Kontaktirajte nas na:

Politika

H. Hitrec: Desno od desnoga centra su škoristi, a lijevo od lijevoga niškoristi

Jedino što sam naučio u zadnjih dvadesetak ruralnih godina jest da poslije kiše dolaze krtice. Kiša je u prošlom tjednu (s nastavkom u ovom) padala u okviru projekta navodnjavanja hrvatskih polja koji su provodile sve dosadašnje vlasti, ali ga nisu provele niti su pokazale zainteresiranost, jer baš kada su ga kanile provesti pala bi kiša i vlasti odahnule.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Hrvoje Hitrec

Veći uspjeh s navodnjavanjem zabilježen je tek prije sada već podosta godina u Gunji, te u stanu tadanjeg premijera Milanovića. A što se može, ako dođe neka jača suša, uvijek možemo uvoziti hranu kao što i činimo bila suša ili kiša. Domaća proizvodnja hrane je uglavnom nerentabilna, poticaji su, kažu, otišli u krivom smjeru, to jest potaknuli su uvoz i hranili korupciju.

Imamo mi prečih briga, kao što su, recimo, izbori. Nema toga virusa koji će spriječiti pokladne običaje, parlamentarne, lokalne, europske, u zreloj hrvatskoj demokraciji koja je iznjedrila dvjesto stranaka ili nešto manje, što ljudima zadaje velike brige jer ih ne mogu sve popamtiti. Ne će se sve pojaviti na izbornim listićima (listinama), a i one koje misle da bi se trebale pojaviti svjesne su da moraju u predizborne koalicije ne bi li se ipak našle na popisu. Problem je što svaka omanja stranka traži ulazna mjesta, pa dogovori pucaju i tu se ne vidi izlaz.

Kakvo je sada stanje, općenito, sa strankama u Hrvatskoj. Postoje dvije tzv. velike stranke, od kojih se jedna naziva socijaldemokratskom ali to nije, a druga se predstavlja kao demokršćanska premda to više nije. One navodno predstavljaju lijevi i desni centar, a neznalice i diletanti pitaju tko je onda centar, tko je u samom centru? Takve stranke nema. Što imamo sada desno od desnoga centra i lijevo od lijevoga centra? Desno od desnoga centra su škoristi, a lijevo od lijevoga niškoristi.

Desni je centar pomalo zabrinut, a ima i razloga, pa postavlja biračima pitanje hoće li oni, birajući škoriste i slične, dovesti na vlast lijevi centar kao što se dogodilo s predsjedničkim izborima. Ima tu logike, ali kako se uopće dogodilo da desno od desnoga centra nastane zabrinjavajuća grupacija s dostatnom težinom. Pa tako što je desni centar štošta poduzimao u vrijeme svoje vlasti da bi do takve situacije došlo. Te su ga kao desnog prestali prepoznavati ne samo desniji nego i podosta njih u desnom centru, a oni bi mogli glasovati za desnije jer su im srcu bliži. Dvojba naroda je ozbiljna: desniji od desnoga centra nemaju ipak toliko potencijala da bi postali relativni pobjednici, ali imaju toliko snage da privuku lijep broj glasača desnoga centra. Elem, ni kriv ni dužan, nesposobni lijevi centar mogao bi doći na vlast, pa ćemo opet imati četiri lakrdijske godine s ubogim Berom kao premijerom i onim likovima koji ne funkcioniraju čak ni kao oporba.

U svemu tomu valja se i priča o izbornom zakonu, koji je, pristojno rečeno, neprihvatljiv, a manje pristojno pun zlosutnih zamka, diskriminirajući najviše prema hrvatskim državljanima koji žive izvan Hrvatske. Pa ako u Americi, kao što vidimo, i nadalje postoji rasna diskriminacija, kako se može nazvati odnos hrvatskih vlasti, desnih i lijevih, prema hrvatskim iseljenicima? Imaju istu boju kože kao i mi koji živimo u Hrvatskoj, čak su i iste vjere i tako dalje, a nemaju ista prava. Pri izborima šikanira ih se na sve moguće načine, otežava, obeshrabruje (ma kog ćete vraga glasovati kada u stvari više nemate ni jedno mjesto u Saboru), tjera ih se na beskrajna putovanja do biračkim mjesta, što je u doba korone vrlo zgodno, a u Kanadi, čujem, zbog virusa uopće ne će biti biračkih mjesta u veleposlanstvu (i jednom jedinom konzulatu).

Svrstava ih se u dijasporu skupa s Hrvatima iz BiH, odnosno Herceg-Bosne), što je nepovijesno, neznanstveno i podlo jer Hrvati u BiH nisu dijaspora niti su ikada bili, a niti će i biti. (Ali čujem i medije, novinarski mladac u središnjem Dnevniku HTV-a govori iz Mostara ili negdje blizu „Javljam se iz srca dijaspore“.) Prava dijaspora nastala je iz peronospore i komunističkih nasilja, iz putovanja trbuhom za kruhom i traganju za slobodom makar i izvan domovine. A kada se pružila prilika da slobodi svoje domovine pridonesu, oni su to učinili na mnoge načine, pa ubrzo nakon toga shvatili da se odnos prema njima nije bitno promijenio, ostao je u suštini onaj stari, jugoslavenski, čak su i iste ljude susretali po konzulatima.

U političkom životu svoje prave domovine ne mogu sudjelovati, i to je zbilja ovoga trenutka. Bi li na vlasti desni ili lijevi, sve u staroj domovini ostaje po starom. Hrvatske vlasti groze se hrvatskoga iseljeništva jer je u političko-birokratskom debelom sloju ostao krupan prežitak, štono riječ, iz olovnih vremena. Iseljenici su i opet ako ne baš ustaše, onda tipovi s ustaškim genom, misle sveobojne hrvatske vlasti, s tim da nazovi desne naizgled pokazuju simpatije, ali na tomu ostaje. Nema te uspješne europske države koja bi odbacila svoje iseljene sunarodnjake, i nije tu toliko važan sentiment koliko svijest da ih te veze jačaju i u krizama se pokazuju spasonosnima (Irska).

Demografski sve zapuštenija Hrvatska upravo sada ima šansu za oporavak. Da samo zadrži one koji su se zbog zaraza vratili u Hrvatsku, otpušteni u europskim staništima, već bi se nešto postiglo. A tko uopće razmišlja o desetcima ili stotinama tisuća siromašnih Hrvata ili porijeklom Hrvata u Južnoj Americi, kojima bi komad zemlje u Hrvatskoj i potpora barem u početku bili kao dar s neba. Nekidan smo užem krugu zainteresiranih za tu temu spomenuli riječ repatrijacija. I nakon mnogih rečenica zaključili da bez političke volje taj problem nikada ne će biti riješen. A vrijeme prolazi.

Ni u Sjevernoj Americi više nije sve tako bajno, ljudi se osjećaju nesigurnima, prosvjedi protiv rasizma imaju i nasilnu stranu. Da rasizma ondje još ima, i te kako ima, uopće nije sporno, da se policija znade brutalno iživljavati, i to je točno, ali sve ima i drugu stranu. Koliko saznajemo iz tiska, prosvjednici marširaju pod upitnim simbolom – aktivistkinja (tamnoputa) tvrdi da je Floyd u stvari kriminalac, da je sudjelovao u pljački i trudnici uperio pištolj u trbuh. Jesu li nakon te spoznaje prosvjedi postali mirniji, a veliki prosvjed prošle subote pokazao znakove da tenzije popuštaju?

No do tada se, zbog doista zastrašujuće Floydove smrti, protestiralo i razbijalo, administracija se ponašala panično, a najviše me je kosnuo licemjerni pokret klečanja. Samo je još falila kukuruza, kao nekad u školama, za zločeste đake. Usput, naš čovjek, pisac koji živi u Americi, svjedoči kako je dobio olovnom cijevi po glavi kada je zalutao u „krivi“ kvart koji kontroliraju crnci. Eto, stvari su složene, nije sve crno-bijelo. Zalud se američka filmska i televizijska industrija trsi prikazati ljepšu sliku, pa u kriminalističkim serijama (kao i „bolničkim“) uvijek imate raznobojnu ekipu, s tim da je šef postaje ili bolnice više-manje uvijek tamne kože. No, s policijom ili bez policije, s gardom ili bez nje, bijela Amerika neumitno ide prema kraju, jer tu su još i „hispanci“ i Azijoamerikanci, jedino nema Indijanaca nad kojima je izvršen genocid „kako bi Amerika živjela“. A tko je kriv za dolazak Afroamerikanaca? Pa Englezi, oni su na svojim lađama dovozili Afrikance u Ameriku i izručili ih plantažerima. Uopće, Englezi imaju dugu povijest izručenja.

Izvor: hkv.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Politika

Penava priznao da je podcijenio nešto jako bitno: Je li mu žao što je izišao iz HDZ-a?

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je da će ovaj put, drugi put što je osvojio mjesto u Saboru, u Sabor i otići, a gradonačelnik će nastaviti biti kao volonter. Objasnio je zašto.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ivan Penava

On je telefonski rekao za N1 da je nemoguće u punoj se mjeri posvetiti i vođenju grada, posebno složenog poput Vukovara, i baviti se nečim drugim. Rekao je, usto, da su za 10 mjeseci lokalni izbori u Vukovaru.

“Nemam pravo već drugi put osvojiti saborski mandat, a ne otići u Sabor. Mislim da bi to bila vrlo loša poruka građanima”, objasnio je Penava.

Potom je odgovorio na pitanje je li mu sada žao što je otišao iz HDZ-a, jer Domovinski pokret se očito nije našao u poziciji na koju je računao, da HDZ ne može ići do saborske većine ovako lako kao sada.

“Većina vaših gledatelja zna moje poglede, nazore što sam mislio da ih dijelim s HDZ-om”, rekao je i zaključio, s obzirom na “sadašnje koalicijske partnere HDZ-a”, da bi, da nije to učinio već ranije: “… bio u poziciji koja bi me prisilila s aspekta vrijednosti koje živim i zastupam, da sada izađem iz HDZ-a.”

Rekao je da ne može razumjeti da jedna “demokršćanska stranka koalira s HNS-om, Reformistima, SDSS-om…”:

“Razumio bih da je riječ o stisnutoj situaciji, ali ne kad je ovako komotno.”

SDSS je nazvao “duboko i daleko lijevom strankom”.

Priznao je da je očekivao bitno bolje rezultate Domovinskog pokreta u Vukovaru:

“Očekivao sam nešto više. U najgorem slučaju da će HDZ dobaciti do 30 posto, a mi na 20 posto. Ljudi po navici glasaju za HDZ, za stranku Franje Tuđmana. Ja sam taj moment podcijenio”, rekao je.

Na kraju je rekao nekoliko rečenica i o sadašnjoj poziciji Domovinskog pokreta:

“Ostavljen je jedan veliki prostor slabljenjem ljevice. Domovinski pokret i Most skupa imaju u Saboru 24 zastupnika, što je duplo više nego HSP u najsnažnijem razdoblju.”

Nastavi čitati

Politika

ŠKORO: ‘S Plenkovićem se nisam čuo nikad u životu! Nemam namjeru odustajati od svoje retorike’

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro izjavio je u HRT-ovoj emisiji “Tema dana” kako su mu se slegli dojmovi nakon izborne noći. Govoreći o osvojenim mandatima izjavio je kako vjeruje da će “oni ostati monolitni”.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Miroslav Škoro

– Gospodin Plenković je već najavio u kampanji da će formirati vlast sa svjetonazorski sličnim političkim strankama i da će to biti kontinuitet koji je HDZ vodio protekle četiri godine. Ništa neočekivano. U vladi su predstavnici manjine, jedan iz reformista i jedan iz HNS-a. To je svjetonazorski HDZ-u blisko. Malo me čudi što je gospodin Milorad Pupovac kao čovjek, čije novine prikazuju Franju Tuđmana kao dojilju, svjetonazor gospodina Andreja Plenkovića. Ali to će on morati objasniti svome članstvu i danas-sutra svojim biračima, rekao je.

“Nova-stara vlada  neće biti u stanju provoditi strukturalne reforme”

Istaknuo je da se Domovinski pokret zalagao za reforme i promjene, a da “nova-stara vlada neće biti u stanju provoditi nikakve strukturalne reforme”, a ponajmanje reformu izbornog zakona.

– Postigli smo vrlo visoke standarde kada je riječ o zaštiti nacionalnih manjina. Njih ne treba dirati, ali bi trebalo razgovarati da vidimo kako je to uređeno u nekim drugim demokracijama, odnosno trebaju li baš manjine biti te koje će odlučivati o sastavu vlade tako da njihov glas bude presudan i trebaju li sudjelovati kada se izglasava proračun. Međutim, to je stvar promjena i reformi koje neće biti u slijedeće četiri godine ili će pak biti, vidjet ćemo, dodaje.

Naglašava da je strategija Domovinskog pokreta da inzistira na onim stvarima koje će donijeti radikalne promjene u društvu.

Škoro: Ne mislim mijenjati svoju retoriku

Rekao je i da se s Andrejem Plenkovićem nikada nije u životu čuo i da on nema namjeru mijenjati svoju retoriku.

– Naša retorika, svjetonazor i program su donijeli 16 mandata u Hrvatskom saboru. HDZ i gospodin Plenković su procijenili, i to dobro, da je ovo vrijeme idealno da ostvare rezultat koji su ostvarili, ali ja nemam namjeru odustajati od svoje retorike. Dapače, ona je na tragu onoga što mislim da bi bilo dobro za ovu zemlju, istaknuo je.

Odgovarajući na  pitanje je li mu žao zbog izjava za vrijeme kampanje “kako Plenković više neće biti premijer kada završe parlamentarni izbori” Škoro je rekao da mu nije žao i da se nije radilo o ucjeni.

– To je jednostavno moj stav i stav Domovinskog pokreta. Koalicija oko Domovinskog pokreta je stava da gospodin Plenković nije rješenje problema. On je ustvari dobrim dijelom problem. To će vrijeme pokazati. Osim toga, bitno je pogledati genezu jer je Plenković još u svibnju rekao da može naprijed ići samo s onima koji žele ići naprijed. A onda je rekao da to nije Miroslav Škoro. Ja sam se prepoznao u imenu i prezimenu, prema tome, nisam taj koji je prvi započeo takvu vrstu retorike, istaknuo je Škoro.

Potom je nastavio i kazao da “Miroslav Škoro i Domovinski pokret znače počinjanje rješavanje problema. Kada budemo sudjelovali ili organizirali vlast, onda će se problemi rješavati. Neće se gurati pod tepih”.

“Zašto više od 50% ljudi nije zainteresirano za politiku u Hrvatskoj?”

Komentirao je i postotak odaziva na izbore te kazao kako mu nije jasno “zašto više od 50% ljudi nije zainteresirano za politiku u Hrvatskoj”.

– Možda već imaju spakirane kofere. A s druge strane, HDZ će imati stabilnu većinu, sa samo 17% osvojenih od ukupne količine glasova. To je ipak indikativno, kaže Škoro.

Naglasio je da će u Hrvatskom saboru poduprijeti sve ono što ide na dobrobit hrvatskih građana.

– Porez na dohodak nije stvarna promjena. To nije neka značajna stavka. Ono što je ključno je izborni zakon koji moramo promijeniti. Moramo vidjeti što ćemo učiniti s referendumom. Ljudi su željni participacije. Ova silna apstinencija nije dobra. Naše iseljeništvo nije uključeno onoliko koliko bi trebalo. I dalje nam ostaje gomila parafiskalnih nameta, a gospodarstvo ne funkcionira i ne diše. To su te promjene koje hrvatskom narodu trebaju. Ako se oni budu usudili ići na te strukturalne promjene, onda će dobiti našu potporu, izjavio je Škoro.

Govoreći o zastupnicima koji su s Domovinskim pokretom ušli u Hrvatski sabor spomenuo je i Ružu Tomašić za koju je rekao da će ona odraditi mandat u EP-u do svibnja iduće godine, a  onda će ga prepustiti gospodinu Ilčiću.

Kampanja je završila, trebali bismo politički surađivati”

Kampanja je za izbore završila, rekao je i dodao da “bi trebali prestati silni napadi i pokušaji prikazivanja Domovinskog pokreta kao nečega što je totalno nepoželjno u političkom prostoru”.

– Trebali bi politički surađivati i raditi nadobrobit građana, a ne dalje voditi takvu kampanju jer neće razbiti Domovinski pokret, izjavio je.

Odgovarajući na pitanje  što će biti s  njegovom glazbenom karijerom, Škoro je rekao da zbog koronakrize kreativne industrije miruju već neko vrijeme. Kazao je da je građanima dužan dva koncerta u KD Vatroslav Lisinski, da je napisao jednu pjesmu, poželio ju je i otpjevati, ali je odustao jer u blizini nije bilo glazbenih instrumenata.

Izvor: dnevno.hr

Nastavi čitati

Politika

IZETBEGOVIĆ: “U ovoj zemlji ne bi trebalo da bude hrvatskih pošta, hrvatskih šuma, a kamoli UIO-a”

“A zašto su 42 zastupnika čekala da se dvojac dogovori? Nisu trebali da čekaju, trebali su to da riješe. Ali, nemojte da je kriv dvojac, jer je nešto riješio. Mi smo, ipak, na kraju nešto riješili”, odgovorio je.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Bakir Izetbegović i Dragan Čović

Nakon sastanka ambasadora Kvinte i EU s rukovodstvima oba doma Parlamenta BiH, sastanak je prokomentarisao dopredsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović, kao i druge aktuelne teme. On je kazao da strani ambasadori požuruju vlasti u vezi sa Mišljenjem Evropske komisije i 14 prioriteta koji su postavljeni pred BiH.

“Požuruju nas, naravno. Ono što ja očekujem kada je u pitanju 14 prioriteta jeste konačno aktivniji pristup Vijeća ministara, jer je Dom naroda na kraju tog proceduralnog puta. Očekujem da Vijeće ministara i Predstavnički dom ubrzanije rade, da se sustiže zastoj koji traje već skoro dvije godine”, kazao je.

Na pitanje kako komentariše nesmotrenu izjavu Nebojše Radmanovića koji je sinoć kazao da ne želi namjerno zakazati sjednicu, Izetbegović je odgovorio da treba pitati Radmanovića, ali da se, vjerovatno, radilo o nekoj šali.

Što se tiče izbora direktora OSA-e, Izetbegović smatra da je Osman Mehmedagić bio dobar direktor i da je OSA imala jako dobar rezultat u njegovom mandatu.

“Treba imati jak razlog da mijenjamo čovjeka. Očekujem da se stvar oko diplome raščisti i da on nastavi raditi dobar posao”, dodao je.

Liderima SDA, SNSD-a i HDZ-a se zamjera što su njihov dogovor čekali državni parlamentarci kako bi nastavili s radom i donošenjem odluka, jer se postavlja pitanje kakva je, onda, uloga Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

“A zašto su 42 zastupnika čekala da se dvojac dogovori? Nisu trebali da čekaju, trebali su to da riješe. Ali, nemojte da je kriv dvojac, jer je nešto riješio. Mi smo, ipak, na kraju nešto riješili”, odgovorio je.

Izetbegović je izjavu Dragana Čovića da je “Uprava za indirektno oporezivanje BiH hrvatska i da će takva ostati”, prokomentarisao sljedećim riječima:

“Mislim da je u nekoj emociji dao izjavu, možda nije dobro da ja komentiram kolege. Po meni je to nespretna izjava, jer u ovoj zemlji ne bi trebalo da bude hrvatskih pošta, hrvatskih šuma, a kamoli UIO-a. Ali, to vidite s gospodinom Čovićem”, poručio je.

Izvor: Slobodna Bosna

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno