Kontaktirajte nas na:

Politika

AKTIVIRAN “PLAN B”: Čović krenuo na sve ili ništa

Za “slamanje” SDA, Čoviću dodatno na ruku ide i činjenica da su u jeku nabavki za borbu protiv pandemije kadrovi ove stranke počinili brojne sumnjive radnje, sa svim elementima kriminala, a da se na čelu državnog Tužilaštva nadležnog za ove slučajeve nalazi HDZ-u osoba od posebnog Čovićevog povjerenja – Gordana Tadić

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Čović i Dodik

Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović prije nekoliko dana izjavio je da je na večeri s predsjednikom SDA Bakirom Izetbegovićem te američkim veleposlanikom Ericom Nelsonom i ambasadorom EU u BiH Johannom Sattlerom “informirao sagovornike” da HDZ i SDA više nisu koalicijski partneri niti dio iste parlamentarne većine.

“Koalicijski partneri ne imenuju hrvatske predstavnike bez dogovora s Hrvatima, ne predlažu izmjene zakona bez dogovora s koalicijskim partnerima i onda ih preglasavaju”, izjavio je Čović.

Istovremeno, HDZ preko svog državnog ministra finansija Vjekoslava Bevande blokirao je preraspodjelu sredstava od MMF-a, protiv čega su čak i njihovi partneri iz SNSD-a, navodeći kao razlog nezadovoljstvo odlukom o iznosu koji bi trebao pripasti kantonima.

BLOKADE NA DRŽAVNOM I FEDERALNOM NIVOU

Zahvaljujući udruženoj akciji HDZ-a i SNSD-a, odgođeni su i lokalni izbori u BiH, nakon što su ove dvije stranke odbile posebno finansiranje izbora, a u ovom slučaju je izgovor da je trenutno rukovodstvo CIK-a ilegalno. Ova odluka je, podsjetimo, uslijedila nakon što su smijenjena dva srpska člana CIK-a, bliska SNSD-u.

Predsjednik FBiH Marinko Čavara (HDZ) napisao je pismo EU u kojem tugaljivo, patetično i nadasvelažljivo optužuje Bošnjake da nad Hrvatima “vrše kontinuiran javni linč i ugrožavaju im fizičku sigurnost”, a sve zbog mirnog protesta u Sarajevu protiv neoustaške mise za žrtve Bleiburga, koji je prošao bez ijednog incidenta.

Naravno, treba li i napominjati da skoro godinu i po od općih izbora Federacija BiH još nema novu Vladu, a nije izgledno da će je u doglednoj budućnosti i biti s obzirom da Čović njeno formiranje uslovljava donošenjem novog izbornog zakona koji bi ovoj stranci osigurao potpunu kontrolu nad hrvatskim mjestima u Domu naroda i hrvatskom foteljom u Predsjedništvu BiH.

Iako se kao povod navode različiti motivi,Bosna i Hercegovina, zahvaljujući sadejstvu SNSD-a i HDZ, trenutno preživljava političke blokade i na državnom i federalnom nivou koje zauzimaju najširi opseg: od formiranja vlasti preko održavanja izbora do finansija.

Uporedo s tim, HDZ pokušava procovirati međunacionalne incidente i sukobe, poput pomenute mise za Bleiburg u Katedrali u Sarajevu, gradu u kojem je tokom Drugog svjetskog rata pod okupacijom zločinačke ustaške vlasti ubijeno više od 10.000 građana. Ni činjenica da u svom naumu nisu uspjeli, tj. izvazvali incident, ne sprječava ih da nastave s agendom da je planiran, odnosno da u javnost šalju narativ kako je neko napadnut i ugrožen.

Stoga se pitanje nameće samo po sebi: svjedočimo li aktivaciji plana B?

Podsjetimo, plan B najavljen je prije tačno dvije godine, u maju 2018. iz usta Dragana Čovića, netom nakon završenog sastanka s Dodikom. Iako nije precizirao šta taj plan tačno podrazumijeva, stavljajući ga tek u kontekst neusvojenog izbornog zakona po HDZ-ovoj mjeri, građani BiH po svemu sudeći upravo svjedoče njegovoj realizaciji.

Za početak, treba reći da je BiH izbjegla najgori scenarij, a to je da ostane i bez Vijeća ministara i Vlade FBiH. Prema najgorem mogućem scenariju, Dodik i Čović bi bili izabrani u Predsjedništvo te bi podnijeli ostavke. Istovremeno, HDZ bi iz kantona u kojima ima većinu odbio delegirati hrvatske delegate u federalni Dom naroda, a samim tim ne bi mogao biti popunjen ni državni Dom naroda.

Kako Ustav predviđa da se zamjenski članovi Predsjedništva biraju iz Doma naroda, zbog činjenice da hrvatski klub ne bi bio konstituisan, izbor bi bio nemoguć. Kako Predsjedništvo imenuje mandatara za Vijeće ministara, ni izbor novog Vijeća ministara ne bi bio moguć.

POGUBNA ODLUKA KOALICIJE SDA-SBB-DF

Na taj način Bosna i Hercegovina ostala bi bez Predsjedništva, bez funkcionalnih domova naroda pa samim tim i parlamenata i na državnom i na federalnom nivou, zbog čega nikakvi zakoni ne bi mogli biti usvajani. Vijeće ministara i Vlada FBiH postojali bi u tehničkom mandatu, no bilo bi dovoljno samo da SNSD i HDZ povuku svoje ministre pa da Bosna i Hercegovine dobije sve konture failed statea.

U političkoj teoriji „propala država“ označava onu zemlju koja nije u stanju da ispunjava svoje osnovne funkcije. To bi, preciznije, značilo da država ili nema svoju vlast, ili da vlast nema kontrolu nad cijelim teritorijem zemlje i nije u stanju da štiti prava i sigurnost svojih državljana. Kroz historiju je nerijetka pojava da određena država u jednom trenutku, uslijed ekonomskih, društvenih ili političkih prilika, dođe u fazu da više nema kontrolu nad svojim teritorijem i nije u stanju da provodi zakon i ispunjava svoje zadaće.

Sreća za BiH je što je od ulaska u neizvjesne avanture Dodiku ipak u konačnici bilo važnije dočepati se resursa i kredita, a i činjenica da je u Predsjedništvo ušao Komšić i spriječio da dvojac Dodik-Čović ovlada državom dijelom je osujetio najgori scenarij. No, ako je Dodiku pustio da uđe u državnu vlast, svoj dio posla blokade Čović odrađuje i na državnom i posebno na entitetskom nivou, i u tome se, između ostalog, vidi sva pogubnost odluke kaolicije SDA-DF-SBB (tzv koalicija “Petak 13”) da pristane na formiranje državne vlasti, odnosno Dodiku prepusti srpska mjesta u Vijeću ministara bez istovremenog postizanja dogovora s Čovićem o formiranju nove Vlade FBiH.

SNSD i HDZ BiH tako su došli u poziciji da ispred sebe imaju švedski stol – učestvujujući u vlasti na državnom nivou, a u slučaju potonjeg i na federalnom nivou, koriste njene instrumente da povećavaju svoju moć i uzimaju sve što im je u datom trenutku po volji s jedne, te blokiraju provođenje svega što im nije po volji s druge strane, ucjenjujući pritom svoje bošnjačke partnere.

Simptomatično u svemu je i da nakon 30 godina kontinuirane i stabilne koalicije SDA i HDZ-a, koja je funkcionisala po principu “svakom njegovo”, gdje su se matematički dijelile funkcije, ministarstva, javne kompanije i resursi te se jedni drugima nisu miješali u dio kolača i poslove, sada po prvi put svjedočimo i otvorenoj konfrontaciji SDA i HDZ-a u samoj vlasti.

HOĆE LI IZDATI IZETBEGOVIĆ

Šta je cilj svega? Ukratko – natjerati SDA “na izdaju”.

Politički ciljevi SNSD-a i HDZ-a su jasni. U slučaju prvih to je potpuno obesmišljavanje samog postojanja Bosne i Hercegovine kao države i jačanje Republike Srpske do njene potencijalne nezavisnosti, no dok to toga ne dođe valja maksimalno iskoristiti sve resurse države za svoj interes, istovremeno joj onemogućujući da profunkcioniše u obimnijem kapacitetu kao iole ozbiljnija država.

Za HDZ je cilj postići takvu vrstu ustavnih promjena i rješenja koje bi ovoj stranci, u najmanju ruku, trajno garantovale polovinu federalne i trećinu državne vlasti, ili u atmosferi potpunog haosa čak potencijalno možda otvorile i pitanje neke nove “hrvatske samouprave”.

Posljednji potezi osionog i samouvjerenog blokiranja rada države pokazuje da je HDZ krenuo na sve ili ništa. Ovo političko siledžijstvo bi, u konačnici, pod prijetnjom trebalo dovesti do toga da BiH i definitivno postane “propala država” te da, uz druge mehanizme ucjene i pristiska, SDA i njeni partneri potpišu kapitulaciju pred Dodikovim i Čovićevim zahtjevima i u zamjenu za deblokiranje države pristanu da se u BiH dodatno zacenementira troetnička konsocijacija u kojoj u budućnosti nećemo imati samo etničku raspodjelu funkcija, nego i entičke glasačke kutije.

Sve bi to ovim strankama zagarantovalo dugu i osiguranu kontrolu nad ključnim aspektima političkog, ekonomskog i društvenog života.

Za “slamanje” SDA i Izetbegovića, Čoviću dodatno na ruku ide i činjenica da su u jeku nabavki za borbu protiv pandmije covid-19 kadrovi ove stranke počinili brojne sumnjive radnje, sa svim elementima kriminala, a da se na čelu državnog Tužilaštva nadležnog za ove slučajeve nalazi HDZ-u bliska, ili preciznije rečeno, osoba od posebnog Čovićevog povjerenja – Gordana Tadić.

SNSD i HDZ, kojima je tradicionalno i prešutno naklonjen Radončićev SBB, u ovom trenutku s pravom osjećaju slabost SDA, da ne spominjemo njegov ućutkani priljepak u vidu DF-a, zbog čega su pokrenuli intenzivnu akciju slamanja probosanske opcije i provođenja vlastite agende u praksu.

Za sada, jedino što je izvjesno je da će se blokade i crpljenje države kad god za to postoji prilika nastaviti, a na kraju se možemo samo nadati da konačna cijena nabavke respiratora neće biti izborni zakon po Čovićevoj mjeri. | inforadar.ba

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Dodajte novi komentar

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Politika

Penava priznao da je podcijenio nešto jako bitno: Je li mu žao što je izišao iz HDZ-a?

Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava rekao je da će ovaj put, drugi put što je osvojio mjesto u Saboru, u Sabor i otići, a gradonačelnik će nastaviti biti kao volonter. Objasnio je zašto.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Ivan Penava

On je telefonski rekao za N1 da je nemoguće u punoj se mjeri posvetiti i vođenju grada, posebno složenog poput Vukovara, i baviti se nečim drugim. Rekao je, usto, da su za 10 mjeseci lokalni izbori u Vukovaru.

“Nemam pravo već drugi put osvojiti saborski mandat, a ne otići u Sabor. Mislim da bi to bila vrlo loša poruka građanima”, objasnio je Penava.

Potom je odgovorio na pitanje je li mu sada žao što je otišao iz HDZ-a, jer Domovinski pokret se očito nije našao u poziciji na koju je računao, da HDZ ne može ići do saborske većine ovako lako kao sada.

“Većina vaših gledatelja zna moje poglede, nazore što sam mislio da ih dijelim s HDZ-om”, rekao je i zaključio, s obzirom na “sadašnje koalicijske partnere HDZ-a”, da bi, da nije to učinio već ranije: “… bio u poziciji koja bi me prisilila s aspekta vrijednosti koje živim i zastupam, da sada izađem iz HDZ-a.”

Rekao je da ne može razumjeti da jedna “demokršćanska stranka koalira s HNS-om, Reformistima, SDSS-om…”:

“Razumio bih da je riječ o stisnutoj situaciji, ali ne kad je ovako komotno.”

SDSS je nazvao “duboko i daleko lijevom strankom”.

Priznao je da je očekivao bitno bolje rezultate Domovinskog pokreta u Vukovaru:

“Očekivao sam nešto više. U najgorem slučaju da će HDZ dobaciti do 30 posto, a mi na 20 posto. Ljudi po navici glasaju za HDZ, za stranku Franje Tuđmana. Ja sam taj moment podcijenio”, rekao je.

Na kraju je rekao nekoliko rečenica i o sadašnjoj poziciji Domovinskog pokreta:

“Ostavljen je jedan veliki prostor slabljenjem ljevice. Domovinski pokret i Most skupa imaju u Saboru 24 zastupnika, što je duplo više nego HSP u najsnažnijem razdoblju.”

Nastavi čitati

Politika

ŠKORO: ‘S Plenkovićem se nisam čuo nikad u životu! Nemam namjeru odustajati od svoje retorike’

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro izjavio je u HRT-ovoj emisiji “Tema dana” kako su mu se slegli dojmovi nakon izborne noći. Govoreći o osvojenim mandatima izjavio je kako vjeruje da će “oni ostati monolitni”.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Miroslav Škoro

– Gospodin Plenković je već najavio u kampanji da će formirati vlast sa svjetonazorski sličnim političkim strankama i da će to biti kontinuitet koji je HDZ vodio protekle četiri godine. Ništa neočekivano. U vladi su predstavnici manjine, jedan iz reformista i jedan iz HNS-a. To je svjetonazorski HDZ-u blisko. Malo me čudi što je gospodin Milorad Pupovac kao čovjek, čije novine prikazuju Franju Tuđmana kao dojilju, svjetonazor gospodina Andreja Plenkovića. Ali to će on morati objasniti svome članstvu i danas-sutra svojim biračima, rekao je.

“Nova-stara vlada  neće biti u stanju provoditi strukturalne reforme”

Istaknuo je da se Domovinski pokret zalagao za reforme i promjene, a da “nova-stara vlada neće biti u stanju provoditi nikakve strukturalne reforme”, a ponajmanje reformu izbornog zakona.

– Postigli smo vrlo visoke standarde kada je riječ o zaštiti nacionalnih manjina. Njih ne treba dirati, ali bi trebalo razgovarati da vidimo kako je to uređeno u nekim drugim demokracijama, odnosno trebaju li baš manjine biti te koje će odlučivati o sastavu vlade tako da njihov glas bude presudan i trebaju li sudjelovati kada se izglasava proračun. Međutim, to je stvar promjena i reformi koje neće biti u slijedeće četiri godine ili će pak biti, vidjet ćemo, dodaje.

Naglašava da je strategija Domovinskog pokreta da inzistira na onim stvarima koje će donijeti radikalne promjene u društvu.

Škoro: Ne mislim mijenjati svoju retoriku

Rekao je i da se s Andrejem Plenkovićem nikada nije u životu čuo i da on nema namjeru mijenjati svoju retoriku.

– Naša retorika, svjetonazor i program su donijeli 16 mandata u Hrvatskom saboru. HDZ i gospodin Plenković su procijenili, i to dobro, da je ovo vrijeme idealno da ostvare rezultat koji su ostvarili, ali ja nemam namjeru odustajati od svoje retorike. Dapače, ona je na tragu onoga što mislim da bi bilo dobro za ovu zemlju, istaknuo je.

Odgovarajući na  pitanje je li mu žao zbog izjava za vrijeme kampanje “kako Plenković više neće biti premijer kada završe parlamentarni izbori” Škoro je rekao da mu nije žao i da se nije radilo o ucjeni.

– To je jednostavno moj stav i stav Domovinskog pokreta. Koalicija oko Domovinskog pokreta je stava da gospodin Plenković nije rješenje problema. On je ustvari dobrim dijelom problem. To će vrijeme pokazati. Osim toga, bitno je pogledati genezu jer je Plenković još u svibnju rekao da može naprijed ići samo s onima koji žele ići naprijed. A onda je rekao da to nije Miroslav Škoro. Ja sam se prepoznao u imenu i prezimenu, prema tome, nisam taj koji je prvi započeo takvu vrstu retorike, istaknuo je Škoro.

Potom je nastavio i kazao da “Miroslav Škoro i Domovinski pokret znače počinjanje rješavanje problema. Kada budemo sudjelovali ili organizirali vlast, onda će se problemi rješavati. Neće se gurati pod tepih”.

“Zašto više od 50% ljudi nije zainteresirano za politiku u Hrvatskoj?”

Komentirao je i postotak odaziva na izbore te kazao kako mu nije jasno “zašto više od 50% ljudi nije zainteresirano za politiku u Hrvatskoj”.

– Možda već imaju spakirane kofere. A s druge strane, HDZ će imati stabilnu većinu, sa samo 17% osvojenih od ukupne količine glasova. To je ipak indikativno, kaže Škoro.

Naglasio je da će u Hrvatskom saboru poduprijeti sve ono što ide na dobrobit hrvatskih građana.

– Porez na dohodak nije stvarna promjena. To nije neka značajna stavka. Ono što je ključno je izborni zakon koji moramo promijeniti. Moramo vidjeti što ćemo učiniti s referendumom. Ljudi su željni participacije. Ova silna apstinencija nije dobra. Naše iseljeništvo nije uključeno onoliko koliko bi trebalo. I dalje nam ostaje gomila parafiskalnih nameta, a gospodarstvo ne funkcionira i ne diše. To su te promjene koje hrvatskom narodu trebaju. Ako se oni budu usudili ići na te strukturalne promjene, onda će dobiti našu potporu, izjavio je Škoro.

Govoreći o zastupnicima koji su s Domovinskim pokretom ušli u Hrvatski sabor spomenuo je i Ružu Tomašić za koju je rekao da će ona odraditi mandat u EP-u do svibnja iduće godine, a  onda će ga prepustiti gospodinu Ilčiću.

Kampanja je završila, trebali bismo politički surađivati”

Kampanja je za izbore završila, rekao je i dodao da “bi trebali prestati silni napadi i pokušaji prikazivanja Domovinskog pokreta kao nečega što je totalno nepoželjno u političkom prostoru”.

– Trebali bi politički surađivati i raditi nadobrobit građana, a ne dalje voditi takvu kampanju jer neće razbiti Domovinski pokret, izjavio je.

Odgovarajući na pitanje  što će biti s  njegovom glazbenom karijerom, Škoro je rekao da zbog koronakrize kreativne industrije miruju već neko vrijeme. Kazao je da je građanima dužan dva koncerta u KD Vatroslav Lisinski, da je napisao jednu pjesmu, poželio ju je i otpjevati, ali je odustao jer u blizini nije bilo glazbenih instrumenata.

Izvor: dnevno.hr

Nastavi čitati

Politika

IZETBEGOVIĆ: “U ovoj zemlji ne bi trebalo da bude hrvatskih pošta, hrvatskih šuma, a kamoli UIO-a”

“A zašto su 42 zastupnika čekala da se dvojac dogovori? Nisu trebali da čekaju, trebali su to da riješe. Ali, nemojte da je kriv dvojac, jer je nešto riješio. Mi smo, ipak, na kraju nešto riješili”, odgovorio je.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Bakir Izetbegović i Dragan Čović

Nakon sastanka ambasadora Kvinte i EU s rukovodstvima oba doma Parlamenta BiH, sastanak je prokomentarisao dopredsjedavajući Doma naroda Bakir Izetbegović, kao i druge aktuelne teme. On je kazao da strani ambasadori požuruju vlasti u vezi sa Mišljenjem Evropske komisije i 14 prioriteta koji su postavljeni pred BiH.

“Požuruju nas, naravno. Ono što ja očekujem kada je u pitanju 14 prioriteta jeste konačno aktivniji pristup Vijeća ministara, jer je Dom naroda na kraju tog proceduralnog puta. Očekujem da Vijeće ministara i Predstavnički dom ubrzanije rade, da se sustiže zastoj koji traje već skoro dvije godine”, kazao je.

Na pitanje kako komentariše nesmotrenu izjavu Nebojše Radmanovića koji je sinoć kazao da ne želi namjerno zakazati sjednicu, Izetbegović je odgovorio da treba pitati Radmanovića, ali da se, vjerovatno, radilo o nekoj šali.

Što se tiče izbora direktora OSA-e, Izetbegović smatra da je Osman Mehmedagić bio dobar direktor i da je OSA imala jako dobar rezultat u njegovom mandatu.

“Treba imati jak razlog da mijenjamo čovjeka. Očekujem da se stvar oko diplome raščisti i da on nastavi raditi dobar posao”, dodao je.

Liderima SDA, SNSD-a i HDZ-a se zamjera što su njihov dogovor čekali državni parlamentarci kako bi nastavili s radom i donošenjem odluka, jer se postavlja pitanje kakva je, onda, uloga Predstavničkog doma Parlamenta BiH.

“A zašto su 42 zastupnika čekala da se dvojac dogovori? Nisu trebali da čekaju, trebali su to da riješe. Ali, nemojte da je kriv dvojac, jer je nešto riješio. Mi smo, ipak, na kraju nešto riješili”, odgovorio je.

Izetbegović je izjavu Dragana Čovića da je “Uprava za indirektno oporezivanje BiH hrvatska i da će takva ostati”, prokomentarisao sljedećim riječima:

“Mislim da je u nekoj emociji dao izjavu, možda nije dobro da ja komentiram kolege. Po meni je to nespretna izjava, jer u ovoj zemlji ne bi trebalo da bude hrvatskih pošta, hrvatskih šuma, a kamoli UIO-a. Ali, to vidite s gospodinom Čovićem”, poručio je.

Izvor: Slobodna Bosna

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner

ANKETA

Bojite li se Koronavirusa?

Najčitanije objave

Popularno