizarne prijave Županović navodi da je Josipa Lisac koristila izrugljive artikulacije i tonalitete koji, uprkos njenom osebujnom muzičkom opusu i izrazu, nisu društveno prihvatljivi. Smatra da je kao osoba kojoj je hrvatski jezik materinji, morala znati da se takav oblik intoniranja u hrvatskom jeziku i kulturi uvijek koristi kroz oblike javnog izrugivanja ili omalovažavajućeg imitiranja nečije izjave, recitata ili muzičkog, odnosno, kompozitorskog izraza.

Portal dalje prenosi da Županović smatra da nijedan građanin, bez obzira da li je muzički umjetnik ili neko drugi, nema pravo tonalitetno, vokalno, gestikularno i manifestativno umanjivati težinu, ozbiljnost i značaj intonacije nacionalne himne.

 

Nastavi čitati

Društvo

Zvali su ga Alijin Srbin: ‘Mislio sam da se u politici može nešto uraditi, nije da sam cvjećka koja ne zna lagati, ali…’

Iskreno do koske bh. glumac (raz)otkriva sebe… A govori i o politici, stanju u društvu i svom (kratkotrajnom) političkom angažmanu.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Milan Pavlović

O bogatoj glumačkoj karijeri, ulogama koje se i danas prepričavaju, komediji na daskama, tragediji na ulicama, nadimku Alijin Srbin, borbi sa kilogramima, ali i zašto je otišao iz hit serije “Lud, zbunjen, normalan”… Sve su to bile teme razgovora u Večernjeg studija N1 televizije sa bh. glumcem Milanom Pavlovićem.

Neposredan povod za razgovor, pak, bila je i skora premijera nove predstave u Narodnom pozorištu Sarajevo “Veliki diktator”, u kojoj jednu od glavnih uloga igra i Milan Pavlović i na kojoj ovih dana predano radi.

Iskreno do koske u razgovoru sa Emelom Burdžović Slipičević, bh. glumac (raz)otkriva sebe…  A dio u kojem govori o politici, stanju u društvu i svom (kratkotrajnom) političkom angažmanu počinje od 30. minute videa…

Izvor: depo.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Trebaju li Hrvati tužiti RS za naknadu štete?

Najčitanije objave

Popularno