Kontaktirajte nas na:

Preporuka

Čović: Uvjeren sam da ćemo pitanje hrvatskog člana Predsjedništva BiH rješiti na najbolji mogući način

Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović govorio je za Večernji list o sporazumu s Osmorkom, stanju u zemlji, budućnosti, odnosima s hrvatskom i međunarodnom zajednicom i brojnim drugim temama.

Online:

/ Datum objave:

– Prije samo godinu dana BiH se predstavljalo kao propalu državu. Nakon početka agresije na Ukrajinu nalazila se u grupi s Moldavijom i Gruzijom kojima prijeti identična sudbina, što zbog ruskog utjecaja na RS, što zbog najava da bi bošnjačke stranke predvođene SDA Bakira Izetbegovića i njegova sekundanta Željka Komšića mogle istisnuti Hrvate iz vlasti i tako otkočiti konflikt. Potpis sporazuma između HDZ BiH i novih političkih probošnjačkih partnera Osmorke predvođene SDP-om BiH daje nadu u zaokret.

Što osjećate nakon potpisivanja sporazuma: olakšanje, iskušenje, novu odgovornost?!

Prije svega osjećam olakšanje zbog posla koji smo radili u izbornoj kampanji. Često su nas napadali, da je kampanja blijeda i neprepoznatljiva, naglašavali su da bošnjačka i srpska strana to rade daleko agresivnije. Mi smo, ipak, željeli istaknuti ono što jesmo kao predstavnici hrvatskog naroda, da kulturno i politički pripadamo europskom okruženju i na kraju se pokazalo da to daje rezultat. Potpisani će sporazum omogućiti da prvi put nakon 20 godina realno možemo očekivati uspostavu vlasti u FBiH i na razini Vijeća ministara BiH u brzom roku. Zadovoljstvo je veće jer je predsjedavajući Vijeća ministara predstavnik hrvatskog naroda i predstavljat će našu politiku. Vjerujem da možemo ispuniti i sva ostala obećanja iz kampanje koja su se odnosila na euroatlantske integracije, pravnu državu te ekonomska i socijalna pitanja.

“Sa svima komuniciramo”

Vodite li uopće razgovore sa SDA?

Ne postoji nijedna politička opcija s kojom nismo komunicirali na stručnom ili najvišom političkom nivou. Istina, ja osobno nisam razgovarao s predsjednikom SDA, ali niže razine imali su komunikaciju. Što se tiče suradnje, postoje sredine u kojima ne možete sastaviti vlast bez SDA, na primjer u Srednjobosanskoj županiji. Niti SDA to može napraviti bez HDZ-a, jer tamo treba dvotrećinska podrška u skupštini za sve važnije odluke. No potpisom na dokument mi smo se obvezali osigurati okomitost u vlasti od Vijeća ministara do Federacije BiH i županija gdje je to moguće kako bismo lakše provodili progresivne europske politike.

Gdje je puklo sa SDA?

SDA je izigrao potpisani Mostarski sporazum iz 2020. koji je ovjeren uz medijaciju međunarodne zajednice. Nije stalo samo na tome, nego je to grubo kršenje potpisanog sporazuma, odnosno izigravanje dogovora svjesno s njihove strane preneseno u javnost, na društvenim mrežama, što se prenijelo i na nepovjerenje između bošnjačkog i hrvatskog naroda u Federaciji.

Kako?!

Konkretno, puklo je upravo za vrijeme finalnih razgovora o pokušaju da riješimo pitanje ograničenih ustavnih izmjena i izmjena i dopuna Izbornog zakona BIH. Već u listopadu prošle godine, kad smo u Sarajevu pregovarali s američkim i europskim diplomatima gospodinom Matthew Palmerom i Angelinom Eichhorst. Tada je kolega Izetbegović na nekoliko sastanaka rekao da Mostarski sporazum o izbornoj reformi koji je potpisao ne namjerava provesti, nego da je to napravio kao nuždu. On je bio svjestan svog poteza, svjesno je obmanuo domaću i međunarodnu javnost samo kako bi ostvario ono što je u interesu njegove stranke i uskog kruga ljudi, a to je provođenje izbora u Mostaru. Mi smo ponosni na izbore u Mostaru, ali cilj je bio to ozračje prenijeti i na Federaciju BiH i time učvrstiti bošnjačko-hrvatske odnose, što Izetbegović nije ispoštovao. Svaki put kada bi se u razgovorima došlo do rješenja, a mi smo predložili najmanje deset modela, on bi se povlačio iz procesa ili bi ih odbijao.

U Neumu smo početkom godine gotovo sve riješili te ponovno naišli na odbijanje. A onda su slijedile igre među bošnjačkim predstavnicima i u njihovoj javnosti “tko je izdao i pravio ustupke HDZ-u i Hrvatima”. Nakon toga su se sve bošnjačke stranke povlačile iz dogovora. Čak i uprkos tome što smo s Venecijanskom komisijom riješili sve prijepore oko Predsjedništva i Doma naroda. Finale je bilo kada je gospodin Izetbegović na zadnjem sastanku u Sarajevu u tri navrata poručio kako Hrvat ne može biti direktor policije jer “ne može on dopustiti da u ovoj zemlji policijom upravljaju Hrvati”. To je rekao pred svim predstavnicima međunarodne zajednice, koji su također s nevjericom slušali riječi gospodina Izetbegovića. A onda su stvari otišle na osobnu razinu i na crtanje opasnih meta na čelo predstavnika jednoga naroda. Jer je doslovno dok su trajali razgovori Izetbegović prekinuo naše pregovore, otišao na skup žena SDA na kojem je rekao, što smo uživo gledali i slušali, kako “Čović mora platiti sve što je naorao Bošnjacima’”.

Kalkuliralo se s 350.000 glasova

Čime je na izborima trebalo rezultirati to odbijanje sporazuma s Hrvatima?

Ideja je s njihove strane bila dobiti kod Hrvata dvije stranke kojima bi mogli manipulirati i pokušati doći do vlasti. Mi smo to prepoznali i jačali HNS zbog čega sam itekako zahvalan svima koji su išli s nama. Jedinstvo hrvatskog naroda još se jednom pokazalo nesalomljivim… Posebno je važno što smo imali jednoga kandidata za člana Predsjedništva BiH, gđu Krišto. Da nije bilo tako, sasvim sigurno ne bismo imali nevjerojatnih 180.000 glasova. Radi poređenja, to je kao da je kod Bošnjaka jedan kandidat imao 800.000 glasova. Radile su se i projekcije da SDA uvjerljivo dobije izbore te se kalkuliralo s 350.000 glasova. Godinu dana vodila se kampanja u inozemstvu zloupotrebljavajući našu diplomaciju kako bi se stvarao protuhrvatski ambijent s motiviranjem birača.

Što je na kraju bošnjačka strana dobila, je li visoki predstavnik Schmidt spasio vas i Hrvate?

Nas je spasilo hrvatsko zajedništvo, naš su partner hrvatski birači – hrvatski narod, ali i snažan odnos koji imamo prema Republici Hrvatskoj i institucijama. Prije svega, riječ je o Vladi Andreja Plenkovića, predsjedniku Milanoviću i svim ministrima. Svi oni su izgradili jedan vrlo jasan odnos prema toj radikalnoj bošnjačkoj politici koja radi na političkom uklanjanju Hrvata te rušenju Daytonskog sporazuma. Mi se nismo željeli valjati u tome blatu čak i kada su Hrvate na skupovima “trpali u dva vagona” i kada su se “prebrojavali”. Čak i da gospodin Schmidt nije ništa donio, oni ne bi mogli doći do šest ruku Hrvata u Domu naroda, što je ključno kako bi imali trećinu i time stvorili uvjete da izbace hrvatski narod iz vlasti. No ono što je veoma važno u ovoj odluci jest da je za sva vremena u drugi plan stavljen klub Hrvata u planovima bošnjačkih stranaka.

Vratimo se potpisanom dokumentu. Podcjenjujete li ili precjenjujete potpisnike, zar su ove stranke išta manje probošnjačke? Po čemu su različite od SDA?

Prepoznao sam da u pregovaračkom procesu imamo priliku s tim ljudima nešto dogovoriti za dobrobit naše domovine Bosne i Hercegovine, ali i naše djece. Uložili smo napore da se svi skupa okrenemo i usredotočimo i na najvažnija pitanja energetske krize, gospodarskog zaostajanja – recesije i socijalnih i ekonomskih izazova koji ih prate. Kada smo tijekom pregovaračkog procesa razgovarali kako riješiti pitanje izmjena Ustava, našli smo zajedničko rješenje koje je bilo prihvatljivo za sve i uz sve to ocijenjeno je kako je u skladu s najvažnijim europskim vrijednostima. Međutim, to je SDA pokušao neshvatljivo razbiti i išao je u umjetno stvaranje veće krize.

Svi su dobitnici

Na fotografijama s potpisivanja dokumenta kao da vlada uglavnom komorno ozračje koje odiše, rekao bih, ozbiljnošću, ali i zabrinutošću. Samo ste vi imali osmijeh. Čak ga ni vaši suradnici nisu imali. Kako to?

Svi koji su imali takav pogled trenutak su shvatili ozbiljno (smiješak).

A vi svejedno nasmiješeni?!

Za mene su svi dobitnici ovim sporazumom. Vjerujem da svi imaju razloga biti zadovoljni. Mi smo potpisali sporazum i s ljudima od kojih su nas neki do prije nekoliko mjeseci u izbornoj kampanji “častili” jako neprimjerenim izrazima o udruženom zločinačkom poduhvatu ili fašizmu. To je za nas jezik mržnje. Predstavnici HDZ-a BiH nisu niti će koristiti takav govor mržnje, pogotovo ne prema drugim narodima, što želimo prenijeti na cjelokupnu političku scenu u BiH. Naš je cilj transformirati političku kulturu. Možemo zastupati svoja politička uvjerenja bez želje ili potrebe da vrijeđamo nekoga radi političkih ili bilo kojih drugih uvjerenja.

Danas govorimo o tome da svi skupa moramo i možemo povući BiH naprijed, da smo zaštitili sigurnost u zemlji zbog svih izazova. Naravno, sve to želimo još čvršće koordinirati uz partnerstva s ljudima iz EU i NATO-a. Zato u BiH nije tema kako stvoriti sukob, nego kako da zaživi pravna država. Ja sam također zadovoljan time što smo učinili za hrvatski narod. Više se ne govori o porazu Hrvata, njihovu pretvaranju u manjinu. Dapače, Hrvati su konstitutivni i tvorbeni narod. Bez Hrvata kao jednakopravnog naroda Bosna i Hercegovina ne postoji i sretan sam jer je to sada jasno svima. Mi samostalno odlučujemo o svojoj sudbini i sukreiramo budućnost BiH.

Predložili ste stranačku dužnosnicu Borjanu Krišto na čelo Vijeća ministara, a Lidiju Bradaru za predsjednicu Federacije BiH. Vjerujete ženama?!

Nekoliko puta najavljivao sam osvježenja u izvršnoj vlasti, kao i puno žena na izvršnim pozicijama. Ja sam siguran da će gospođa Krišto biti kandidatkinja za mandatara za novi saziv Vijeća ministara, a vjerujem i da će gospođa Bradara biti predsjednica Federacije BiH. Mislim da njihovo iskustvo može donijeti olakšanje za sve one mlade koji će biti dio izvršne vlasti.

Veliki zaokret

Svejedno, gospođe Krišto i Bradara iskusne su političarke?!

Zato i kažem da mora postojati netko politički iskusan tko će sve koordinirati. Predsjednik Federacije je šef izvršne vlasti, a predsjedavajuća Vijeća ministara mora biti netko tko poznaje sve procese. Gospođa Krišto je izuzetna političarka s neprocjenjivim političkim iskustvom koje zahvaljuje svojim prethodnim dužnostima gdje je na najbolji mogući način zastupala i borila se za pravo našeg hrvatskog naroda. Gospođa Bradara, također. Naravno, već sam rekao da će to iskustvo biti, više nego ikada, značajno nadopunjeno, jednom svježinom, mladosti i novinom općenito. Uostalom to ćete jako brzo i vidjeti.. To je, usuđujem se reći, veliki zaokret.

Znajući da ništa ne radite slučajno, molim pojasnite zašto vas nije bilo na izbornim listama i u kombinacijama izvršne vlasti?

Prije svega iz dugoročnih strateških razloga. Kao primjer drugim kolegama. Potrebno je osvježenje i u našim hrvatskim političkim redovima. Vrijeme je za prilagođavanje i izgradnju budućnosti, a to se ne može postići s istim obrascima ponašanja. Što prije to svi shvatimo, to će našoj djeci biti lakše. Drugi je razlog taktički. Upravo zato da bismo imali mir, da ne bi bilo galame oko toga. U jednoj fazi razgovora o izbornoj reformi, a mislim da je to bilo u Neumu, dogodio se zaokret. Da sam ja bio kandidat za člana Predsjedništva, sve bi se svelo na etiketiranje. Ovako smo dobar dio ekstremista ušutkali.

Gdje se onda vidite?

Ovakva pozicija mi je dala potpuno novi alat u ruke. Nedavno sam jasno poručio svim stranačkim dužnosnicima da pripreme plan i program do 2030. godine. Tko neće ili ne može – vrijeme je za mirovinu. Uostalom, i ja sam formalno u mirovini već nekoliko mjeseci. I moja je poruka njima: hajdemo zajednički pomagati. Ovo je idealno da bi se pokazalo kako je vrijeme za tranziciju. Ako nećete vlastitim primjerom pokazati, otvara se puno različitih sukoba. Zbog toga na Sabor HDZ-a i HNS-a mogu doći nasmiješen i poručiti “hajdemo” s jednom novom svježinom kako bi se moglo još brže i još više raditi.

“Imali smo sporazum sa SDA, pa ništa od toga nije bilo”

Imate li ikakve garancije da ćete s ovim partnerima izmijeniti Izborni zakon i Ustav kako bi se prestalo s fenomenom Komšić i preglasavanjem Hrvata u Domu naroda na temelju presude Ljubić koja nije provedena?

Ta presuda, jasno, nije u potpunosti provedena. Zato smo u usaglašenom dokumentu naziva Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022.-2026. jasno naveli kako je nužno, najkasnije u roku od šest mjeseci, u potpunosti provesti odluku Ustavnoga suda kao i presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu. Što vam znači jamstvo? Mi smo imali potpisan sporazum sa SDA u kojem je to sve stajalo uz jamstvo pet predstavnika međunarodne administracije. I ništa nije postignuto. Ali razgovori koje smo vodili s novim partnerima daju optimizam da ćemo biti u stanju to sami dogovoriti. Ne u organizaciji međunarodne zajednice. Naši međunarodni partneri su dobrodošli, ali ako to nismo u stanju sami napraviti, od toga neće biti ništa. Zato sam uvjeren da ćemo posao, kada je u pitanju hrvatski član Predsjedništva, završiti na najbolji mogući način, u korist dobrih međunacionalnih odnosa, zdravog dijaloga i stabilnosti Bosne i Hercegovine, kako više nikada ne bismo morali okupljati se oko jednog kandidata pa da on ima 180.000 glasova kao da smo u nekom sustavu autokracije. To sam u razgovoru poručio povjereniku za proširenje EU Oliveru Varhelyiju i izrazio očekivanje da će Hrvati na sljedećim izborima imati 4-5 ili više kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva te moći slobodno birati.

Mogu li se ovim potezom hrvatsko-bošnjački odnosi dugoročno popraviti, na čemu su često insistirale ključne svjetske administracije?

To je osnova svega. Politički konflikt i nepovjerenje koji su stvoreni između SDA i HDZ-a, kao što sam već naveo, prelili su se na dva naroda. To smo morali brzo zaustaviti. To smo uspjeli već u kampanji svojim izričajem. Sada sam siguran da će stvari ići drugim pravcem. Kada ste nakon izbora 2. listopada čuli ratnohuškačku retoriku iz određenih centara moći? S ovim sporazumom, siguran sam, posve ćemo vratiti povjerenje makar u najvećem dijelu hrvatskog i bošnjačkog naroda koji znaju da moramo zajedno živjeti i raditi. Ovo je domovina i hrvatskog konstitutivnog naroda.

Je li i ovaj sporazum put ka kandidacijskom statusu?

Bez daljnjeg. Europski povjerenik Varhelyi na moje nabrajanje da ćemo imati Vladu Federacije, Vijeće ministara, proračun, da ćemo na dnevni red staviti sve europske zakone, rekao je: “Ako vi to napravite, ja vam jamčim da do kraja godine imate kandidatski status.”

SNSD-ov rezultat nezamjenjiv

Može li se reći da se kreiranjem posljednjih odluka promijenio prilično stereotipan pogled na BiH u kojoj su za strance, ponajprije SAD, loši momci bili Hrvati, a Bošnjaci dobri momci?!

Iskreno govoreći, zadnjih 20-ak godina to je bio zajednički nazivnik. Upoznao sam svakoga američkog veleposlanika od Kauzlaricha do Myrphija, kao i sve visoke predstavnike od Westendorpha do Schmidta. Moram priznati da se u posljednjem pregovaračkom procesu osjećalo razumijevanje više nego ikada prije. Prvi smo put mogli iznijeti svoj stav. Nitko nam nije priprijetio, a to se znalo događati. To govori i o vjerodostojnosti naše politike kao i povjerenju prema onome što smo strpljivo radili.

Proaktivnosti također?!

Da, i to. Dosta toga što je političko Sarajevo radilo zadnjih petnaestak godina išlo je na štetu Hrvata. Pa su nas onda karakterizirali na način da želimo odcjepljenje, da Hrvati žele podijeliti BiH, da smo udruženi zločinački pothvat, proruski igrači… Bez obzira na sve što smo radili. Pokušavao sam na pristojan način objasniti sve to. Jasno smo i apsolutno stali uz stajališta Europske unije, prvi smo osudili rusku agresiju na Ukrajinu. Možda su se ti stavovi uspjeli probiti zadnjih nekoliko mjeseci. U nekoliko susreta s bivšim i sadašnjim američkim veleposlanikom jasno sam rekao da imaju tako snažnu obavještajnu službu i pitao je li moguće da im mogu podvaljivati neke informacije.

Oni vrlo dobro znaju gdje se krećem, s kim razgovaram i jasno im je da je to proeuropsko, zapadnjačko okruženje. Dezinformacije koje su puštane očito su bile dio plana. Svjedočili smo i strašnoj zloupotrebi u Njemačkoj u Bundestagu gdje su utjecaj ostvarili ekstremi iz bošnjačkog naroda koji imaju svoje veze u jednoj političkoj grupaciji koji su onda uspjeli sve izmanipulirati. Ali to im se nije isplatilo jer su se njemački zastupnici udaljili od tih marginalnih grupa unutar Bundestaga. Moj konačni zaključak o odnosu najjače administracije, da ne povrijedim ostale zemlje, jest da oni apsolutno razumiju iskrenost odnosa.

Na državnoj razini nezaobilazan je SNSD Milorada Dodika, no s tom strankom imate dosta velike razlike u mišljenju o članstvu u NATO-u, ruskoj agresiji na Ukrajinu … Kako to pomiriti?!

Za mene su stvari jednostavne. Ako se stvarno želi naći rješenje i prilagoditi jezik, s gospodinom Dodikom ćete naći to rješenje. To sam kao stav prenio svim sugovornicima. Rezultat koji je ostvario SNSD je nezamjenjiv.

Želimo biti u stanju upućivati stotine zakona

Definira li to njihov rezultat za Dom naroda, većina u RS…

Prije svega članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović koja je dobila 100.000 glasova više od pratitelja, zatim predsjednik RS Milorad Dodik. Imaju većinu u Narodnoj skupštini RS-a. Moguće je napraviti umjetnu vlast, ali bojim se da ćemo tako blokirati sve procese u trenutku kada iščekujemo kandidatski status i da opet neće ništa funkcionirati. Mi želimo da nova vlast bude u stanju upućivati stotine zakona Parlamentarnoj skupštini BiH i entitetskim parlamentima, gdje ćemo se ponašati kao koalicija.

Dotakli smo ih, no svejedno, kako ocjenjujete ulogu premijera Plenkovića prema Hrvatima i BiH, a kako predsjednika Milanovića. Kao i njihov međusobni odnos kada su u pitanju sunarodnjaci?

Nemjerljiv je to doprinos. To je Hrvate u BiH dodatno politički ojačalo. Mi kao grupacija HNS BiH pratili smo dvije osobe koje imaju poseban autoritet u političkom ambijentu i ne samo u Republici Hrvatskoj. Uz to oni imaju svoj odnos koji je medijski često zanimljiv. Za HNS BiH kao jednu cjelinu bilo je prevažno da imamo otvorena vrata prema svim institucijama u Republici Hrvatskoj. Ovdje ističem posebnu zahvalu premijeru Plenkoviću. Da nije bilo tog čovjeka i te Vlade, puno stvari koje smo radili sigurno se ne bi realiziralo.

Tijekom teških i mučnih pregovora hrvatski narod, ali i ja kao netko ko je bio na čelu pregovaračkog tima ne bismo imali osjećaj sigurnosti i “ojačanih leđa” dok smo vodili razgovore. Od vremena kada sam kao predsjedavajući Predsjedništva BiH 2016. predao zahtjev za članstvo u EU mogu reći da nam je gospodin Plenković, tada u drugačijoj ulozi, osigurao sve. On je tada, a i danas, neprijeporno najveći prijatelj BiH. Predsjednik Milanović, pak, kada govori da nešto ne valja u BiH, ne dodvorava se Hrvatima u BiH. Govori istim jezikom i onima s kojima je bio u izbornim kampanjama.

Je li taj ipak svađalački odnos naštetio bh. Hrvatima?

Ne bih ja to pitanje ovako postavio ili definirao. Mene veseli da od svih zastupnika u Hrvatskom saboru svega nekoliko njih razmišlja u nekom pogrešnom pravcu kada je riječ o odnosu Republike Hrvatske prema Hrvatima u BiH. To je, ipak, velika zasluga gospodina Milanovića koji dolazi s ljevice koja tradicionalno nije imala sluha za naš politički položaj. Nije to bilo lako. Sada kada imamo relaksiranu situaciju najvažnije je da se snažnije investira u BiH. Tako ćemo utjecati i na demografsku politiku. A ona se kod Hrvata prije svega treba voditi u BiH.

Izvor: dnevno.ba

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati
Postavite ovdje svoj banner
Postavite komentar
Pretplati se
Obavijesti me o
guest

0 Komentara
Uredne povratne informacije
View all comments

Preporuka

DRAGO BOJIĆ: Tiranija bošnjačkog patriotskog nacionalizma

Učestali napadi na Franju Šarčevića i njegovu obitelj, verbalno nasilje, prijetnje i pozivi na linč, o čemu, uz časne iznimke, uglavnom šuti oportuna sarajevska javnost, pokazatelj su da bošnjački nacionalizam s patriotskom ambalažom najsnažnije uporište ima u glavnom gradu u kojem mu je i rodno mjesto

Online:

/ Datum objave:

Nakon što je 2011. godine Franjo Šarčević, u to vrijeme dvadesetogodišnji student, s prijateljima pokrenuo portal Prometej.ba, vrlo brzo se našao na listi „neprijatelja hrvatskog naroda“, jer je kao urednik portala objavljivao i sam pisao kritičke tekstove o hrvatskoj politici i hrvatskom nacionalizmu u BiH. Šarčević je unatoč napadima hrvatskih nacionalista ostao dosljedan sebi, te i dalje ponajviše kritički piše o hrvatskom nacionalizmu vodeći se moralnim stavom „da prvo treba počistiti ispred vlastitog praga“. No, kako „jedna nevolja ne dolazi sama“, bilo je samo pitanje vremena kad će se slobodoumni i nepotkupljivi Šarčević naći na udaru i drugih balkanskih nacionalizama. Čim je dirnuo u bošnjački nacionalizam i bosanski hipokrizijski patriotizam, na Šarčevića su se sručile galopirajuće horde bošnjačkih nacionalista i takozvanih bosanskih patriota.

Urednik portala Prometej.ba Franjo Šarčević godinama trpi verbalni zulum bošnjačkih nacionalista i bosanskih patriota koji sebe nazivaju i „građanima“ kako bi kamuflirali svoje nacionalističke porive. Raspomamljeni i raspamećeni hajkači ne prežu ni od čega, te često vrijeđaju i Šarčevićevu suprugu Lejlu, njihovu obitelj, prijatelje i suradnike. U maniri najperfidnijih kultur-rasista ismijavaju Šarčevićevo mjesto rođenja (selo Rumboci u općini Prozor-Rama) s šovinističkim aluzijama na (mješovitu) bračnu vezu između Franje Šarčevića i Lejle Reko Šarčević.

Ovih dana se, po tko zna koji put, na sjajnog matematičara i angažiranog intelektualca Šarčevića okomio dijabolični trovač medijskog prostora Nenad Filipović. Riječ je o notornom difamatoru i frustriranom plagijatoru čije tekstualne fekalije zaudaraju na najsmrdljivija bunjišta ljudske gluposti i pokvarenosti. Filipović je otrovnim pamfletom protiv Šarčevića i portala Prometej.ba, u kojem krvoločno reži s iskešenim nacionalističkim očnjacima i na književnike Ivana Lovrenovića i Josipa Mlakića, novinarku Borku Rudić i potpisnika ovih redaka, najavio kandidaturu za najpoganijeg izdanka bošnjačkog patriotskog nacionalizma.

Najveći problem s bošnjačkim nacionalizmom jest u tome što se kamuflira patriotskim patosom, ljubavlju prema domovini i brigom za opstojnost države

Filipovićev, na lažima i podvalama konstruirani pamflet na portalu Proglas.ba (za građansko društvo!) ne bi zavrijedio nikakav osvrt da nije riječ o raširenoj „pojavi“ u bošnjačkim i bosansko-patriotskim krugovima. Tko god se usudi kritički progovoriti o bošnjačkom nacionalizmu, a tom nacionalizmu pripada velikim dijelom i bosanski patriotski građansko-politički odred kao jedinica za specijalne nacionalističke operacije – otkrivanje, lociranje i praćenje neprijatelja, proglašava ga se ustašom, uzepeovcem, četnikom ili nekim drugom pogrdnom kvalifikacijom.

Na listi „neprijatelja bošnjačkog naroda i države Bosne i Hercegovine“ nisu samo Hrvati i Srbi, nego i Bošnjaci koji ne podržavaju takvu ideologiju, a pogotovo oni koji pišu za portal Prometej.ba, zasigurno jedan od najboljih portala u BiH i na ovim prostorima. Šarčević je uspio okupiti respektabilnu grupu autorica i autora, stvoriti slobodni teritorij mišljenja s kritičkom distancom prema svim ideologijama. Radi cjelovite istine, treba kazati da Franjo Šarčević ima podršku mnogih ljudi u Sarajevu, među kojima su najvećim dijelom Bošnjakinje i Bošnjaci, koji tako, uz solidarnost prema prijatelju, čuvaju ugled svoga grada štiteći ga od prijeteće bošnjačke nacionalističke okupacije.

Najveći problem s bošnjačkim nacionalizmom jest u tome što se kamuflira patriotskim patosom, ljubavlju prema domovini i brigom za opstojnost države. Ti užareni patriotski sentimenti kuju se u kovačnici borbenog bošnjačkog nacionalizma, a javnosti se serviraju kao proizvodi humanizma i antifašizma. Riječ je zapravo o tome da se patriotskom i antifašističkom kamuflažom sakriju profašistički stavovi i nacionalističke aspiracije. Bošnjački nacionalisti koji stavljaju metu na čelo Franji Šarčeviću, njegovoj obitelji i svima koji ih podržavaju, nisu pritom nikakvi društveni otpadnici, nego velikim dijelom „ugledni“ i „poštovani“ članovi bošnjačke nacionalne zajednice: akademici, intelektualci, novinari, političari.

O kakvom je patriotizmu riječ vidjelo se i na histeričnim sarajevskim protestima prošle godine organiziranim od svih političkih partija s bošnjačkim, bosanskim i građanskim predznakom. Količina mržnje koju su organizatori i sudionici protesta iskazali prema pripadnicima hrvatskog naroda i visokom predstavniku Christianu Schmidtu, naprosto je zastrašujuća. Prema toj logici, Hrvati su svi odreda ustaše, uzepeovci i fašisti, a visoki predstavnik je personifikacija Adolfa Hitlera koji provodi politiku aparthejda nad pripadnicima bošnjačkog naroda. Od tolikog broja sarajevskih akademika, intelektualaca i novinara, samo su rijetki reagirali na ove fašističke stigmatizacije.

O kakvom je patriotizmu riječ vidjelo se i na histeričnim sarajevskim protestima prošle godine organiziranim od svih političkih partija s bošnjačkim, bosanskim i građanskim predznakom. Količina mržnje koju su organizatori i sudionici protesta iskazali prema pripadnicima hrvatskog naroda i visokom predstavniku Christianu Schmidtu, naprosto je zastrašujuća

Urednik portala Prometej.ba Franjo Šarčević nije jedini ustaša i uzepeovac na bošnjačko-patriotskoj listi ustaša i uzepeovaca. Na toj listi su i književnici Ivan Lovrenović, Miljenko Jergović, Ivica Đikić i mnogi drugi, a odnedavno i povjesničar i publicist Dragan Markovina. Hajka na Franju Šarčevića, njegovu obitelj i portal Prometej.ba u uređenijim društvima izazvala bi snažniju reakciju javnosti, ponajprije tužiteljstva i pravosuđa. No, kako je riječ o disfunkcionalnom društvu u kojem se organizirano potiču progoni neistomišljenika, reakcija nadležnih institucija će vjerojatno i ovaj put izostati. Šarčevićima kao podrška ostaju njihovi prijatelji među kojima je, ponovimo to još jedanput, i veliki broj mislećih i razboritih Bošnjaka koji ne prihvaćaju ideološki koncept bošnjačkog patriotskog nacionalizma, jer su svjesni da i bošnjački nacionalizam, jednako kao i hrvatski i srpski, ima razorne učinke na bosansko-hercegovačko društvo.

Učestali napadi na Franju Šarčevića i njegovu obitelj, verbalno nasilje, prijetnje i pozivi na linč, o čemu, uz časne iznimke, uglavnom šuti oportuna sarajevska javnost, pokazatelj su da bošnjački nacionalizam s patriotskom ambalažom najsnažnije uporište ima u glavnom gradu u kojem mu je i rodno mjesto.

Autor: Drago Bojić | Polis.ba

 

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

DW: Hoće li EU izaći na kraj i bez ruskog dizela?

EU je već obustavio uvoz ruske nafte. Ali obustava uvoza i naftnih derivata kao što je dizel će i Europi zadati više problema. Svakome je jasno da zapravo i iz Turske ili Indije kupujemo ruski dizel.

Online:

/ Datum objave:

Od prošle nedjelje i EU, kao što već čine SAD ili Velika Britanija, više ne kupuje dizel i druge naftne derivate iz Rusije. To je povezano s određenom maksimalnom cijenom za naftu i naftne derivate – najviše 100 dolara za barel rafiniranog dizela najviše kvalitete, baš kao i protumjerom Rusije kako neće niti prodavati naftu zemljama koje su uopće postavile granicu cijene.

Sankcije i obustava uvoza naravno da Rusiju koštaju – predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen procjenjuje kako zbog ovih mjera Kremlj već sad ima oko 160 milijuna eura manje prihoda – svakog dana. Ali svima je i prije bilo jasno da će Rusija i dalje nalaziti tržište i za naftu i za njezine derivate, a da će onda i takva ruska nafta na koncu završavati kod potrošača Europe.

Jer kod određivanja najveće cijene 5. prosinca prošle godine nije bilo većih poteškoća, no prekid uvoza naftnih derivata, a osobito dizela, je uzrokovao veliku nesigurnost na tržištu, tim više što su i njemačka skladišta dizel-gorivom na najnižoj razini u povijesti.

Bilo je jeftinije uvoziti

Eugen Lindelll i Joshua Folds iz savjetničke tvrtke područja energenata FGE nam objašnjavaju kako se i Rusija dugo vremena trudila umjesto jeftine nafte ponuditi bitno skuplje derivate i kako su se zapadni potrošači „navikli“ na tu ponudu i bitno smanjili svoje kapacitete rafinerija. „Prilično je komplicirano proizvoditi dizel, lož-ulje i druge derivate, dok je proizvodnja sirove nafte jednostavna i mnogo varijabilnija. Ipak, na svjetskom tržištu ima mnogo vrsta sirove nafte iz kojih se mogu proizvesti ti naftni derivati.”

Cijena dizela je već dugo visoka, a sad sve ovisi o tome hoće li Europa naći alternativu – i kako brzo će Rusija naći neko drugo tržište. Europa duboko poseže za svojim zalihama jer joj nafta treba – i za transport, poljoprivredu, a dizel se u industriji ponegdje koristio i kao nadomjestak za plin. Iako zbog razmjerno blage zime nema velikih briga zbog zaliha, može se očekivati da će cijena dizela još više rasti. Barem neko vrijeme će potrajati dok derivati stignu i iz drugih zemalja, a procesi prerade nafte su i u SAD-u i u Europi bitno skuplji nego što je to nudila Rusija.

„Pranje” ruskog dizela

„Tržište je trenutno veoma osjetljivo i uplašeno“, kažu nam analitičari. „Moramo najprije pričekati i promatrati kako se mijenjaju odredišta za rusku naftu, a da pritom ne dođe do dugotrajnih prekida u isporuci. No kad tržište shvati da se to dogodilo i stanje će se smiriti.“

Do početka napada Rusije na Ukrajinu je Europska unija gotovo polovicu svojeg dizela uvozila iz Rusije. Taj udio se u proteklih 12 mjeseci doduše smanjio, ali to su još uvijek značajne količine – u redu veličine 200 milijuna barela u godini 2022., po procjeni analitičara tvrtke Vortexa. Ovaj prekid uvoza Europi stvara nedostatak od oko 600.000 barela dizela i naftnih derivata – na dan. Europa je već odavno počela nabavljati derivate iz drugih izvora – s Bliskog istoka, Azije i SAD-a, ali i ti izvori su već opterećeni.

Tu je svima jasno da je takav indirektni uvoz u velikoj mjeri diesel-washing – „pranje dizela”. Na primjer Turska doduše ima značajne kapacitete za preradu nafte, ali dizel-gorivo koje se uvozi iz te zemlje je zapravo mješavina „turskog“ i ruskog dizela, naravno uz proviziju Turskoj. Posve slično posluju i Indija i čak Kina: Indija rado kupuje rusku naftu i derivate jer su i Rusi prisiljeni spustiti cijenu, i s još većim veseljem taj dizel prodaje Zapadu. Osim povoljne cijene je i tu bitno manji trošak prerade i skladištenja u Indiji, tako da je i izvoz dizela u Europu od početka rata uvelike narastao. To se najbolje vidjelo za vrijeme štrajka u rafinerijama Francuske, kad je preko noći skočio uvoz dizela iz Indije, zapravo zemlje koja jedva da pripada u tradicionalnog isporučitelja naftnih derivata.

Bolja računica kod prerade

I Kina inače prerađuje naftu prvenstveno za svoje potrebe, ali u ovim okolnostima se to promijenilo: i službeno je Peking podigao svoje izvozne kvote za naftne derivate. „Poslovna politika Kine bi mogla promijeniti stanje na čitavom tržištu“, smatra Mark Williams iz tvrtke Wood Mackenzie. Jer to je zemlja koja „ima u svojim rukama ključ za prerađivačke kapacitete čitavoga globalnog tržišta“.

Sve u svemu, Europljani plaćaju skuplje gorivo, ali taj novac ipak ne dolazi u blagajnu Rusije. Osobito kad je riječ o derivatima, treće zemlje radije kupuju sirovu naftu jer i same imaju kapacitete za preradu. „Rusija je već prisiljena svoj dizel nuditi sa žestokim popustom kako bi zasladila kupovinu i u onim zemljama koje to gorivo zapravo ne trebaju“, smatra Eugene Lidell.

To jesu zemlje koje možda dijelom i trebaju ruski dizel – kao zemlje Afrike ili Južne Amerike, ali tu je i Turska koja očito već unaprijed kupuje od Rusa kako bi taj „turski dizel“ prodala Europljanima. Lidell to sasvim jasno vidi i po statistikama gdje Turska već mjesecima povećava uvoz iz Rusije.

Na koliki popust je Moskva spremna?

„Te zemlje su spremne ‘uskočiti’ i kupovati takav jeftiniji dizel“, kaže Lidell, tako da stručnjaci njegove tvrtke uopće ne očekuju neki bitniji pad izvoza ruske nafte. No drugi stručnjaci nisu sigurni, što će biti reakcija Moskve kad shvate kako moraju previše spustiti cijenu da bi prodali svoju naftu. Hoće li onda sami od sebe smanjiti izvoz kako bi povećali potražnju?

Čitav smisao sankcija Zapada nikad nije niti mogao biti neposredni udarac na rusku trgovinu, nego je prisiliti da koristi posrednike. Mark Williams ne primjećuje neke značajnije učinke niti u ruskim kapacitetima za preradu nafte već i zato jer je 40 dolara za barel rafinirane nafte „još uvijek paprena cijena. Na toj razini i ruske rafinerije još uvijek dobro stoje tako da je i tu i int

Izvor: dw.com

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Preporuka

JE LI VUČIĆ OTPILIO DODIKA: “Prvi put čujem da se pitanje BiH i Kosova treba rješavati zajedno”

Nagađanja o ne baš sjajnom odnosu između predsjednika Srbije i Republike Srpske, Aleksandra Vučića i Milorada Dodika, dodatno su podebljane potpuno suprotnim stavovima i izjavama dvojice srpskih lidera oko rješavanja kosovske krize.

Online:

/ Datum objave:

Iako u javnosti, makar na prvi pogled, djeluje da Dodik i Vučić imaju vrlo prisne odnose, razmjenjuju čestitke na izbornim pobjedama, a Srbija je, ne jednom, pružala financijsku i svaku drugu vrstu podrške Srpskoj, već duže vrijeme postoje priče o tome da zapravo, iza paravana, predsjednici Srbije i Republike Srpske nemaju baš pretjerano visoko mišljenje jedan o drugom, te da se svojim izjavama i postupcima često “međusobno iritiraju”, piše Srpskainfo.

Zajedno ili odvojeno

U javnosti je tako, prije nekoliko dana, izbila žestoka svađa i međusobne optužbe između Dodikovog savjetnika Pere Simića i bivšeg savjetnika predsjednika Srbije, Nebojše Krstića, a sve povodom nedavne Dodikove poruke da “što god da se uradi oko Kosova, mora se uraditi zajedno”.

U raspravu se uključio i potpredsjednik PDP i bivši ministar vanjskih poslova BiH, Igor Crnadak, koji je također ocijenio da Srbiji “ne pomažu Dodikove izjave o rješavanju kosovskog pitanja”.

“Ovakve izjave ne pomažu Srbiji, a Vučiću samo otežavaju stvari. Dio društva koji je zarobljen u prošlosti, koji ne želi Srbiju na Zapadu i čini sve da europski put propadne, nikada neće podržati takve odluke i zato nije fer tražiti od Vučića da osigura sveopće jedinstvo oko budućih odluka”, rekao je Crnadak.

Međutim, samo nekoliko dana nakon toga Dodik je u pisanoj izjavi ponovio i svoje ranije stavove o tome da se ne može odvojeno rješavati status tzv. neovisnog Kosova od statusa Republike Srpske u BiH, te da Srbi u RS, kako je zaključio, imaju puno veće pravo tražiti neovisnost nego što to imaju kosovski Albanci. Predsjednik RS također je optužio Zapad za provođenje dvostrukih standarda.

Opasnost od odmazde Zapada

U prilog tvrdnjama onih koji smatraju da u odnosima Vučića i Dodika “ne cvjetaju ruže” ide i nedavna izjava predsjednika Srbije, koji je prilikom skupštinske rasprave o famoznoj francusko-njemačkoj inicijativi za rješavanje kosovskog pitanja, namjerno ili ne, praktično “otpilio” Dodika i njegovu tezu o povezanosti rješavanja problema na Kosovu i u BiH.

“Prvi put čujem da se pitanje BiH i Kosova treba rješavati zajedno”, rekao je Vučić u Skupštini Srbije, reagirajući na izlaganje pojedinih zastupnika oporbe koji su u svjetlu rješavanja kosovskog pitanja spominjali i situaciju u BiH.

Direktor beogradskog Instituta za nacionalnu i međunarodnu sigurnost, Darko Trifunović, za Srpskainfo tvrdi da je predsjednik Srbije apsolutno u pravu kada navodi da se u ozbiljnim krugovima nigdje ne povezuje rješavanje stanja na Kosovu i BiH.

“Ako pažljivo pratite, jedini tko to pitanje stalno poteže je aktualni predsjednik Republike Srpske. Po mom mišljenju to nije politički mudro, jer tom pričom doslovno bodete oči Zapadu i zaista pravite Srbiji dodatne probleme”, kaže Trifunović.

On, između ostaloga, smatra da rukovodstvo Srbije pokušava, u trenutnoj geopolitičkoj situaciji,  izvući maksimalnu korist za Srbe koji žive na Kosmetu, te da službenom Beogradu, prema njegovim riječima, sada ne treba i briga i o položaju Republike Srpske koju, kako tvrdi, trenutno nitko ne ugrožava.

“Nigdje na Zapadu, makar u relevantnim krugovima, ne spominje se ideja o ukidanju Republike Srpske, pa zaista ne znam kome je potrebno da teme o odcjepljenju od BiH sada stavlja na stol i time se sam “namješta” za neke eventualne odmazde. Ne znam je li Vučić svojom porukom u Skupštini Srbije udario politički šamar Dodiku, ali znam da mu uplitanje Republike Srpske u sadašnji problem sa statusom Kosova zaista ne treba”, tvrdi Trifunović.

Izvor: srpska.info

______________________
Portal herceg-bosna.com ne odgovara za sadržaj i tekstove koji su preuzeti iz drugih medija
0 0 Ocjena/e
Ocjena članka
Nastavi čitati

Popularno

0
Would love your thoughts, please comment.x