Slijedite nas:
Međunarodni krivični sud (MKS) izdao je 17. ožujka nalog za uhićenje ruskog predsjednika Vladimira Putina, kojeg sumnjiči za ratne zločine, uključujući i nezakonitu deportaciju djece iz Ukrajine u Rusiju.
Sud je priopćio da je izdao nalog za uhićenje ruskog predsjednika “u kontekstu situacije u Ukrajini”.
U priopćenju je naveo da je izdat nalog i za Marijom Lvovom-Belovom, ruskom službenicom za prava djeteta koja navodno bila uključena u preseljenje ukrajinske djece u Rusiju.
Oni se sumnjiče da su “djela počinili direktno, zajedno s drugima i/ili preko drugih”, navodi se u priopćenju.
“Postoje razumni razlozi da se vjeruje da svaki osumnjičeni snosi odgovornost za ratni zločin protupravne deportacije stanovništva i protupravnog preseljenja stanovništva iz okupiranih područja Ukrajine u Rusku Federaciju, na štetu ukrajinske djece”, navodi se u priopćenju od 17. ožujka.
Moglo bi vas zanimati...
Predsjednik suda Piotr Hofmanski kazao je, među ostalim, da međunarodno pravo zabranjuje okupacijskim silama premještanje civila s teritorija na kojem žive. Također je podsjetio da djeca uživaju posebnu zaštitu prema Ženevskoj konvenciji.
“Međunarodni krivični sud radi svoj dio posla. Sudije su izdale naloge za hapšenje. Izvršenje naloga zavisi od međunarodne suradnje”, kazao je Hofmanski.
Glavni tužilac Međunarodnog krivičnog suda Karim Khan izjavio je da je stotine ukrajinske djece odvedeno iz sirotišta i domova za nezbrinutu djecu u Rusiju.
“Mnoga od te djece, odgovorno tvrdimo, otada su predaha na usvajanje u Ruskoj Federaciji”, rekao je on.
Khan je izjavio da je izmjena ruskog zakona olakšala usvajanje djece, dok su u vrijeme deportacije ukrajinska djeca bila zaštićena na osnovu Ženevske konvencije, prenosi Reuters.
“Povijesna odluka za Ukrajinu”
Ukrajinski glavni tužitelj Andriy Kostin pozdravio je potez Međunarodnog krivičnog suda.
“Od sada ruski predsjednik ima službeni status osumnjičenika za međunarodni zločin. Ovo je povijesna odluka za Ukrajinu i cijeli sustav međunarodnog prava”, kazao je.
Naveo je da će bilo kakva putovanja van Rusije biti rizična za ruskog predsjednika, zbog mogućnosti da bude izručen Međunarodnom krivičnom sudu. Prema Kostinovim riječima, odmah po izdavanju naloga za uhićenje poduzimaju se mjere za traženje i zadržavanje osumnjičenih.
U tu svrhu, Sud apelira na zemlje koje su potpisnice Rimskog statuta, tražeći od njih da osobu pritvore i izruče sudu. Pored toga, Sud može koristiti pomoć Interpola.
Šef kabineta ukrajinskog predsjednika Andriy Yermak rekao je kako je “ovo samo početak”.
Ni Rusija, ni Ukrajina nisu članice Međunarodnog krivičnog suda. Kijev je, međutim, tom sudu sa sjedištem u Haagu dodjelio nadležnost za procesuiranje zločina počinjenih na teritoriji Ukrajine, otkako je Moskva pokrenula invaziju.
Međunarodni sud, koji ima 123 člana, također nema vlastitu policiju koja bi izvršavala naloge. Umjesto toga, zahtjeva od zemalja članica da pritvore osumnjičene.
Iako će nalog vjerojatno umanjiti Putinov ugled u međunarodnim krugovima, nejasno je kako će nalog protiv njega biti izvršen, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
Kremlj ne priznaje Sud
Usprkos rastućim dokazima koji govore suprotno, Rusija je u više navrata negirala optužbe za počinjene zločine i kršenja ljudskih prava, otkako je pokrenula invaziju na Ukrajinu u veljači 2022.
Kremlj je više puta poručio da ne priznaje nadležnost Međunarodnog krivičnog suda i da nema nikakve obaveze prema njemu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitry Peskov kazao je novinarima 17. marta da Rusija, zajedno s nekoliko drugih država, “ne priznaje nadležnost tog suda”.
“Stoga su takve odluke za Rusiju, s pravne tačke gledišta, ništavne”, kazao je Peskov, koji je odbio odgovarati na daljnja pitanja o toj temi.
Komentirajući nalog za uhićenjem Putina, glasnogovornica ruskog Ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova kazala je, također, da to “nema nikakvog značaja”.
“Odluke ovog suda nemaju nikakvog značaja za našu zemlju, uključujući i sa pravne točke gledišta”, napisala je Zakharova na Telegramu, ističući da je nalog za Rusiju pravno ništavan.
Prema tvrdnjama američkih zvaničnika, smatra se da Lvova-Belova, povjerenica za prava djeteta, radila pod zapovjedništvom Putina, nadgledajući deportaciju “tisuća” ukrajinske djece u Rusiju.
Ministarstvo financija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) dodalo ju je 15. rujna 2022. godine na listu sankcioniranih.
“Rad Lvove-Belove posebno uključuje prisilno usvajanje ukrajinske djece u ruske porodice, takozvano ‘patriotsko odgajanje’ ukrajinske djece, zakonodavne promjene za ubrzavanje davanja državljanstva Ruske Federacije ukrajinskoj deci i namjerno odvođenje ukrajinske djece od strane ruskih snaga”, priopćilo je tada američko Ministarstvo.
Podrška sudskoj odluci
Organizacija “Human Rights Watch” dokumentirala je transfere ukrajinskih civila i nazvala ih “ozbiljnim kršenjem zakona rata koji predstavljaju ratne zločine i potencijalne zločine protiv čovječnosti”.
Ova organizacija je priopćila da je nalog za uhićenje Putina “prvi korak za okončanje nekažnjivosti, koja je ohrabrivala odgovorne u ruskom ratu protiv Ukrajine”.
“Nalog šalje jasnu poruku da davanje zapovijedi ili toleriranje teških zločina protiv civila može dovesti do zatvorske ćelije u Haagu. Sudski nalozi su poziv na uzbunu drugima zlostavljaju ili to prikrivaju da njihov dan na sudu dolazi, bez obzira na njihov čin ili položaj”, kazao je Balkees Jarrah iz organizacije “Human Rights Watchu”.
Francuska vlada priopćila je u petak da “nitko ne bi trebao izbjeći pravdi”.
“Nitko odgovoran za zločine koje je počinila Rusija u Ukrajini, bez obzira na status, ne bi trebao izbjeći pravdi”, objavilo je francusko Ministarstvo vanjskih poslova na Twitteru.
Glasnogovornik Vlade Poljske Piotr Muller izjavio je da bi se Putinu trebalo suditi “kao ratnom zločincu, skupa s ostalima odgovornim za zločine u Ukrajini”.
“To je važna odluka suda, koja ukazuje na ratne zločine koje je počinila ruska mašinerija nasilja. Putin je na čelu te mašinerije i treba mu suditi kao ratnom zločincu, skupa s onima koji izravno i neizravno vode ovaj barbarski rat”, kazao je Muller za državnu novinsku agenciju PAP, prenosi Reuters.
Međunarodni krivični sud naveo je da su nalozi za uhićenje obično tajni, kako bi se zaštitila istraga, žrtve i svjedoci. No, ovaj put je napravljen izuzetak s obzirom na to da se zločini nastavljaju, priopćeno je.
Iz Suda je navedeno da nalog za uhićenje može doprinijeti sprečavanju daljnjih zločina.
Prema izvješću o istrazi, objavljenom 16. ožujka, koja se vodi uz potporu Ujedinjenih naroda, ruski napadi na civile u Ukrajini, uključujući sustavno mučenje i ubijanje u okupiranim područjima, ratni su zločini, a moguće i zločini protiv čovječnosti.
Tijekom opsežne istrage otkriveni su i zločini počinjeni nad Ukrajincima na teritoriji Rusije, uključujući deportiranu ukrajinsku djecu onemogućenu da se ponovo spoje sa svojim obiteljima, sustav “filtriranja” putem kojeg su izdvajani Ukrajinci za pritvor, kao i mučenje i nehumane uvjete pritvora.
Izvor: slobodnaevropa.org