Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Analiza beogradskog profesora: ‘Srbija je jedina zemlja koja je nakon stotinu godina u Europu vratila despotski režim’

Političko vodstvo Srbije nije razumjelo pad Berlinskog zida 1989. a razdoblje „nove despotije“ bilo je prekinuto vremenom Zorana Đinđića, za koga je nakon pada Miloševićevog režima 5. listopada 2000., temeljno pitanje bilo „kako da Srbija postane normalna država“

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Srbija je jedina postkomunistička zemlja u kojoj je na djelu politička restauracija i zemlja koja je nakon gotovo stotinu godina u Europu vratila despotski režim, ocjena je politološke analize u novom broju znanstvenog časopisa Tragovi, prenosi Jutarnji.hr.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Beogradu Milan Podunavac srpski režim od 1989. do danas naziva „novim despotizmom“, iz koga izuzima vladavinu Zorana Đinđića i sljedbenika.

Srbija je imala nesreću da je u posljednjih pedeset godina porodila dva najregresivnija režima u suvremenoj Evropi i jedina je postkomunistička zemlja u kojoj je na djelu politička restauracija, smatra stručnjak za suvremene političke teorije Milan Podunavac.

Despocija je naziv na neograničenu i samovoljnu vladavinu despota, koji je bio i naslov nekih srpskih vladara krajem 14. i u 15. stoljeću.

Podunavac objašnjava da je „nova despotija“ kvazilegitimna vladavina koja potiče javne poroke poput korupcije, podmićivanja, laži i rasprodaje javnih sinekura te razara javne vrline građanske participacije i hrabrosti. Ona počiva na kulturi straha, a strukturne principe straha, sile, nesigurnosti i nestabilnosti prikriva prividom slobode, ustanova i stabilnosti, kaže se u članku trećeg broja Tragova, interdisciplinarnog časopisa „za srpske i hrvatske teme“ Srpskog narodnog vijeća i Arhiva Srba u Hrvatskoj.

U „novoj despotiji“ razorene su granice između javnog i privatnog, tajnog i javnog, formalnih i neformalnih pravila, oficijelnog i neoficijelnog društva, a političke i pravne procedure supstituiraju se permanentnim “populističkim apelom” vođe, kaže se.

Političko vodstvo Srbije nije razumjelo pad Berlinskog zida 1989. a razdoblje „nove despotije“ bilo je prekinuto vremenom Zorana Đinđića, za koga je nakon pada Miloševićevog režima 5. listopada 2000., temeljno pitanje bilo „kako da Srbija postane normalna država“.

Đinđić je zatekao razoreno političko tijelo Srbije, morao je brzo obnoviti državu i političke institucija jer su poluge “staroga režima” bile prejake, u čemu se morao osloniti na politička sredstva i alate, kaže Podunavac.

U takvim okolnostima Đinđić je razvio osobitu formu “kabinetske diktature” i pokazao nepovjerenje u parlament, a njegovo razumijevanje političkog radikalizma Podunavac je ocijenio bliskim „jakobinizmu“.

Koliko je Đinđić bio u pravu govori činjenica da je Srbija u momentu njegovog ubojstva i dalje očigledno bila “dualna država” s dva paralelna centra moći: jednim u Kuli, koji simbolizira “crvene beretke” i drugim u Nemanjinoj koji oličava “oficijelnu političku vlast”, kaže se u članku.

Neravnoteža liberalnih i demokratskih alata Đinđićeva ustava dovela je do sve naglašenije uloge izvaninstitucionalnih faktora. Đinđićev nasljednik na čelu stranke bio je Boris Tadić, koji bio predsjednik Srbije od 2004. do 2012. godine. Za to vrijeme jačaju akteri “staroga režima”, koji nakon izbora 2012. godine vraćaju Srbiju u političku restauraciju, ističe Podunavac.

Treći broj Tragova donosi još osam radova među kojima dva znanstvena, a među njima pregledni rad povjesničarke Branke Boban o stavovima hrvatske političke elite prema stvaranju jugoslavenske države.

Hrvatski sabor jednoglasno je 26. listopada 1918. donio odluku o stvaranju nove jugoslavenske države, a svi značajniji političari, osim pravaša, mislili su da je stvaranje te države najbolje rješenje za Hrvate i sve južnoslavenske narode koji su ušli u nju. Oni su bili svjesni da će trebati mnogo napora i rada da ta država postane barem donekle slična onoj koju su nekada mladenački sanjali, kaže se u zaključku teksta Branke Boban.

Hrvatski političari svih orijentacija su 1918. smatrali da su Slovenci, Hrvati i Srbi jedan narod s tri imena i da je ujedinjenje prirodan proces, Međutim, razlikovali su se po shvaćanju znači li to da se odmah stvara i nova jugoslavenska nacija ili da se njihovi odnosi zasnivaju na poštovanju dotadašnjih kulturnih, vjerskih i državnopravnih tradicija, te da treba prepustiti zajedničkom životu da postupno harmoniziranjem stvara novu zajednicu, kaže se.

No, ističe povjesničarka, već tijekom studenog i prosinca 1918. predstavnici niza stranaka u Hrvatskoj bili su zabrinuti zbog nasilja u vrijeme proglašenja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, a od manifestacija oduševljenja u vrijeme djelovanja Nacionalnog vijeća SHS već tada nije bilo ostalo gotovo ništa.

Izvor: jutarnji.hr

Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar

Preporuka

Dr. Dragan Čović: Ako želimo kandidatski status, mi u BiH moramo napraviti iskorak

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Predsjedatelj Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i lider HDZ-a BiH dr. Dragan Čović boravi u Bruxellesu gdje sudjeluje u nizu sastanaka sa čelnicima Europske unije, a prije svega sa čelnicima parlamenata zemalja EU.

U razgovoru za Klix.ba govorio je o ključnim temama koje su na dnevnom redu, s fokusom na uvijete za kandidatski status BiH.

“Osnova svih naših sastanaka, a samo danas ćemo ih imati sedam ili osam, je kandidatski status BiH. A kako bi to naglasili i konačno tu temu vratili u fokus, naše sugovornike smo željeli informirati o stanju u BiH, s obzirom da je mnogo novih ljudi u EU nakon izbora za Parlament Europske unije.

Kolega Denis Zvizdić, koji je također ovdje i ja smo naglasili iskorak u pogledu uspostavljanja Vijeća ministara i rada Parlamenta BiH. Istakli smo našu novu agendu i uz sve ono što želimo uraditi doma, u prvi plan želimo staviti europske integracije”, kazao je dr. Čović na početku razgovora.

Domaćine u Bruxellesu je zanimalo kako BiH sada stoji u pogledu NATO saveza, ali i generalno funkcioniranja vlasti nakon izbora.

“Dosta smo razgovarali sa predstavnicima EU koji se vežu za Europsku pučku stranku, jer i kolega Zvizdić i ja dolazimo iz stranaka koje pripadaju toj porodici pučana. Ja sam mnogo govorio o izmjenama Izbornog zakona, a tu su bila i ona pitanja o izborima u Mostaru, što ih je zanimalo. Naglasili smo da pokušavamo sa SDA naći jedno zajedničko rješenje i za Mostar, ali i za Dom naroda, ali i Predsjedništvo”, poručio je.

Dr. Čović je za Klix.ba potvrdio da bi se naredni sastanak s čelnicima SDA o izmjenama Izbornog zakona trebao održati sredinom veljače u Mostaru.

“Do trećeg mjeseca ćemo se pokušati usuglasiti o najvažnijim pitanja za Izborni zakon, ali i za rekonstrukciju Vlade FBiH, formiranje novih ministarstava preimenovanjem nekih starih i sl.

Vrlo afirmativno smo govorili o onome što mi želimo uraditi, ali smo naglasili da želimo da Europska unija kroz sva svoja tijela prepozna potrebu da BiH dobije kandidatski status što prije. Mi trebamo dobiti jedan vjetar u leđa i ne treba nas vezivati uz Sjevernu Makedoniju i Albaniju”, istakao je dr. Čović.

Kada je riječ o pregovorima sa SDA u vezi Izbornog zakona nakon optimistične najave iskoraka, iz stranačkih središnjica su nedavno poslane poruke koje ne djeluju da vode ka rješenju i kompromisu.

“U najkraćem, mi ako to želimo do kraja ožujka možemo završiti priču o Izbornom zakonu na ovoj razini, dakle Mostar, Dom naroda i Predsjedništvo. Naravno postoje i neki drugi pogledi, ali to nam danas nije prioritet, nego hajdemo dogovoriti je li imamo izbore u Mostaru. Želimo da ti izbori budu uvezano kroz naš Izborni zakon, koji će se usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ne bilo kakvim nametanjem.

Bilo kakvo nametanje, da nam sutra netko ne bi spočitavao da je visoki predstavnik nametnuo rješenja. Mi smo u ovoj pauzi u zadnjih desetak dana dogovorili da na razini Mostara jedna grupa ljudi radi i razmjenjuje te informacije. Jer mi ne pričamo samo o Izbornom zakonu za Mostar, mi ne pričamo samo o tome kako izabrati 35 vijećnika za Gradsko vijeće, što je odluka Ustavnog suda i Suda u Strasbourgu.

SDA želi pričati o reorganizaciji grada i sad se bavimo time, kako bi se uvele neke preinake da bi se na lokalnoj razini vidjela konstitutivnost naroda. Naš stav je da kada već pričamo o tome na taj način, onda trebamo odluke Ustavnog suda implementirati i kada je u pitanju Dom naroda, ali i Predsjedništvo jer želimo da se to rješava u paketu”, poručuje lider HDZ-a.

S druge strane SDA je poručila da ako ne bude priče o izmjeni Statuta Grada Mostara i reorganizacije, da oni ne žele sudjelovati  u razgovorima o Izbornom zakonu.

“Tu se sad nalazimo i sva pitanja i interese pokušavamo sagledati. U Mostaru tijekom veljače ćemo imati novi sastanak, pa ćemo vidjeti gdje smo. Ako se dogovorimo onda bi do kraja travnja imali vremena da predstavncima EU pošaljemo poruku da smo napravili iskorak i da onda možda u svibnju u Zagrebu na Samitu EU dobijemo posebno mjesto”, smatra dr. Čović.

Dr. Čović za Klix.ba naglašava da je stav EU jasan, a to je da ukoliko naša država ne napravi iskorak, ne može očekivati da se omogući drugačiji pristup.

“Mi već duže vremena imamo komunikaciju sa čelnicima EU. Ako počnemo govoriti jednim glasom možemo očekivati iskorak. Izborni zakon bi sve relaksirao i već u svibnju bi imali napredak i mnogo brže bi mogli izlobirati kandidatski status”, kazao je dr. Čović.

Jedna od tema u razgovorima HDZ-a i SDA je i formiranje Vlade FBiH.

“Primarna tema kada je u pitanju Vlada FBiH je preustroj Vlade, odnosno formiranje novih ministarstava. Imamo izaslanstva koja to vode. To su gospoda Fadil Novalić i Marinko Čavara. Mislim da ćemo se tu dogovoriti, da dobijemo dva ili čak možda i tri nova ministarstva, a neka druga da spojimo. To smo planirali u Parlamentu FBiH završiti do kraja ožujka, jer treba mijenjati Zakon o Vladi FBiH i Zakon o ministarstvima. To je razlog i pregovora, jer da ne bismo sada imenovali neke ljude, a kasnije radili reorganizaciju. Kada to završimo i Izborni zakon, Vladu FBiH ćemo završiti bez problema”, kaže predsjednik HDZ-a BiH dr. Čović.

Ulazak SNSD-a u vlast u FBiH i to na poziciju potpredsjednika FBiH je još jedan kamen spoticanja, s obzirom na stav SDA. Kako vi gospodine Čoviću gledate na to pitanje.

“Ako želimo zajednički raditi na razini BiH, onda treba na sličan način razmišljati i u Republici Srpskoj, kada su u pitanju predstavnici HDZ-a i SDA i u FBiH kada je u pitanju SNSD. Tu temu nismo još otvorili, ali i to će se vrlo brzo dogoditi”, istaknuo je.

I u konačnici nova vlast na državnoj razini već ima određene dileme kod imenovanja čelnih ljudi nekih agencija, a prije svega kada je riječ o SIPA-i OSA-i.  kakav je vaš stav povodom imenovanja direktora OSA-e, s obzirom da se već spominje da će na toj poziciji ostati Osman Mehmedagić, kao prijedlog SDA.

“Ne radi se tu o bilo kojoj osobi, već o agencijama. U SIPA-i je istekao mandat, proveden je natječaj i to je to. Naravno ima tu i politička igra gdje se predloži jedan predstavnik u SIPA-u, a onda da se na prvoj narednoj sjednici Vijeća ministara uvrsti da to ide šire. Ja sam uvjeren da će to ići u paketu. Ali ne samo to. Nijedna od ovih institucija nije zajamčena bilo kojem narodu. Dakle tko kaže da će OSA pripadati bošnjačkom narodu uopće.

Dakle ja ne bih sada ta pitanja otvarao. Trebamo sjesti, predstavnici svih stranaka i dogovoriti, ne samo to, već i druga pitanja, jer imamo desetak imenovanja koja nas čekaju. Čelnici vodećih stranaka trebaju sjesti u narednih deset dana i otvoriti ta pitanja, kako bi olakšali našim ljudima u Vijeću ministara da to završe”, zaključio je dr. Čović u razgovoru za Klix.ba.

Nastavi čitati

Preporuka

Zbogom, Europo: Velika Britanija u petak odlazi iz EU-a

Brexit službeno stupa na snagu u petak u ponoć po srednjeeuropskom vremenu. No Britanija i ostalih 27 zemalja tek se trebaju dogovoriti o uređenju budućih odnosa. Velika Britanija u petak će postati prva zemlja koja napušta Europsku uniju, nakon tri i pol godine mukotrpnog brakorazvodnog procesa.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Neki će to proslaviti, drugi će to morati prihvatiti biti teška srca. Brexit, proces koji je izazvao duboke podjele u zemlji, od članova obitelji do zastupnika u parlamentu, nastupa u petak u 23 sata po mjesnom vremenu, odnosno u ponoć po srednjoeuropskom.

Između Britanije i ostalih 27 zemalja sve drugo tek treba dogovoriti. Usuglašeni razlaz tek je početak pregovora o uređenju budućih odnosa.

Unatoč svom trudu najsrčanijih euroskeptika, Big Ben će u petak ostati tih. Njegovom zvonjavom Brexit se neće slaviti, ali će u Downing Streetu biti osvijetljeni sat koji će odbrojavati vrijeme do razlaza.

Vatreni zagovornik Brexita, premijer Boris Johnson navečer će se obratiti naciji.

On se sada predstavlja kao ujedinitelj zemlje i govori kako je vrijeme da se svi, glasali za Brexit ili ne, zajedno okrenu budućnosti. Ta mu zadaća neće biti laka jer su škotski, velški i sjevernoirski parlamenti odbili njegov zakon o Brexitu.

Johnson je na čelo vlade stao krajem srpnja i uspio u onome u čemu njegova prethodnica Theresa May nije. Dogovorio je s Bruxellesom neke izmjene u sporazumu o Brexitu, otklonio opasnost povratka fizičke granice u Irskoj i zahvaljujući velikoj većini ostvarenoj na prijevremenim izborima u prosincu, nezabilježenoj još od vremena Margaret Thatcher, lagano ga proveo kroz parlament.

Zakon je kraljica Elizabeta II. potpisala 23. siječnja, osam dana prije sudbinskog datuma.

Za kraj 47 godina dugih odnosa Britanije i Unije ostala je samo još jedna formalnost. Sporazum u srijedu moraju potvrditi zastupnici u Europskom parlamentu.

Simboličan datum

Datum odlaska, 31. siječnja, zapravo je uglavnom simboličan jer će se malo toga u stvarnosti promijeniti. Sporazum o razvodu predviđa prijelazno razdoblje, do 31. prosinca, do kada dvije strane moraju usuglasiti buduće odnose, posebice trgovinske. Do tada će Britanija primjenjivati europska pravila, ali neće imati pravo glasa.

“Moramo imati na umu da Brexit nije gotov. Zapravo Britanija ulazi u mnogo dulju fazu Brexita”, kaže politički analitičar sa Sveučilišta u Surreyju Simon Usherwood.

Znak da ipak počinje novo doba imenovanje je veleposlanika EU-a u Britaniji, Portugalca Joaoa Valea de Almeide, koji je tu dužnost već obnašao u Sjedinjenim Državama. On preuzima posao 1. veljače.

Boris Johnson pregovore o budućim odnosima želi zaključiti što prije i odlučno odbija produženje prijelaznog razdoblja. Nekoliko je puta rekao da želi sporazum sličan onome kakav EU ima s Kanadom. Bruxelles prijelazno razdoblje smatra prilično kratkim i ne gaji Johnsonov optimizam da će sve biti dogovoreno u rekordnom roku.

Osim trgovinskog, potrebni su sporazumi o mnogim i za Britaniju ključnim stvarima poput ribarstva, razmjene podataka i financijskih usluga.

“U jedanaest mjeseci to je jednostavno nemoguće”, tvrdi Fabian Zuleeg, glavni ekonomist European Policy Centra. “Najbolje što se može učiniti vrlo je bazični sporazum.”

Glavni europski pregovarač Michel Barnier nadavno je kazao da se u tom okviru može ostvariti jedino “vitalni minimum”.

London u isto vrijeme želi ispregovarati vlastite sporazume o slobodnoj trgovini s drugim zemljama, posebno sa Sjedinjenim Državama. Predsjednik Donald Trump nedavno je u Londonu najavio “sjajan” sporazum s Britanijom.

Pregovori bi, međutim, mogli biti teški jer je London najavio da će zadržati digitalni porez unatoč američkom negodovanju.

Američki državni tajnik Mike Pompeo dolazi u London 29. siječnja kako bi se sastao s Johnsonom, potvrdio “posebne odnose” i razgovarao o tome “kako ih produbiti nakon Brexita”.

Izvor: republikainfo.com

Nastavi čitati

Preporuka

Kovač: ‘Stier bi bio potpredsjednik, Penava kandidat za zamjenika, a ja za šefa HDZ-a’

Točno u podne u prostorijama Društva hrvatskih književnika u središtu Zagreba zajedničku konferenciju za medije sazvali su članovi HDZ-a Miro Kovač, Ivan Penava i Davor Ivo Stier.

Herceg-Bosna

Online:

/ Datum objave:

Riječ je o unutarstranačkim oponentima predsjednika HDZ-a Andreja Plenkovića, a svojim istupom najavili su svoju kandidaturu i izborni program za predstojeće izbore u HDZ-u, koji bi trebali biti održani 15. ožujka, izvješćuje Jutarnji list.

Prvi je za govornicu istupio Miro Kovač.

– Okupili smo se danas ovdje Ivan Penava, Davor Ivo Stier i ja da potvrdimo sva trojica svoje kandidature na predstojećiim unutarstranačkim izborima. Postigli smo dogovor, razgovarali smo i dogovorili zajednički pristup, timski pristup i usuglasili se da ćemo se međusobno podržati. Davor Ivo Stier bi bio potpredsjednik HDZ-a uz moju potporu i potporu Ivana Penave. Penava bi bio kandidat za zamjenika predsjednika HDZ-a, a meni bi pripala čast da budem kandidat za predsjednika HDZ-a. Radi se o velikoj odgovornosti za svu trojicu, ne samo za unutarstranački proces nego i za demokraciju i RH, rekao je Kovač.

– Što nas je nagnalo da budemo zajedno i da budemo kandidati? Rekao bih okolnosti u kojima se nalazi stranka koja je stožerna stranka, državotvorna stranka hrvatskoga naroda. Očito da je potreban zaokret. Birači su to jasno poručili na dvama izborima. Mi smo postigli nažalost u oba slučaja nezadovoljavajuć rezultat, posebno na predsjedničkim izborima. Izgubili smo predsjednicu Republike. Nitko u HDZ-u za to nije preuzeo odgovornost. Nismo imali ni raščlambu o tome što se dogodilo na EU izborima. Da smo to imali, bili bismo izbjegli i neuspjeh na predsjedničkim izborima, smatra kovač.

– Slušali smo teorije o tome da su krivi birači. Birači nikada nisu odgovorni za neuspjeh, oni nagrađuju ili kažnjavaju određene politike. Moje uvjerenje je da smo iskočili s kolosijeka na koji je HDZ postavio dr. Franjo Tuđman. Bit će za nas izazov stranku vratiti na taj put. Ljudi se zaklinju u Franju Tuđmana, međutim, nije bitno što netko kaže nego je relevantno što misle članovi, glasači, simpatizeri. Birači su ti koji nama daju legitimitet ili ga ne daju. Mi smo ti koji moramo uvejriti birače u ispravnost naših politika. Ljudi žele demokratičnost, transparentnost i da se borimo za njihove interese, kaže Miro Kovač.

– Treća točka koja nas je nagnala na ovo je način funkcioniranja HDZ-a. Kao predsjednik HDZ-a nikad neću ignorirati stranački status, zaključke predsjedništva stranke. Donositi odluke svojom voljom i onda s time suočiti stranačko tijelo i vodstvo stranke, da oni to moraju prihvatiti, kao što je to bio slučaj u bliskoj prošlosti. Mi ćemo primjenjivati paradigmu predsjednika Tuđmana koju je izrekao prije 30 godina kad je rekao da će odgovornost za stranačku politiku imati vodstvo, da će članovi izražavati mišljenja i da ćemo u natjecanju različitih ideja izbistriti politiku, zauzeti stav i tu politiku provoditi, izjavio je Kovač.

– Četvrta točka je naše određenje i identitet. Ova ekipa, ovaj tim, vrlo jasno kaže: HDZ kao najveća stranka, državotvorna stranka, s najviše članova, birača, ne može imati kao svoj interes stvaranje velike koalicije. Nama ne može biti to u interesu. Mi ne smijemo ići u sukob sa svojim biračima, članovima i simpatizerima, s ljudima koji imaju domoljubne stavove. Oni su naši partneri, naši suradnici, njima se moramo obraćati, a ne ići u krivo ljevici. SDP su naši sunatjecatelji u politici i s njima ćemo se natjecati za prevlast, a ne sa svojim biračima.

Ovo je simboličko mjesto s kojeg je Franjo Tuđman krenuo sa svojim suradnicima, ima ih i tu među nama, u skidanje okova jednoumlja, u borbu za samostalnu, slobodnu, demokratsku Hrvastsku i u tome uspio. Generacije poslije njega su uspjele staviti HDZ na politički zapad. Na nama je sada da krenemo prema članstvu HDZ-a, da vratimo HDZ članstvu, da članstvo referendumski na unutarstranačkim izborima dogoditi promjene koje će omogućiti da HDZ pobijedi na parlamentarnim izborima. Mi ćemo stranku za to pripremati, a Vlada će raditi svoj posao do kraja mandata i u tome imati našu podršku. Dragi prijatelji, mogu samo reći, uvijek je vrijedilo pravilo glavu gore i zajedno, uključivo, organizirano i jedinstveno pobjeđujemo. Živio HDZ, živjela Hrvatska, zaključio je Kovač.

Plenkoviću, inače, mandat prestaje 17. travnja, a prema stranačkom Statutu, izbori za vodstvo HDZ-a moraju se održati mjesec dana prije isteka mandata. Izravno se biraju predsjednik, zamjenik predsjednika i četiri potpredsjednika. Kandidati za predsjednika i zamjenika moraju prikupiti oko 10.500 potpisa (pet posto od ukupnog broja članova), a oni za potpredsjednike oko 6300 (tri posto od ukupnog broja članova), od ukupnog broja od oko 210.000 članova i to do 15 dana prije izbora.

Izvor: Jutarnji list

Nastavi čitati

Popularno