Kontaktirajte nas na:

Preporuka

ANALIZA HRVATSKOG NOVINARA VLADE VURUŠIĆA: “Vučić izgara od želje da bude regionalni lider”!

Hoće li zato Vučić, ojačan na unutarnjem planu, nastaviti tamo gdje je stao s destabilizacijom Crne Gore, odgađanjem pregovora s Kosovom, okretanjem leđa EU, izigravanjem regionalnog lidera, a zapravo njegovim glavnim remetilačkim faktorom, piše hrvatski novinar Vlado Vurušoć opširnoj analizi koju prenosimo u cijelosti.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Vučić Tito

Kuga 21. stoljeća, kako zovu pandemiju koronavirusa, u ova je tri mjeseca stavila na čekanje, “u ler”, mnoge probleme ovih naših prostora. Podsjetimo da su se uoči pojave koronavirusa zaoštrili srpsko-crnogorski odnosi zbog Zakona o slobodi vjeroispovijesti, prosrpsko-ruske snage koje osporavaju crnogorsku neovisnost organizirale su, uz logističku pomoć Srbije i SPC-a, prosvjedne procesije (litije). Bruxelles i SAD bili su najavili novu etapu dijaloga Srbije i Kosova kada je konačno oformljena nova kosovska vlada Albina Kurtija (koja je u međuvremenu pala, a on je v.d premijera), ali je Aleksandru Vučiću epidemija koronavirusa došla kao pomoć jer se on užasava nastavka razgovora – oni, naime, ne predviđaju nikakvu korekciju granica koju on zagovara kao spasonosno rješenje za sebe i vjerojatno je završetak dijaloga osmišljen tako da Srbija prizna Kosovo, ali u busiji čeka Milorad Dodik koji na taj eventualni “razmjenjivački kosovski” mig kreće u rušenje BiH. Dodik je u BiH ponovno postavio pitanje opstanka države jer je na čekanju njegovo traženje za preispitivanje rada stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH te u svom stilu najavio da BiH možda neće preživjeti pandemiju. “Srbi su sada zatočeni, Republici Srpskoj nije mjesto u BiH”, kaže Milorad Dodik.

Dakle, nakon Covida-19 Balkan će se vratiti starim netrpeljivostima, napetostima i borbama za pozicije, ali čini se da je pod plaštem korone na ove prostore stigla i jedna nova “sila” koja će se, u prvom redu u Srbiji, pokušati pozicionirati – Kina. Tako u Vučićevoj Srbiji očekujemo malu stisku svih onih s kojima on koketira – EU i Rusija, kojoj se sada priključuje i Kina. Vučić tako već u koroni počinje sjediti na čak tri stolca, što dodatno pojačava rizik njegove vladavine, iako su ga i EU i Moskva upozoravali da je puno sjediti i na dosadašnja dva klimava stolca.

Vučićev rulet s tri metka u bubnju

No, Balkan ipak iz pandemije izlazi i s novom geostrateškom pozicijom. Sjeverna Makedonija postala je članica NATO-a i dobila je zeleno svjetlo za pregovore s EU. Regija se u novim postpandemijskim vremenima i okolnostima vraća starim problemima, dodatno opterećena jačanjem autoritarnih sklonosti – tzv. orbanizacijom (po Viktoru Orbánu koji je sebi praktički pripisao apsolutističke ovlasti Luja XIV.). Orbanizam se osladio mnogima na Balkanu.

“Kada se život iole vrati u normalu, a naziremo kraj toga, polako ćemo se vraćati svakodnevnim problemima, sukobima, netrpeljivostima i ponovno će nas dočekati svi problemi koji su na nekoliko mjeseci stavljeni na stranu”, kaže nam beogradski politolog Boban Stojanović.

Izigravanje regionalnog lidera

Hoće li zato Vučić, ojačan na unutarnjem planu, nastaviti tamo gdje je stao s destabilizacijom Crne Gore, odgađanjem pregovora s Kosovom, okretanjem leđa EU, izigravanjem regionalnog lidera, a zapravo njegovim glavnim remetilačkim faktorom?

Stojanović smatra da Vučić neće gubiti vrijeme te će upravo zbog “svježeg” sjećanja na krizu, kako sada stvari stoje, izbore organizirati najvjerojatnije 28. lipnja, odnosno na Vidovdan. Stojanović je siguran da će Vučić iskoristiti svoju kampanju iz doba pandemije (praktički održava izborne skupove dijeleći medicinsku opremu i slično), a tako su usmjerene i ekonomske mjere – isplate tvrtkama i zaposlenima kreću tek od 15. svibnja. I zbog najavljenog bojkota dijela oporbe jako mu je važno da se izbori ne otegnu na srpanj ili kolovoz jer mu je potreban svaki birač zbog izlaznosti. Srbijanski politolog uvjeren je da će Vučić na tim izborima uvjerljivo pobijediti, vrlo moguće s više postotaka nego što se očekivalo prije koronavirusa (izbori su trebali biti u travnju), ali ističe: “Vjerujem da bi to mogla biti njegova posljednja izborna pobjeda”. Naime, u prilog mu, smatra Stojanović, neće ići produbljivanje ekonomske krize jer će mjere za oporavak biti usmjerene direktno i protiv njegovih članova i simpatizera, a s druge strane, reakcija na krizu i prije svega znamenita šaljiva konferencija za novinare krajem veljače sigurno su stvorili velik dio antivučićevskih birača koji će se aktivirati ili će na nekim sljedećim izborima sigurno biti glasači neke druge (opozicijske) opcije.

Stojanović smatra da će zaokret prema Kini i Rusiji te okretanje leđa EU, što će njegovi birači lako prihvatiti, biti i kobni potez koji će dugoročno biti jedan od ključnih elemenata koji će voditi k njegovoj smjeni.

Brat Xi

Upravo je Kina na Balkanu vrlo značajno pitanje postpandemijskog vremena, pogotovo jer je EU nezadovoljna kineskim ponašanjem i lažiranjem podataka o pandemiji. No, Vučić je izjavljivao kako je Kina pomagala, a EU nije poslala niti jedan respirator. Po Beogradu se velikim plakatima zahvaljivalo Xi Jinpingu nazivajući ga bratom, režimski ljudi na kineskom su slali poruke zahvale, čak je i ruska pomoć pala u drugi plan, što je izazvalo blago negodovanje Kremlja. Vučića bi to moglo stajati vlasti jer se on i održava najviše zahvaljujući podršci Bruxellesa njihovim sredstvima budući da su ulaganja iz EU nekoliko desetaka puta veća od ruskih ili kineskih, koji se prenaglašavaju. Vučić bi za pitanje Kosova koristio Rusiju, Kini nudi Srbiju kao poligon za prodor u Europu, a za strana ulaganja bi EU, iako njegovi mediji otvoreno govore da od EU nema vajde. Konačno, šanse za proširenje prije 2030. godine na dugom su štapu, što Vučiću olakšava antieuropsko ponašanje. No, teško da će to tako ići.

Stojanović je stoga siguran da će se Vučić okrenuti Kini i Rusiji. Za Kinu će koristiti narativ pomoći tijekom pandemije koronavirusa, i to će mu kod njegovih birača jako pomoći jer je većina njih ionako raspoložena protiv EU. Ova situacija idealna mu je prilika za zaokret – prije svega zbog pitanja Kosova jer mu vrijeme istječe, a javnost traži određene pomake i rezultate. Kako bi to izbjegao, izvest će zaokret, ali će mu upravo to stvarati najveće probleme u budućnosti jer teško da bez podrške EU može dugo opstati na vlasti u Srbiji, razmišlja Stojanović. Vučić će pokušati napraviti zaokret, birači će to lako “honorirati”, ali će najmoćnije države EU također okrenuti ploču prema Vučiću, a takav rasplet za njega znači puko preživljavanje na vlasti.

Da su stvari ozbiljne, pokazuje i to što je šef diplomacije EU Josep Borrell poručio da je nezadovoljan i zabrinut za Balkan te poručio kako je smiješno da se po Beogradu lijepe billboardi zahvale Kini, a nema onih za EU koja pomaže najviše. Vučić se proslavio ljubljenjem kineske zastave i izjavom kako od EU nisu ništa dobili, iako su u Bruxellesu rekli da su Srbiji odobreni deseci milijuna eura bespovratne pomoći.

A Dodik dopunjuje Vučića: “EU je pala na ispitu solidarnosti. EU je svima pokazala koliko je rovita i dezorganizirana. Ostat će trajno nezadovoljstvo reakcijom, nesolidarnošću, odbacivanjem Zapadnog Balkana i svih nas ovdje od strane EU. Nismo vidjeli nijednu njihovu dobru namjeru ni želju da nam pomognu”. “Pitanje je hoće li biti BiH nakon ove pandemije. Republika Srpska je dokazala da ima prijatelje na sve strane svijeta. Raduje me što smo imali razumijevanje Srbije, Kine, Rusije, Mađarske”, ističe nadalje Dodik, znakovito spominjući baš Mađarsku koja šalje pomoć RS-u, ali ne i Sarajevu. Dodik samo čeka kraj pandemije da ponovno nasrne na BiH.

Krizno žarište

“EU zna kako ne može sebi dopustiti luksuz da zapostavi Zapadni Balkan jer su svjesni da je to krizno žarište i da bi bez njihove stalne prisutnosti i financijske pomoći moglo doći do požara koji bi neizbježno zahvatio i EU. Osim toga, EU je svjesna da svako njihovo povlačenje ostavlja slobodan prostor drugim svjetskim silama koje preko Balkana pokušavaju završiti teritorijalne ili druge pretenzije u drugim krajevima svijeta”, smatra Ivana Marić, politička analitičarka iz Sarajeva.

Ivana Marić ističe da će euroatlantske integracije biti glavna tema u sljedećim godinama, ako ne i desetljećima. Veliku pažnju javnosti zaokupit će i briga za oporavak ionako loše ekonomske situacije koja se pogoršala zbog pandemije Covida-19, a još više zbog nesposobnih i neodgovornih političara. “Sve to pratit će već uigrano podizanje nacionalnih tenzija kojima prikrivaju loše vođenje države, zloupotrebe položaja i uz koje je izborna pobjeda osigurana”, nije optimistična Ivana Marić.

Vlasti u Crnoj Gori također se pripremaju na nastavak prosvjednih litija prosrpskih opcija u toj zemlji, koje su sada zbog korone stavljene u mirovanje. Destabilizacija Crne Gore će se nastaviti jer je za Vučića to prirodno političko stanje i njegov politički kod. U poziciji kad je „poraz“ oko Kosova evidentan, Crna Gora mu treba i zato da skrene „misli Srba“ s problema Kosova, ali da zadnjim atomima snage pokuša zadržati dominaciju nad regijom, jer kako je već mnogo puta kazano, „gubitkom“ Crne Gore, ideja Velike Srbije i srpske dominacije („ Mi smo lideri regije“ Vučićeva je opsesija i frustracija) na ovim prostorima pada u vodu.

Kosovska petlja

Ali, što tek reći za pitanja srpsko-kosovskih odnosa koji nemaju naznaka normalizacije, iako je, što je pozitivno, isključena ratna opcija, i to prije svega jer Kosovo uživa zaštitu SAD-a. No, nakon pandemije i Beograd i Priština bit će privedeni za pregovarački stol, a Kosovo se nalazi pred vrlo mogućim novim izborima. Albin Kurti otkrio je da je inicijativa njegova koalicijskog partnera Demokratskog saveza Kosova (DSK) o izglasavanju nepovjerenja vladi 25. ožujka bila koordinirana sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika za dijalog Kosova i Srbije, Richardom Grenellom. Ponovio je da je njegova vlada srušena samo zato što se “Grenellu žuri da se potpiše dogovor sa Srbijom”.

Kurti je Grenella optužio da je u tajnosti zagovarao nepošten sporazum koji uključuje teritorijalnu razmjenu između Kosova i Srbije, navodeći da će to donijeti “još veći broj izbjeglica u EU i SAD”. Prema njegovim riječima, takav dogovor ne može biti mirovni. “Može se dogoditi da je Grenella zaveo predsjednik Hashim Thaçi, ali isto tako je možda u iskušenju da dobije političke poene tako što će riješiti stoljetni spor”, glasi Kurtijevo pojašnjenje. EU je 3. travnja postavila slovačkog diplomata Miroslava Lajčaka za svog izaslanika za problem Srbija-Kosovo, koji je odmah izjavio da Bruxelles ne namjerava odugovlačiti. No, na Kosovu se pribojavaju da će pitanje “razmjene teritorija” ponovno doći na dnevni red kako bi se udovoljilo Vučiću i konačno riješilo to pitanje koje muči Europu. No, njegovim rješenjem se i Rusiji izbija adut koji koristi kako bi bila akter balkanskih igara. Pred Balkanom su novi izazovi i nove prijetnje. I neće biti dosadno. Možda zažalimo za koronom.

Izvor: Jutarnji list

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
0 0 glas
Ocjena članka
Pretplati se
Obavijesti me o
guest
0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

Prof. dr. Valerije Vrček: Krizni stožeri postaju ćelije kriptomarksizma

Gost u Podcastu Velebit bio je prof. dr. Valerije Vrček, redoviti profesor kemije na Farmaceutsko biološkom fakultetu i predstojnik Zavoda za organsku kemiju.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

prof. dr. Valerije Vrček

Tema podcasta je Covid-19. Prof. dr. Valerije Vrček odgovara na postavljena pitanja (ispod). Uistinu zanimljiv razgovor i opservacije na temu koronavirusa koje preporučamo da svakako pogledate.

► Postaju li krizni stožeri ćelije kriptomarksizma a Svjetska zdravstvena organizacija njihov centralni komitet.
► Ima li testiranje nositelja virusa opravdanje u mogućnosti da može zaraziti nekog bližnjeg?
► Korištenje sterilizatora koristi ili šteti u borbi s virusom?
► Nošenje maske štiti od virusa nositelja, drugoga ili od dodira po licu?
► Je li sukladno kršćanskom moralu čuvanja od ugroze svakog života bez obzira na cijenu?
► Kako pandemija utječe na porast drugih bolesti?
► Kako djeluju dezinficijensi i kakve su posljedice čestog korištenja?
► Stvaraju li se na taj način superbakterije?
► O čemu govori pismo skupine od 38 znanstvenika ‘Great Barrington Declaration’ koje domaći mediji nisu objavili?
► Zašto mediji nisu objavili tekst te deklaracije?
► Je li povećan broj zaraženih rezultat povećanoga broja testiranja?
► Koja je razlika između zaraženog i oboljelog?
► Koliko koštaju testovi i tko na njima ostvaruje profit?
► Stvara li svakodnevna informacija o sve većem broju pozitivnih rezultata psihozu u društvu?
► Koje su sličnosti ove situacije i one sa Svinjskom gripom?
► Kakav će se presedan dogoditi ako cjepivo bude uskoro gotovo?
► Kakve će biti posljedice za farmaceutsku industriju ako dođe do kršenja protokola?
► Što je to nula posto rizika?
► Kakve će biti posljedice za svjetsku ekonomiju?
► Ima li ova ‘pandemija’ PCR testiranja uporište u financijskim motivima?
► Kako će izgledati svijet nakon pandemije?
► Zašto teologija šuti, a znanst ima glavnu riječ?
► Je li Svjetska zdravstvena organizacija podložna utjecajima profita?
► Zašto znanost treba biti izvan političke vlasti?
► Koja je cijena dobrovoljnoga odricanja od dosadašnjeg ‘normalnog’ načina života?
► Kako će izbori u SAD-u utjecati na ovu pandemiju?
► Događa li nam se potpuna promjena svijeta i kakva je proročka razmišljanja imao papa Ratzinger?
► Ima li što bolje od vitamina C, limuna, meda i kiselog kupusa?

Izvor: projektvelebit.com

Nastavi čitati

Preporuka

COVID-19: Koliko dugo smo nakon infekcije koronavirusom imuni?

Jedna velika studija u Velikoj Britaniji pokazuje da imunost nakon oboljenja od COVID-a 19 brže nestaje nego što se mislilo, osobito kod starijih osoba. Što je dosad poznato?

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

covid-19 maske

„Ja sam imun“, rekao je Donald Trump prilikom povratka u predizbornu kampanju nakon što je prebolio COVID-19. Te da bi najradije svoju publiku izljubio. Najprominentniji slučaj COVID-a 19 to ipak nije učinio, i to je vjerojatno je bilo dobro. Jer, je li američki predsjednik stvarno imun to, prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama, nije sigurno. Pitanje imunosti prati korona-pandemiju od početka. S obzirom na brz rast broja infekcija u Europi, Sjevernoj i Južnoj Americi, pitanje imunosti je važnije nego ranije. Nova studija je sad umanjila nade u prirodnu imunost bez cijepljenja. Znanstvenici Imperial Collegea iz Londona istražili su uzorke 365.000 ljudi u Engleskoj i pronašli indicije da imunost s vremenom opada.

Koliko dugo traje imunost nakon oboljenja od COVID-a 19?

To ovisi o više čimbenika. Primjerice o starosti, kako pokazuje studija londonskog Imperial Collegea. Kod osoba starijih od 75 godina puno brže je nestajalo stvorenih antitijela nego kod mladih ljudi. Osim toga je stvaranje antitijela variralo s obzirom na težinu preboljene bolesti. Zanimljivo je da se broj antitijela sporije smanjivao kod osoba zaposlenih u zdravstvu, što bi moglo ukazivati na ponovno ili jače izlaganje koronavirusu, kažu znanstvenici. Traje li imunost tjednima ili mjesecima ovisi dakle o inficiranoj osobi.

U drugoj studiji koju su proveli Harvard Medical School i Sveučilište u Torontu znanstvenici su utvrdili da je najviše antitijela bilo nakon dva do četiri tjedna od infekcije, ali da se nakon toga broj smanjivao. Razina antitijela je oko četiri mjeseca bila povećana pa se polazi od toga da u tom vremenu postoji imunost, kaže voditeljica studije Richelle Charles. Ali stvarni dokaz za postojanje imunosti nije ni ova studija. Tako nema još odgovora na pitanje trajnosti imunosti protiv novog koronavirusa.

Zašto postoje različite tvrdnje o imunosti?

To ovisi o mjestu istraživanja, razdoblju i veličini studije. Znanstvenici u New Yorku su kod 20 posto istraživanih osoba pronašli antitijela, u njemačkom Heinsbergu kod 15 posto osoba, a u austrijskom skijalištu Ischglu kod 40 posto osoba. Sva tri mjesta su u određenom trenutku bila žarišta širenja zaraze.  U Kini, gdje je postojanje virusa najprije utvrđeno, znanstvenici su u jednoj maloj studiji utvrdili da ljudi koji su prošli infekciju bez simptoma prosječno već nakon dva mjeseca nisu imali antitijela u krvi. U SAD-u su znanstvenici Sveučilišta Arizona u studiji koja je obuhvatila 6.000 osoba utvrdili indicije „da je imunost stabilna najmanje pet mjeseci”, kako je utvrdio imunolog Deepta Bhattacharya.

Sad su znanstvenici Imperial Collegea u Engleskoj da je od kraja lipnja do kraja rujna udio stanovništva kod kojeg se moglo utvrditi antitijela pao sa 6 na 4,4 posto. To sugerira kraće trajanje imunosti. Osim toga postupak dokazivanja antitijela u krvi je težak. Rezultati studija su i zato različiti što su neke studije još u tzv. pre-print stanju, dakle još su u fazi znanstvenog preispitivanja (to vrijedi i za studiju londonskog Imperial Collegea. Brojni znanstvenici se slažu da pitanje imunosti još nije dovoljno istraženo.

Moraju li se ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 pridržavati mjera zaštite?

Moraju. S pravnoga gledišta nema razlike između onih koji su preboljeli COVID- 19 i onih koji nisu ni bili inficirani. Mjere zaštite su različite od zemlje do zemlje, u Njemačkoj i od pokrajine do pokrajine, ali one vrijede za sve i kršenje je često povezano s teškim kaznama. S medicinskog gledišta i ljudi nakon preboljenog COVID-a 19 moraju se pridržavati mjera zaštite jer pitanje imunosti nije jasno (vidi gore), a osim toga u međuvremenu je poznato više slučajeva ponovne infekcije. „I ako testom bude dokazano postojanje antitijela osoba se mora pridržavati nacionalnih mjera zaštite, primjerice nositi masku, držati rastojanje ili kod pojave simptoma testirati se”, kaže Paul Elliot, direktor londonskog Imperial Collegea.

Ima li ljudi koji nakon oboljenja od COVID-a 19 ne stvaraju imunost?

I za to postoje indicije. U jednoj američkoj studiji među marincima 41 posto vojnika nije imalo neutralizirajuća antitijela u krvi. Kod jedne kineske studije Sveučilišta Fudan u Šangaju antitijela nije bilo kod šest posto pacijenata. To znači da nije sigurno ni stvara li svaki čovjek imunost nakon infekcije koronavirusom. Njemački institut Robert Koch iz toga zaključuje da prema dosadašnjim znanstvenim spoznajama nije jasno ni stvara li se imunost redovito ni koliko je ona čvrsta ni koliko traje.

Izvor: dw.com

Nastavi čitati

Preporuka

KAMPANJA ZA IDIOTE: Dizanje tenzija bez ikakve vizije!

U Bosni i Hercegovini u tijeku je još jedna predizborna kampanja. Iako su ovoga puta radi o općinskim i gradskim izborima gdje bi trebale dominirati teme lokalnog karaktera, lideri nacionalnih stranaka ponovo ostavljaju dojma kao da se radi o nekakvom ‘sudbonosnom’ izlaskom na birališta koje će odlučivati o sudbonosnim državnim i nacionalnim temama.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Trenutno vladajuće stranke kao što su SNSD, SDA, HDZ I DF čitavu predizbornu kampanju pokušavaju svesti na dizanje nacionalnih tenzija na pričama o razdruživanju i spašavanju BiH (SNSD, SDA DF), te o fingiranom sukobu oko Izbornog zakona (SDA, DF i HDZ).
U njihovim kampanjama koju vode četvorica čelnih ljudi koje je netko nedavno nazvao ‘Braćom Dalton’ (Komšić, Izetbegović, Dodik i Čović) nema ni riječi o lokalnim problemima građana niti o rješavanju ključnih životnih problema u lokalnim sredinama. Sigurni smo čak da ni oni sami pojma nemaju tko su im zaista kandidati na lokalnim razinama niti kakve programe nude. Jer, evidentno…, takvi programi niti ne postoje.

‘Braća Dalton’ furaju sve po starom

U njihovim izjavama nema ni traga pričama o ‘budućnosti’ na lokalnoj razini. Umjesto toga ponovno je na djelu samo prizivanje duhova prošlosti i eventualno ponegdje ‘krpljenje’ rupa na cestama. Potpuno je jasno da stranke vladajuće četvorke koju vode spomenuta ‘Braća Dalton’ nemaju ni vizije  ni ideje već su se po tko zna koji put opredijelili na dizanje tenzija.

Očigledno, smatraju da će još jednom ‘upaliti’ i oprobani i dosad uspješni recept koji ničemu ne služi osim da se aktualni neuspješni lideri pod svaku cijenu zadrže u vlasti i nastave krojiti sudbinu njihovim fingiranim svađama izmučene građane Bosne i Hercegovine.
Pri tome, smatraju da će pod svakodnevnom međusobnom kanonadom raznih optužbi, laži, izmišljanja i prijetnji građani lako zaboraviti da sve analize govore da je sadašnje Vijeće ministara BiH najneučinkovitije od kada postoji ovakva BiH.

Također, smatraju da će građani zaboraviti da nova Vlada Federacije BiH ni dvije godine nakon prošlih izbora nije niti formirana, te da joj nedostaje više ministara. Umjesto toga Federacijom vlada skupina ljudi koji nemaju čak ni podršku u federalnom Parlamentu ni na jednom ključnom pitanju.

Računaju, također i na to da će građani zaboraviti da u pojedinim županijama nove Vlade uopće nisu formirane zbog unutarstranačkih borbi za fotelje.

Bizarne situacije

Također, cijelu kampanju koja je ovih dana dolazi do svoje polovine trajanja obilježava niz bizarnih situacija povezanih s epidemijom koronavirusa.
Tako primjerice, imamo situaciju da Sebija Izetbegović svakodnevno poziva građane na poštivanje epidemioloških mjera, a da stranka kojoj je njezin suprug na čelu (SDA) svakim  novim danom održava po jedan ogroman predizborni skup kršeći sve mjere na koje se doktorica Izetbegović poziva.

Također, Milorad Dodik u kampanji se odlučio na pokazivanje mišića, pa je tako dan nakon što je DNS izašao iz koalicije na Nešićeva vrata pokucao MUP. Dodik je, uz to, faktički na svoju ruku zatvorio škole u Republici Srpskoj  unatoč svim preporukama od strane struke da za takvo nešto nema potrebe. Ali, u njegovom slučaju sve se svelo na jednu dobro poznatu bahatu krilaticu: ‘Mogu što hoću, jer ja sam vaš Bog’.

Da ne bi bili usamljeni u apsurdnim potezima u okviru ove kampanje prvoj dvojici se pridružio i Dragan Čović, koji kampanju svoje stranke svodi na hodanje po opustošenim općinama gdje je veći broj ljudi u Njemačkoj nego na svojim kućnim adresama, zaboravljajući ili ignorirajući činjenicu da su svi iselili upravo za vrijeme vladavine njegovog HDZ-a.
Da ne bi bio izuzetak od navedenih, i lider DF-a (Željko Komšić), kao da se stavio u ulogu predsjednika druge stranke, odnosno SDA, pa tako obilazi načelnike iz SDA dajući im podršku i djeluje kao zamjena Bakiru Izetbegoviću dok se on nalazi u samoizolaciji.

Fiktivni sukobi

Kada pogledamo sve zajedno, nitko nije bio naivan da bi od ovakvih vladajućih lidera očekivao konkretne vizije, programe, projekte, ali iskorištavanje lokalnih izbora u svrhu dizanja nacionalnih tenzija i priskrbljivanje osobnih političkih poena na prizemnoj retorici ovaj put prelazi svaku mjeru.

Očigledno, igraju na samo jednu kartu, a to je: Da će svojim fiktivnim sukobima još jednom homogenizirati svoje birači, a prljavom kampanjom ogaditi ljude od masovnog izlaska na izbore, pogotovo u uvjetima korone.

Na građanima je odgovornost moći rasuđivanja… J. S.

Izvor: dnevni.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najnoviji komentari

Najčitanije objave

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x